Sustavi CARnet-a srušeni prvi dan online nastave: Jesu li krivi hakeri ili samo - tisuće osnovnoškolaca?

Sustavi CARnet-a srušeni prvi dan online nastave: Jesu li krivi hakeri ili samo – tisuće osnovnoškolaca?

Prvi dan online nastave obilježio je navodni DDoS napad. Iako se odmah počelo prozivati idiotsko ponašanje navodnih virtualnih huligana, postoji vjerojatnost da se samo radi o opterećenju servera CARnet-a - što je posve razumljivo.

Danas je u jutarnjim satima na Twitteru CARnet-a objavljeno kako je sustav AAI@EduHr pod “kibernetičkim DDoS napadom” te da je zbog toga učenicima otežano pristupanje njegovim edukacijskim uslugama. Iako je lako moguće da se radi o napadu pojedinaca, također je moguće da se radi o preopterećenosti CARNET servera zbog velikog broja korisnika koji se na njih spajaju.

Podsjetimo, zbog izvanrednih okolnosti povezanih s epidemijom COVID-19 virusa, Vlada Republike Hrvatske odlučila se na zatvaranje škola i održavanje nastave putem televizije uz pomoć online sustava CARNET-a, točnije platforme AAI@EduHr. Ova odluka je zaista pohvalna te se danas čitavo jutro emitiraju programi kako je i najavljeno. Sve skupa izgleda dobro, a moram priznati da uživam gledajući predavanja gradiva iz nekih davnih dječjih dana.

Ipak, CARnet je procijenio kako su njihovi sustavi pod kibernetičkim DDoS napadom, a ne da se radi o preopterećenju kapaciteta. DDoS (distributed denial of service), laički rečeno, vrsta je kibernetičkog napada koji slanjem velikog broja zahtjeva “poplavljuje” server odnosno određenu web stranicu ili platformu te time onemogućava korištenje neke usluge. DDoS je također jedan od najčešćih kibernetičkih napada, a na ovaj način napadaju se servisi za komunikaciju, veliki informatički sustavi korporacija, a nekada i serveri videoigara.

A možda ipak nisu hakeri…

No, ako gledamo i prirodu DDoS napada, po logici možda je ipak riječ samo o preopterećenju koje je izazvao velik broj sudionika – a ne hakeri. DDoS napad u praksi izgleda kao kada stranica “padne” zbog velikog broja pravih korisnika, što se često događa raznim sustavima koji u trenu ne očekuju ogromnu količinu prometa. Serveri mogu izdržati samo određen broj računala s kojima komuniciraju, a sve više od toga uzrokuje pad.

Poznato je kako je i do sada CARnet imao problema s održavanjem stabilnosti sustava uslijed nepredviđenih okolnosti, posebice tijekom štrajka prosvjetnih radnika prošle godine, ističe Telegram. S idejom o preopterećenju se slaže i stručnjak Radoslav Dejanović koji je za rep.hr izrazio skepsu o stvarnom DDoS napadu.

Ako se radi o preopterećenju zbog broja sudionika, ovdje ne vidimo ništa sporno jer se CARnet u vrlo kratkom vremenu morao pripremiti na ogromno povećanje broja korisnika. I sama ministrica obrazovanja Blaženka Divjak rekla je kako je ovo projekt na kojem se radi nekoliko mjeseci, a u Hrvatskoj je uveden u samo par tjedana stoga je logično da će se dogoditi problemi.

Ipak, nepromišljeno je odmah govoriti da se radi o DDoS napadu, čime se samo diže dodatna panika i briga, a postoji velika šansa da je riječ o nečem drugom.

Ako vaša djeca zbog ove situacije ne mogu pristupiti servisima potrebnim za nastavu, samo se strpite da se problem riješi – do tada možete pratiti nastavu putem televizijskog programa.

O situaciji smo pitali i CARnet, a njihovo priopćenje donosimo u cijelosti: 

Središnje komponente sustava AAI@EduHr pod izuzetno su visokim opterećenjem od petka prelaskom na online održavanje nastave. Uz to predviđeno pojačano opterećenje, sustav AAI@EduHr je istovremeno izložen i ozbiljnim kibernetičkim napadima (DDoS), kakav je bio i jutros. U trenutku eskalacije tih napada usporava se rad sustava te on postaje nedostupan većini korisnika. Takvih eskalacija je bilo desetak samo u proteklih 48 sati.

Zaštita od vanjskih DDoS napada za sve servise Srca primarno je na razini CARNETove mreže i Srce nema posebne sustave adekvatnog kapaciteta isključivo za takvu namjenu. Suradnja timova Srca i CARNETA je, vezano uz ovu problematiku, maksimalna i zajedno poduzimamo sve da osiguramo stabilan rad sustava. Srce poduzima i sve dodatne/sekundarne mjere zaštite sustava.

U nedjelju je sustav obavio 697.908 autentikacija, od čega je 612.462 bilo uspješnih a ostale su bile neuspješne, poglavito zbog krivo upisanih oznaka ili lozinki. Godišnji dnevni prosjek autentikacija je cca 106.000 dnevno. Dodatno naglašavamo da relativno veliki broj neuspješnih autentikacija također utječe na dojam o kapacitetu sustava.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.