Savjeti s WebCampa: Kako developeri trebaju komunicirati s menadžerima?

Konferencija WebCamp i ove je godine u Zagrebu okupila značajan broj posjetitelja i predavača iz svih dijelova svijeta, a održala se na već poznatom mjestu u City Plaza centru. Pozitivna atmosfera širila se oba dana konferencije, a program su ispunjavali odlični predavači.

No, predavanje koje je dobilo najviše ovacija ticalo se modela prema kojima developeri komuniciraju s menadžerima. Većina sudionika pronašla se u pojedinim situacijama, pogotovo u onima kada developer treba reći “ne” menadžeru, a Pimove fantastične prezentacijske vještine doprinijele su humorističnoj atmosferi.

Kako upasti u nečiji razgovor – na društveno prihvatljiv način?

Kad bismo upadali u razgovor strancu i kolegi u timu, zasigurno to ne bismo radili na isti način. Ova situacija može se objasniti  modelom udaljenosti razgovora kojim se opisuju različiti načini pripreme druge strane razgovora za naš input.

Na maloj udaljenosti utjecaj je velik, a što je udaljenost veća, utjecaj je manji.

Pim je to objasnio na primjeru developerskog tima. U timu sačinjenom od seniora, mediora i juniora udaljenost je vrlo mala, a od seniora se očekuje da sprječava greške i samim time bude direktan u razgovoru s ostatkom tima. No, ta direktnost ne može se primijeniti u razgovoru s menadžerom, a pogotovo u razgovoru s potpunim strancima. U takvim situacijama potrebno je drugu stranu pripremiti za naš input, ponajprije predstavljanjem, a potom razlogom obraćanja.

Pregovaraj i pomozi

I ovaj je model najlakše objasniti na konkretnom primjeru. Uzmimo situaciju u kojoj je menadžer potvrdio klijentu razvoj proizvoda u 8 sprinteva. No, nakon nekog vremena dolazi s viješću da klijent zahtijeva razvoj proizvoda u – 4 sprinta.

Ako vam ovo zvuči poznato, vjerojatno će vas zanimati i kako se postaviti u toj situaciji. To je slikovito prikazano modelom korisnosti. U ovom slučaju treba držati do sebe, do prethodnog dogovora i ne pristajati slijepo na nemoguće stvari. Najkorisnije je pregovarati i pomoći menadžeru u komunikaciji s klijentom, osigurati opcije i zajedničkim snagama doći do konačnog rješenja.

Najgora opcija je prihvatiti 4 sprinta i ne biti u mogućnosti to izvršiti.

Samo reci ne

Modelom stanja ega procjenjuje se na kojoj razini je stanje ega sugovornika. Ako stanje ega menadžera nije na razini odrasle osobe, cilj je što prije prekinuti razgovor.

Ne smije se dopustiti sugovorniku da nas povuče u stanje “roditelja” ili “djeteta”. To je primjenjivo u kriznim situacijama kada, primjerice, klijent traži izmjene u zadnji trenutak kršeći neke prije dogovorene uvjete. U takvim situacijama jednostavno što prije treba izaći iz razgovora i reći “ne”.

Ako menadžer ima stanje ega “roditelja”, bit će sklon prebacivanju krivnje i odgovornosti na druge. Ako ima stanje ega “djeteta”, često će biti neodlučan i neće se znati postaviti u situaciji, a problem će gledati kao problem cijelog tima.

Kontroliraj se

U modelu drame postoje žrtva, spasilac i progonitelj. Žrtva u ovom slučaju može biti kolega u uredu koji je vidno nervozan jer ne može riješiti problem, a svojom nervozom nesvjesno traži pomoć. Spasilac je drugi kolega koji ga pokušava smiriti i ponuditi rješenje.

Obje strane se počinju osuđivati, tj. postaju progonitelji prema modelu i razgovor završava kaotično. Za to su odgovorne fiziološke reakcije u mozgu, tj. amigdala kao emocionalni centar koja u stresnim situacijama “eksplodira” i preplavi racionalni centar. Za sprječavanje te reakcije imamo 2 sekunde i Pim savjetuje da se u te 2 sekunde udahne i kaže “U redu, razmislit ću.” ili “Pitat ću tim, javit ću ti sutra”. Teško je odjednom to primijeniti, no treniranjem postaje lakše i doprinosi kako nama tako i ljudima kojima smo okruženi.

Samoupravljanjem do dobre komunikacije

Samoupravljanje ili self-management odnosi se na upravljanje samim sobom, tj. preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke i ponašanje. Kada se nađemo u kriznim situacijama, kao što su bile ove predstavljene u članku, trebamo poći od sebe: staviti se na prvo mjesto, znati da je sasvim u redu reći ne, ali i ne planuti u trenutku. Da bismo spasili druge, prvo moramo spasiti sebe jer smo mi ono što nam je najbliže, tj. mi smo prvi u modelu udaljenosti razgovora.

Spasi se

U IT svijetu često se susrećemo s opisanim situacijama, u kojima djelujemo impulzivno. Bili početnik ili profesionalac u svom poslu, iznimno nam je važno imati dobru komunikaciju s osobama kojima smo okruženi i s kojima dijelimo radni prostor. Ta komunikacija ne mora nužno značiti slaganje, odobravanje svih predloženih rješenja i slijepo slijeđenje tuđih naputaka, ali nužno je znati postaviti se u kriznim situacijama, imati mišljenje i ne bojati se iznijeti ga, kao ni odbiti neke prijedloge.

Da završim izvještaj riječima kojima je i Pim završio predavanje: “Spasite se i to na način koji vas inspirira”.