Savjeti s WebCampa: Kako developeri trebaju komunicirati s menadžerima?

Savjeti s WebCampa: Kako developeri trebaju komunicirati s menadžerima?

Kako se developeri trebaju postaviti prema menadžerima u kriznim situacijama, objasnio je na svom predavanju u sklopu konferencije WebCamp Zagreb Nizozemac Pim Elshoff, developer u tvrtki Procurios.

Konferencija WebCamp i ove je godine u Zagrebu okupila značajan broj posjetitelja i predavača iz svih dijelova svijeta, a održala se na već poznatom mjestu u City Plaza centru. Pozitivna atmosfera širila se oba dana konferencije, a program su ispunjavali odlični predavači.

No, predavanje koje je dobilo najviše ovacija ticalo se modela prema kojima developeri komuniciraju s menadžerima. Većina sudionika pronašla se u pojedinim situacijama, pogotovo u onima kada developer treba reći “ne” menadžeru, a Pimove fantastične prezentacijske vještine doprinijele su humorističnoj atmosferi.

Kako upasti u nečiji razgovor – na društveno prihvatljiv način?

Kad bismo upadali u razgovor strancu i kolegi u timu, zasigurno to ne bismo radili na isti način. Ova situacija može se objasniti  modelom udaljenosti razgovora kojim se opisuju različiti načini pripreme druge strane razgovora za naš input.

Na maloj udaljenosti utjecaj je velik, a što je udaljenost veća, utjecaj je manji.

Pim je to objasnio na primjeru developerskog tima. U timu sačinjenom od seniora, mediora i juniora udaljenost je vrlo mala, a od seniora se očekuje da sprječava greške i samim time bude direktan u razgovoru s ostatkom tima. No, ta direktnost ne može se primijeniti u razgovoru s menadžerom, a pogotovo u razgovoru s potpunim strancima. U takvim situacijama potrebno je drugu stranu pripremiti za naš input, ponajprije predstavljanjem, a potom razlogom obraćanja.

Slike: WebCamp Zagreb/Speakerdeck
Model udaljenosti razgovora

Pregovaraj i pomozi

I ovaj je model najlakše objasniti na konkretnom primjeru. Uzmimo situaciju u kojoj je menadžer potvrdio klijentu razvoj proizvoda u 8 sprinteva. No, nakon nekog vremena dolazi s viješću da klijent zahtijeva razvoj proizvoda u – 4 sprinta.

Ako vam ovo zvuči poznato, vjerojatno će vas zanimati i kako se postaviti u toj situaciji. To je slikovito prikazano modelom korisnosti. U ovom slučaju treba držati do sebe, do prethodnog dogovora i ne pristajati slijepo na nemoguće stvari. Najkorisnije je pregovarati i pomoći menadžeru u komunikaciji s klijentom, osigurati opcije i zajedničkim snagama doći do konačnog rješenja.

Najgora opcija je prihvatiti 4 sprinta i ne biti u mogućnosti to izvršiti.

Model korisnosti

Samo reci ne

Modelom stanja ega procjenjuje se na kojoj razini je stanje ega sugovornika. Ako stanje ega menadžera nije na razini odrasle osobe, cilj je što prije prekinuti razgovor.

Ne smije se dopustiti sugovorniku da nas povuče u stanje “roditelja” ili “djeteta”. To je primjenjivo u kriznim situacijama kada, primjerice, klijent traži izmjene u zadnji trenutak kršeći neke prije dogovorene uvjete. U takvim situacijama jednostavno što prije treba izaći iz razgovora i reći “ne”.

Ako menadžer ima stanje ega “roditelja”, bit će sklon prebacivanju krivnje i odgovornosti na druge. Ako ima stanje ega “djeteta”, često će biti neodlučan i neće se znati postaviti u situaciji, a problem će gledati kao problem cijelog tima.

Model stanja ega

Kontroliraj se

U modelu drame postoje žrtva, spasilac i progonitelj. Žrtva u ovom slučaju može biti kolega u uredu koji je vidno nervozan jer ne može riješiti problem, a svojom nervozom nesvjesno traži pomoć. Spasilac je drugi kolega koji ga pokušava smiriti i ponuditi rješenje.

Obje strane se počinju osuđivati, tj. postaju progonitelji prema modelu i razgovor završava kaotično. Za to su odgovorne fiziološke reakcije u mozgu, tj. amigdala kao emocionalni centar koja u stresnim situacijama “eksplodira” i preplavi racionalni centar. Za sprječavanje te reakcije imamo 2 sekunde i Pim savjetuje da se u te 2 sekunde udahne i kaže “U redu, razmislit ću.” ili “Pitat ću tim, javit ću ti sutra”. Teško je odjednom to primijeniti, no treniranjem postaje lakše i doprinosi kako nama tako i ljudima kojima smo okruženi.

Model drame

Samoupravljanjem do dobre komunikacije

Samoupravljanje ili self-management odnosi se na upravljanje samim sobom, tj. preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke i ponašanje. Kada se nađemo u kriznim situacijama, kao što su bile ove predstavljene u članku, trebamo poći od sebe: staviti se na prvo mjesto, znati da je sasvim u redu reći ne, ali i ne planuti u trenutku. Da bismo spasili druge, prvo moramo spasiti sebe jer smo mi ono što nam je najbliže, tj. mi smo prvi u modelu udaljenosti razgovora.

Spasi se

U IT svijetu često se susrećemo s opisanim situacijama, u kojima djelujemo impulzivno. Bili početnik ili profesionalac u svom poslu, iznimno nam je važno imati dobru komunikaciju s osobama kojima smo okruženi i s kojima dijelimo radni prostor. Ta komunikacija ne mora nužno značiti slaganje, odobravanje svih predloženih rješenja i slijepo slijeđenje tuđih naputaka, ali nužno je znati postaviti se u kriznim situacijama, imati mišljenje i ne bojati se iznijeti ga, kao ni odbiti neke prijedloge.

Da završim izvještaj riječima kojima je i Pim završio predavanje: “Spasite se i to na način koji vas inspirira”.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.