Savjeti s WebCampa: Kako developeri trebaju komunicirati s menadžerima?

Savjeti s WebCampa: Kako developeri trebaju komunicirati s menadžerima?

Kako se developeri trebaju postaviti prema menadžerima u kriznim situacijama, objasnio je na svom predavanju u sklopu konferencije WebCamp Zagreb Nizozemac Pim Elshoff, developer u tvrtki Procurios.

Konferencija WebCamp i ove je godine u Zagrebu okupila značajan broj posjetitelja i predavača iz svih dijelova svijeta, a održala se na već poznatom mjestu u City Plaza centru. Pozitivna atmosfera širila se oba dana konferencije, a program su ispunjavali odlični predavači.

No, predavanje koje je dobilo najviše ovacija ticalo se modela prema kojima developeri komuniciraju s menadžerima. Većina sudionika pronašla se u pojedinim situacijama, pogotovo u onima kada developer treba reći “ne” menadžeru, a Pimove fantastične prezentacijske vještine doprinijele su humorističnoj atmosferi.

Kako upasti u nečiji razgovor – na društveno prihvatljiv način?

Kad bismo upadali u razgovor strancu i kolegi u timu, zasigurno to ne bismo radili na isti način. Ova situacija može se objasniti  modelom udaljenosti razgovora kojim se opisuju različiti načini pripreme druge strane razgovora za naš input.

Na maloj udaljenosti utjecaj je velik, a što je udaljenost veća, utjecaj je manji.

Pim je to objasnio na primjeru developerskog tima. U timu sačinjenom od seniora, mediora i juniora udaljenost je vrlo mala, a od seniora se očekuje da sprječava greške i samim time bude direktan u razgovoru s ostatkom tima. No, ta direktnost ne može se primijeniti u razgovoru s menadžerom, a pogotovo u razgovoru s potpunim strancima. U takvim situacijama potrebno je drugu stranu pripremiti za naš input, ponajprije predstavljanjem, a potom razlogom obraćanja.

Slike: WebCamp Zagreb/Speakerdeck
Model udaljenosti razgovora

Pregovaraj i pomozi

I ovaj je model najlakše objasniti na konkretnom primjeru. Uzmimo situaciju u kojoj je menadžer potvrdio klijentu razvoj proizvoda u 8 sprinteva. No, nakon nekog vremena dolazi s viješću da klijent zahtijeva razvoj proizvoda u – 4 sprinta.

Ako vam ovo zvuči poznato, vjerojatno će vas zanimati i kako se postaviti u toj situaciji. To je slikovito prikazano modelom korisnosti. U ovom slučaju treba držati do sebe, do prethodnog dogovora i ne pristajati slijepo na nemoguće stvari. Najkorisnije je pregovarati i pomoći menadžeru u komunikaciji s klijentom, osigurati opcije i zajedničkim snagama doći do konačnog rješenja.

Najgora opcija je prihvatiti 4 sprinta i ne biti u mogućnosti to izvršiti.

Model korisnosti

Samo reci ne

Modelom stanja ega procjenjuje se na kojoj razini je stanje ega sugovornika. Ako stanje ega menadžera nije na razini odrasle osobe, cilj je što prije prekinuti razgovor.

Ne smije se dopustiti sugovorniku da nas povuče u stanje “roditelja” ili “djeteta”. To je primjenjivo u kriznim situacijama kada, primjerice, klijent traži izmjene u zadnji trenutak kršeći neke prije dogovorene uvjete. U takvim situacijama jednostavno što prije treba izaći iz razgovora i reći “ne”.

Ako menadžer ima stanje ega “roditelja”, bit će sklon prebacivanju krivnje i odgovornosti na druge. Ako ima stanje ega “djeteta”, često će biti neodlučan i neće se znati postaviti u situaciji, a problem će gledati kao problem cijelog tima.

Model stanja ega

Kontroliraj se

U modelu drame postoje žrtva, spasilac i progonitelj. Žrtva u ovom slučaju može biti kolega u uredu koji je vidno nervozan jer ne može riješiti problem, a svojom nervozom nesvjesno traži pomoć. Spasilac je drugi kolega koji ga pokušava smiriti i ponuditi rješenje.

Obje strane se počinju osuđivati, tj. postaju progonitelji prema modelu i razgovor završava kaotično. Za to su odgovorne fiziološke reakcije u mozgu, tj. amigdala kao emocionalni centar koja u stresnim situacijama “eksplodira” i preplavi racionalni centar. Za sprječavanje te reakcije imamo 2 sekunde i Pim savjetuje da se u te 2 sekunde udahne i kaže “U redu, razmislit ću.” ili “Pitat ću tim, javit ću ti sutra”. Teško je odjednom to primijeniti, no treniranjem postaje lakše i doprinosi kako nama tako i ljudima kojima smo okruženi.

Model drame

Samoupravljanjem do dobre komunikacije

Samoupravljanje ili self-management odnosi se na upravljanje samim sobom, tj. preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke i ponašanje. Kada se nađemo u kriznim situacijama, kao što su bile ove predstavljene u članku, trebamo poći od sebe: staviti se na prvo mjesto, znati da je sasvim u redu reći ne, ali i ne planuti u trenutku. Da bismo spasili druge, prvo moramo spasiti sebe jer smo mi ono što nam je najbliže, tj. mi smo prvi u modelu udaljenosti razgovora.

Spasi se

U IT svijetu često se susrećemo s opisanim situacijama, u kojima djelujemo impulzivno. Bili početnik ili profesionalac u svom poslu, iznimno nam je važno imati dobru komunikaciju s osobama kojima smo okruženi i s kojima dijelimo radni prostor. Ta komunikacija ne mora nužno značiti slaganje, odobravanje svih predloženih rješenja i slijepo slijeđenje tuđih naputaka, ali nužno je znati postaviti se u kriznim situacijama, imati mišljenje i ne bojati se iznijeti ga, kao ni odbiti neke prijedloge.

Da završim izvještaj riječima kojima je i Pim završio predavanje: “Spasite se i to na način koji vas inspirira”.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako mentorirati kolege na daljinu: Više planiranja, manje spontanosti, a pomaže i humor

Svi znamo koliko je izazovno raditi u ovo korona vrijeme "kućnog ureda", a sad zamislite da ste mladi zaposlenik koji tek čini svoje prve karijerne korake i potreban mu je mentor, a ne može ga naći u uredu ( i zasigurno ne u svojem dnevnom boravku).

Društvene mreže

Analiza: HDZ odabrao “tepih-bombardiranje” taktiku oglašavanja, Most dominira Facebook videima

Ovih dana niste mogli izbjeći HDZ-ove oglase na YouTubeu ili na portalima? Nije ni čudno kad pogledate koliko se potrošilo na Google Display Network koji je postao dominantan kanal u predizbornoj kampanji.

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Startupi i poslovanje

Što nude izborni programi vodećih stranaka za tehnološku zajednicu?

Provjerili smo kako se HDZ, Restart koalicija, Domovinski pokret, MOST nezavisnih lista i platforma Možemo! planiraju posvetiti tehnološkoj industriji i zajednici u svom mandatu ako ga dobiju. Evo što smo saznali...

Digitalni mediji

Vanja Šebek: Uz rješavanje dominacije velikih platformi, hrvatski mediji trebaju počistiti svoje dvorište

Od prvih tjedana pandemije u Hrvatskoj sudjelovao sam u nekoliko rasprava o stavovima preusmjeravanja ulaganja u digitalno oglašavanje s velikih oglašivačkih platformi na hrvatske medijske portale. U principu, tu nema ništa sporno, osim što je sve sporno.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital traži startupe u koje će uložiti do 50.000 eura, rok za prijave ističe uskoro

Treća runda FRC akceleratorskog programa bit će održana od 31. kolovoza do 25. studenog. Iako je još neizvjesno da li će se program nastaviti online ili uživo, dobro iskustvo netom "diplomirane generacije startupa" potvrđuje kako virtualno izdanje nekada može biti i uspješnije i kvalitetnije nego se na prvu čini.