Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Trenutno je u javnoj raspravi nacrt Zakona o doprinosima čija bi izmjena mogla itekako negativno utjecati na tisuće malih tvrtki. Kako Vlada ni 2018. godine IT ne smatra industrijom ključnom za budući razvoj Hrvatske, ne iznenađuje kako im ni općenita poduzetnička klima u Hrvatskoj nije najveći prioritet, a sad su na udaru oni najmanji.

Sporne izmjene u prijedlogu dopuna Zakona o doprinosima tiču se članka 8. i 11. gdje je kratko navedeno da se koeficijent izračuna od 0,65 zamjenjuje brojkom: 1,1 – konkretnije, kako u obrazloženju stoji:

Ovim člankom se povećava koeficijent s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom kako bi se utvrdile mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge zbog sprječavanja zlouporabe propisa.

Što znači da bilo koji član uprave, vlasnik ili direktor, koji je zaposlen u (vlastitoj) tvrtki, neovisno o stabilnosti i veličini poslovanja, mora imati barem za nekoliko tisuća kuna veću minimalnu plaću. Konkretnije, prema tome bi se minimalna direktorska bruto plaća popela s 5213 na 8822 kuna.

Plaviured.hr

Povećanje plaće u ovom slučaju ne zvuči kao izvrsna vijest kada uzmemo u obzir da si mnoga mala ili mikro trgovačka društva to ne mogu priuštiti, a to je komentirao i jedan od građana na usluzi e-Savjetovanje gdje je u tijeku javna rasprava o izmjenama Zakona:

Prevedeno u bruto 2, ukupni troškovi plaće na primjeru samca u Zagrebu iznosi 10.339 kune. Takav iznos nije nikakav problem u većim tvrtkama koje dobro posluju, no kod tvrtki koje zapošljavaju mali broj zaposlenih u teško profitabilnim djelatnostima, tvrtkama koje loše posluju ili su tek ušle na tržište – predstavlja znatnu otegotnu okolnost za poslovanje koja bi mogla zatvoriti velik broj malih tvrtki s jednim ili nekoliko zaposlenih, pa tako ću i ja biti prisiljen zatvoriti svoju tvrtku koja posluje od 1995. godine.
Kao ni njemu, ni drugim komentatorima nije jasno tko misli da ovim potezom radi u korist poduzetničkom razvoju, odnosno zašto se predlažu izmjene koje bi mogle potencijalno ugroziti više tisuća malih i mikro poduzetnika, od kojih su mnogi tek na početku svog poduzetničkog puta.

Hitro u propast mikro poduzeća

Kako je uistinu riječ o tisućama ugroženih poduzeća pa tako i ljudi, bolje upućuju brojke koje navodi Marko Rakar. U Hrvatskoj, prema podacima iz 2017., postoji nešto više od 82 tisuće mikro poduzeća koja ostvaruju oko 19 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju ukupno 87.752 osobe. Onih još manjih, koji zapošljavaju jednu ili nijednu osobu, u 2017. bilo je preko 68 tisuća!

Koliko se štete ovim promjenama može napraviti, možemo tumačiti i u drugom smjeru. Prema ovome Vlada i sebi uskače usta poništavajući ikakav smisao prethodno stvorenih mogućnosti za osnivanje “tvrtki za 10 kuna”. Formalnije poznate kao Jednostavna društva s ograničenom odgovornošću imaju najveći udio u ukupnom broju novootvorenih društava i obrta, gotovo 60 posto. Od kad je njihovo osnivanje omogućeno 2012. godine, putem servisa Hitro.hr “tvrtke za 10 kuna” čine glavninu novoosnovanih pravnih subjekata. Konkretnija brojka za ovu godinu po procjenama Fine, kreće se oko 8 tisuća i više objekata!

Koji postotak njih će biti spreman u prvoj godini rada isplaćivati minimalnih 10.000 kuna mjesečno za svakog direktora ili člana uprave tvrtke koji je u tvrtki zaposlen? Uostalom, kakvog smisla ima opcija osnivanja j.d.o.o.-a za 10 kuna, ako već svaki sljedeći mjesec njegov osnivač mora uprihoditi više od 10.000 kuna, i to samo za pokrivanje vlastite plaće?

Za mnoge koji su otvorili tvrtku u 2018. ili uskoro planiraju, to sigurno neće biti lako izvedivo pa ćemo vjerojatno vidjeti još jedan val prelaska u inozemstvo. Osim toga, najviše će stradati mala i mikro trgovačka društva koja loše posluju ili su u neprofitabilnim djelatnostima te ona koja možda ozbiljnije prihode očekuju tek u budućnosti, komentiraju građani.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Iskoristimo e-Savjetovanje kad imamo mogućnost

Građani već koriste mogućnost komentiranja spornih dijelova izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Povećanje koeficijenta mnogima se čini “van svake pameti” te naravno da je lako zaključiti kako ono nema veze s poticanjem ikakve poduzetničke klime. Ipak, imamo sreću da u svemu tome možemo iskazati svoje neslaganje prijedlozima izmjena. Hrvatska je dio EU pa se i neki standardi online i javnog otvorenog savjetovanja moraju prakticirati, no koliko vas je zbilja ikada iskoristilo priliku da otvoreno raspravlja o dopunama i izmjenama nekog zakona?

Možda je sada prava prilika da to učinite.

e-Savjetovanje svakom građaninu omogućuje uključivanje u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata. Ako želite samo pročitati materijale s javnih savjetovanja, oni su vam dostupni i bez registracije. Međutim, ako želite sudjelovati u savjetovanjima i ostaviti svoje mišljenje ili dati neki prijedlog, morate kreirati korisnički profil u sustavu e-Građani. Ako već koristite uslugu e-Građani, onda se možete registrirati u e-Savjetovanje koristeći NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Iako se postupak čini jednostavan, može biti i zbunjujući jer nakon što ste se prijavili u sustav e-Građani i verficirali svoj identitet, dolazite na stranicu e-Savjetovanje gdje se tek onda možete registrirati, znači u e-Savjetovanje niste automatski povezani. Na stranici e-Savjetovanja trebate u desnom kutu prvo kliknuti Registriraj se koji će vas odvesti na stranicu Obrazac za registraciju poput ovog niže na slici. (Zbog nekog razloga Grada Zagreba i Zagrebačke županije nema pa se slobodno privremeno preselite negdje drugo).

 

Nakon što ste ispunili obrazac i poklikali sve što želite i trebate, sustav će na mail adresu koju ste unijeli poslati verifikacijski mail, koji prije bilo kakve daljnje prijave morate otvoriti da biste potvrdili registraciju. Tek nakon toga možete nastaviti raditi na stranici za Prijavu koja vam se otvorila. Na njoj (niže dolje slika) su automatski ispunjeni NIAS podaci koji su vam potrebni za prijavu u e-Savjetovanje i sve što trebate učiniti jest kliknuti na gumb “Prijavi se pomoću NIAS-a“. Konačno ste u sustavu e-Savjetovanja gdje možete pregledavati, ali i diretno komentarima sudjelovati u javnoj raspravi. Komentare na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima možete dati do 6. rujna, a izvješće o savjetovanju očekuje se mjesec dana kasnije, 6. listopada.

Ne zaboravite provjeriti mail za potvrdu registracije prije nego se prijavite pomoću NIAS-a.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Silvia

    Silvia

    20. 08. 2018. u 4:30 pm Odgovori

    Prvo neka naplate svim onim govnarima korporacija koji nisu godinama placali poreze prireze mirovinska itd…ili drzali ljude na minimalcu a ostatak isplacivali na crno …ima ih milion. Da svi rade korektno do iste situacije nebi niti doslo …posto dopustaju Todorice, Kerume i ostalo balkansko smece. Sada oni koji rade i nepustaju glasa treba ih unistiti ??? Samo to nije unistavanje vec realna slika firma se moze zatvoriti i preseliti bilo gdje u europu gdje je zakon jednak za sve.Na svu srecu svatko ima izbora za svoj zivot pa tako i balkanska vlada , koja od europe nije apsolutno naucila i primjenila nista do sada, nula edukacije , nekvalificirano osoblje gdje god da se okrenes i obratis, s izuzetkom pojedinaca koji ako neznaju odgovoriti na pitanje barem pokusaju potraziti odgovore …kojih nema jer niti nadlezni neznaju .welcome to hr europe. Za koju godinu vecina inteligentne populacije ce otici , tako da poreze ce morati naplatiti balkanskim vlasnicima koji posluju ilegalno.I

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.