Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Trenutno je u javnoj raspravi nacrt Zakona o doprinosima čija bi izmjena mogla itekako negativno utjecati na tisuće malih tvrtki. Kako Vlada ni 2018. godine IT ne smatra industrijom ključnom za budući razvoj Hrvatske, ne iznenađuje kako im ni općenita poduzetnička klima u Hrvatskoj nije najveći prioritet, a sad su na udaru oni najmanji.

Sporne izmjene u prijedlogu dopuna Zakona o doprinosima tiču se članka 8. i 11. gdje je kratko navedeno da se koeficijent izračuna od 0,65 zamjenjuje brojkom: 1,1 – konkretnije, kako u obrazloženju stoji:

Ovim člankom se povećava koeficijent s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom kako bi se utvrdile mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge zbog sprječavanja zlouporabe propisa.

Što znači da bilo koji član uprave, vlasnik ili direktor, koji je zaposlen u (vlastitoj) tvrtki, neovisno o stabilnosti i veličini poslovanja, mora imati barem za nekoliko tisuća kuna veću minimalnu plaću. Konkretnije, prema tome bi se minimalna direktorska bruto plaća popela s 5213 na 8822 kuna.

Plaviured.hr

Povećanje plaće u ovom slučaju ne zvuči kao izvrsna vijest kada uzmemo u obzir da si mnoga mala ili mikro trgovačka društva to ne mogu priuštiti, a to je komentirao i jedan od građana na usluzi e-Savjetovanje gdje je u tijeku javna rasprava o izmjenama Zakona:

Prevedeno u bruto 2, ukupni troškovi plaće na primjeru samca u Zagrebu iznosi 10.339 kune. Takav iznos nije nikakav problem u većim tvrtkama koje dobro posluju, no kod tvrtki koje zapošljavaju mali broj zaposlenih u teško profitabilnim djelatnostima, tvrtkama koje loše posluju ili su tek ušle na tržište – predstavlja znatnu otegotnu okolnost za poslovanje koja bi mogla zatvoriti velik broj malih tvrtki s jednim ili nekoliko zaposlenih, pa tako ću i ja biti prisiljen zatvoriti svoju tvrtku koja posluje od 1995. godine.
Kao ni njemu, ni drugim komentatorima nije jasno tko misli da ovim potezom radi u korist poduzetničkom razvoju, odnosno zašto se predlažu izmjene koje bi mogle potencijalno ugroziti više tisuća malih i mikro poduzetnika, od kojih su mnogi tek na početku svog poduzetničkog puta.

Hitro u propast mikro poduzeća

Kako je uistinu riječ o tisućama ugroženih poduzeća pa tako i ljudi, bolje upućuju brojke koje navodi Marko Rakar. U Hrvatskoj, prema podacima iz 2017., postoji nešto više od 82 tisuće mikro poduzeća koja ostvaruju oko 19 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju ukupno 87.752 osobe. Onih još manjih, koji zapošljavaju jednu ili nijednu osobu, u 2017. bilo je preko 68 tisuća!

Koliko se štete ovim promjenama može napraviti, možemo tumačiti i u drugom smjeru. Prema ovome Vlada i sebi uskače usta poništavajući ikakav smisao prethodno stvorenih mogućnosti za osnivanje “tvrtki za 10 kuna”. Formalnije poznate kao Jednostavna društva s ograničenom odgovornošću imaju najveći udio u ukupnom broju novootvorenih društava i obrta, gotovo 60 posto. Od kad je njihovo osnivanje omogućeno 2012. godine, putem servisa Hitro.hr “tvrtke za 10 kuna” čine glavninu novoosnovanih pravnih subjekata. Konkretnija brojka za ovu godinu po procjenama Fine, kreće se oko 8 tisuća i više objekata!

Koji postotak njih će biti spreman u prvoj godini rada isplaćivati minimalnih 10.000 kuna mjesečno za svakog direktora ili člana uprave tvrtke koji je u tvrtki zaposlen? Uostalom, kakvog smisla ima opcija osnivanja j.d.o.o.-a za 10 kuna, ako već svaki sljedeći mjesec njegov osnivač mora uprihoditi više od 10.000 kuna, i to samo za pokrivanje vlastite plaće?

Za mnoge koji su otvorili tvrtku u 2018. ili uskoro planiraju, to sigurno neće biti lako izvedivo pa ćemo vjerojatno vidjeti još jedan val prelaska u inozemstvo. Osim toga, najviše će stradati mala i mikro trgovačka društva koja loše posluju ili su u neprofitabilnim djelatnostima te ona koja možda ozbiljnije prihode očekuju tek u budućnosti, komentiraju građani.

Iskoristimo e-Savjetovanje kad imamo mogućnost

Građani već koriste mogućnost komentiranja spornih dijelova izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Povećanje koeficijenta mnogima se čini “van svake pameti” te naravno da je lako zaključiti kako ono nema veze s poticanjem ikakve poduzetničke klime. Ipak, imamo sreću da u svemu tome možemo iskazati svoje neslaganje prijedlozima izmjena. Hrvatska je dio EU pa se i neki standardi online i javnog otvorenog savjetovanja moraju prakticirati, no koliko vas je zbilja ikada iskoristilo priliku da otvoreno raspravlja o dopunama i izmjenama nekog zakona?

Možda je sada prava prilika da to učinite.

e-Savjetovanje svakom građaninu omogućuje uključivanje u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata. Ako želite samo pročitati materijale s javnih savjetovanja, oni su vam dostupni i bez registracije. Međutim, ako želite sudjelovati u savjetovanjima i ostaviti svoje mišljenje ili dati neki prijedlog, morate kreirati korisnički profil u sustavu e-Građani. Ako već koristite uslugu e-Građani, onda se možete registrirati u e-Savjetovanje koristeći NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Iako se postupak čini jednostavan, može biti i zbunjujući jer nakon što ste se prijavili u sustav e-Građani i verficirali svoj identitet, dolazite na stranicu e-Savjetovanje gdje se tek onda možete registrirati, znači u e-Savjetovanje niste automatski povezani. Na stranici e-Savjetovanja trebate u desnom kutu prvo kliknuti Registriraj se koji će vas odvesti na stranicu Obrazac za registraciju poput ovog niže na slici. (Zbog nekog razloga Grada Zagreba i Zagrebačke županije nema pa se slobodno privremeno preselite negdje drugo).

 

Nakon što ste ispunili obrazac i poklikali sve što želite i trebate, sustav će na mail adresu koju ste unijeli poslati verifikacijski mail, koji prije bilo kakve daljnje prijave morate otvoriti da biste potvrdili registraciju. Tek nakon toga možete nastaviti raditi na stranici za Prijavu koja vam se otvorila. Na njoj (niže dolje slika) su automatski ispunjeni NIAS podaci koji su vam potrebni za prijavu u e-Savjetovanje i sve što trebate učiniti jest kliknuti na gumb “Prijavi se pomoću NIAS-a“. Konačno ste u sustavu e-Savjetovanja gdje možete pregledavati, ali i diretno komentarima sudjelovati u javnoj raspravi. Komentare na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima možete dati do 6. rujna, a izvješće o savjetovanju očekuje se mjesec dana kasnije, 6. listopada.

Ne zaboravite provjeriti mail za potvrdu registracije prije nego se prijavite pomoću NIAS-a.

ponuda

Komentari

  1. Silvia

    Silvia

    20. 08. 2018. u 4:30 pm Odgovori

    Prvo neka naplate svim onim govnarima korporacija koji nisu godinama placali poreze prireze mirovinska itd…ili drzali ljude na minimalcu a ostatak isplacivali na crno …ima ih milion. Da svi rade korektno do iste situacije nebi niti doslo …posto dopustaju Todorice, Kerume i ostalo balkansko smece. Sada oni koji rade i nepustaju glasa treba ih unistiti ??? Samo to nije unistavanje vec realna slika firma se moze zatvoriti i preseliti bilo gdje u europu gdje je zakon jednak za sve.Na svu srecu svatko ima izbora za svoj zivot pa tako i balkanska vlada , koja od europe nije apsolutno naucila i primjenila nista do sada, nula edukacije , nekvalificirano osoblje gdje god da se okrenes i obratis, s izuzetkom pojedinaca koji ako neznaju odgovoriti na pitanje barem pokusaju potraziti odgovore …kojih nema jer niti nadlezni neznaju .welcome to hr europe. Za koju godinu vecina inteligentne populacije ce otici , tako da poreze ce morati naplatiti balkanskim vlasnicima koji posluju ilegalno.I

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Što ste propustili

Intervju

Na Dan programera, četiri žene otkrivaju kako je tekao njihov karijerni put kroz IT industriju

Na Dan programera, predstavljamo četiri žene koje se bave (ili su se bavile) programiranjem. Je li njihov obrazovni i karijerni put bio pravocrtan ili je vrludao po krivuljama, otkrivaju nam sugovornice iz tvrtki Agency04, Five, IN2 i Styria.AI.

Tehnologija

Kako uopće možemo biti sigurni da će autonomna vozila biti – sigurna?

Autonomna vozila kod mnogih i dalje izazivaju osjećaj nesigurnosti. No, ovaj tekst mogao bi pomoći da se rasvijetli proces iza razvoja i testiranja sigurnosno-kritičnih sustava u vozilima budućnosti.

Startupi i poslovanje

Gideonovi roboti dobili pametnu ruku: Samostalno se kreće, sve vidi i popravlja!

Tvrtka Gideon Brothers nastavlja s razvojem prototipova robota, a posljednja verzija ima i robotsku ruku koja prepoznaje svijet oko sebe.

Mobilno

Apple Arcade i Apple TV+ stižu uskoro i u Hrvatsku

Osim novih iPhone modela, jučer smo saznali i novosti o dvije pretplatničke usluge koje nas čekaju iz Applea.

Tehnologija

Stručnjaci Microblinka i Infinuma: Apple je i dalje inovativan!

Gdje Apple vodi, a gdje kaska? Saznali smo kako developeri gledaju na stanje Apple ekosustava.

Video

Što čini dobar digitalni kafić? U 4 epizode nalazimo odgovore.

Jedni žele zaraditi, drugi raditi - kako povezati interese ugostitelja i digitalnih nomada? Saznali smo u razgovoru s njima.