Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Trenutno je u javnoj raspravi nacrt Zakona o doprinosima čija bi izmjena mogla itekako negativno utjecati na tisuće malih tvrtki. Kako Vlada ni 2018. godine IT ne smatra industrijom ključnom za budući razvoj Hrvatske, ne iznenađuje kako im ni općenita poduzetnička klima u Hrvatskoj nije najveći prioritet, a sad su na udaru oni najmanji.

Sporne izmjene u prijedlogu dopuna Zakona o doprinosima tiču se članka 8. i 11. gdje je kratko navedeno da se koeficijent izračuna od 0,65 zamjenjuje brojkom: 1,1 – konkretnije, kako u obrazloženju stoji:

Ovim člankom se povećava koeficijent s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom kako bi se utvrdile mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge zbog sprječavanja zlouporabe propisa.

Što znači da bilo koji član uprave, vlasnik ili direktor, koji je zaposlen u (vlastitoj) tvrtki, neovisno o stabilnosti i veličini poslovanja, mora imati barem za nekoliko tisuća kuna veću minimalnu plaću. Konkretnije, prema tome bi se minimalna direktorska bruto plaća popela s 5213 na 8822 kuna.

Plaviured.hr

Povećanje plaće u ovom slučaju ne zvuči kao izvrsna vijest kada uzmemo u obzir da si mnoga mala ili mikro trgovačka društva to ne mogu priuštiti, a to je komentirao i jedan od građana na usluzi e-Savjetovanje gdje je u tijeku javna rasprava o izmjenama Zakona:

Prevedeno u bruto 2, ukupni troškovi plaće na primjeru samca u Zagrebu iznosi 10.339 kune. Takav iznos nije nikakav problem u većim tvrtkama koje dobro posluju, no kod tvrtki koje zapošljavaju mali broj zaposlenih u teško profitabilnim djelatnostima, tvrtkama koje loše posluju ili su tek ušle na tržište – predstavlja znatnu otegotnu okolnost za poslovanje koja bi mogla zatvoriti velik broj malih tvrtki s jednim ili nekoliko zaposlenih, pa tako ću i ja biti prisiljen zatvoriti svoju tvrtku koja posluje od 1995. godine.
Kao ni njemu, ni drugim komentatorima nije jasno tko misli da ovim potezom radi u korist poduzetničkom razvoju, odnosno zašto se predlažu izmjene koje bi mogle potencijalno ugroziti više tisuća malih i mikro poduzetnika, od kojih su mnogi tek na početku svog poduzetničkog puta.

Hitro u propast mikro poduzeća

Kako je uistinu riječ o tisućama ugroženih poduzeća pa tako i ljudi, bolje upućuju brojke koje navodi Marko Rakar. U Hrvatskoj, prema podacima iz 2017., postoji nešto više od 82 tisuće mikro poduzeća koja ostvaruju oko 19 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju ukupno 87.752 osobe. Onih još manjih, koji zapošljavaju jednu ili nijednu osobu, u 2017. bilo je preko 68 tisuća!

Koliko se štete ovim promjenama može napraviti, možemo tumačiti i u drugom smjeru. Prema ovome Vlada i sebi uskače usta poništavajući ikakav smisao prethodno stvorenih mogućnosti za osnivanje “tvrtki za 10 kuna”. Formalnije poznate kao Jednostavna društva s ograničenom odgovornošću imaju najveći udio u ukupnom broju novootvorenih društava i obrta, gotovo 60 posto. Od kad je njihovo osnivanje omogućeno 2012. godine, putem servisa Hitro.hr “tvrtke za 10 kuna” čine glavninu novoosnovanih pravnih subjekata. Konkretnija brojka za ovu godinu po procjenama Fine, kreće se oko 8 tisuća i više objekata!

Koji postotak njih će biti spreman u prvoj godini rada isplaćivati minimalnih 10.000 kuna mjesečno za svakog direktora ili člana uprave tvrtke koji je u tvrtki zaposlen? Uostalom, kakvog smisla ima opcija osnivanja j.d.o.o.-a za 10 kuna, ako već svaki sljedeći mjesec njegov osnivač mora uprihoditi više od 10.000 kuna, i to samo za pokrivanje vlastite plaće?

Za mnoge koji su otvorili tvrtku u 2018. ili uskoro planiraju, to sigurno neće biti lako izvedivo pa ćemo vjerojatno vidjeti još jedan val prelaska u inozemstvo. Osim toga, najviše će stradati mala i mikro trgovačka društva koja loše posluju ili su u neprofitabilnim djelatnostima te ona koja možda ozbiljnije prihode očekuju tek u budućnosti, komentiraju građani.

Iskoristimo e-Savjetovanje kad imamo mogućnost

Građani već koriste mogućnost komentiranja spornih dijelova izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Povećanje koeficijenta mnogima se čini “van svake pameti” te naravno da je lako zaključiti kako ono nema veze s poticanjem ikakve poduzetničke klime. Ipak, imamo sreću da u svemu tome možemo iskazati svoje neslaganje prijedlozima izmjena. Hrvatska je dio EU pa se i neki standardi online i javnog otvorenog savjetovanja moraju prakticirati, no koliko vas je zbilja ikada iskoristilo priliku da otvoreno raspravlja o dopunama i izmjenama nekog zakona?

Možda je sada prava prilika da to učinite.

e-Savjetovanje svakom građaninu omogućuje uključivanje u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata. Ako želite samo pročitati materijale s javnih savjetovanja, oni su vam dostupni i bez registracije. Međutim, ako želite sudjelovati u savjetovanjima i ostaviti svoje mišljenje ili dati neki prijedlog, morate kreirati korisnički profil u sustavu e-Građani. Ako već koristite uslugu e-Građani, onda se možete registrirati u e-Savjetovanje koristeći NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Iako se postupak čini jednostavan, može biti i zbunjujući jer nakon što ste se prijavili u sustav e-Građani i verficirali svoj identitet, dolazite na stranicu e-Savjetovanje gdje se tek onda možete registrirati, znači u e-Savjetovanje niste automatski povezani. Na stranici e-Savjetovanja trebate u desnom kutu prvo kliknuti Registriraj se koji će vas odvesti na stranicu Obrazac za registraciju poput ovog niže na slici. (Zbog nekog razloga Grada Zagreba i Zagrebačke županije nema pa se slobodno privremeno preselite negdje drugo).

 

Nakon što ste ispunili obrazac i poklikali sve što želite i trebate, sustav će na mail adresu koju ste unijeli poslati verifikacijski mail, koji prije bilo kakve daljnje prijave morate otvoriti da biste potvrdili registraciju. Tek nakon toga možete nastaviti raditi na stranici za Prijavu koja vam se otvorila. Na njoj (niže dolje slika) su automatski ispunjeni NIAS podaci koji su vam potrebni za prijavu u e-Savjetovanje i sve što trebate učiniti jest kliknuti na gumb “Prijavi se pomoću NIAS-a“. Konačno ste u sustavu e-Savjetovanja gdje možete pregledavati, ali i diretno komentarima sudjelovati u javnoj raspravi. Komentare na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima možete dati do 6. rujna, a izvješće o savjetovanju očekuje se mjesec dana kasnije, 6. listopada.

Ne zaboravite provjeriti mail za potvrdu registracije prije nego se prijavite pomoću NIAS-a.

Komentari

  1. Silvia

    Silvia

    20. 08. 2018. u 4:30 pm Odgovori

    Prvo neka naplate svim onim govnarima korporacija koji nisu godinama placali poreze prireze mirovinska itd…ili drzali ljude na minimalcu a ostatak isplacivali na crno …ima ih milion. Da svi rade korektno do iste situacije nebi niti doslo …posto dopustaju Todorice, Kerume i ostalo balkansko smece. Sada oni koji rade i nepustaju glasa treba ih unistiti ??? Samo to nije unistavanje vec realna slika firma se moze zatvoriti i preseliti bilo gdje u europu gdje je zakon jednak za sve.Na svu srecu svatko ima izbora za svoj zivot pa tako i balkanska vlada , koja od europe nije apsolutno naucila i primjenila nista do sada, nula edukacije , nekvalificirano osoblje gdje god da se okrenes i obratis, s izuzetkom pojedinaca koji ako neznaju odgovoriti na pitanje barem pokusaju potraziti odgovore …kojih nema jer niti nadlezni neznaju .welcome to hr europe. Za koju godinu vecina inteligentne populacije ce otici , tako da poreze ce morati naplatiti balkanskim vlasnicima koji posluju ilegalno.I

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.