Koja je tajna izrade aplikacije spremne za skaliranje? Testiranje, testiranje i testiranje.

Kao što ste već primijetili, riječ je o množini, točnije o 3 vrlo različita tima koja su bila potrebna da aplikacija funkcionira i uspješno skalira u svakom smislu te riječi, a bili su zaduženi, redom, za kreiranje koncepta, tehničku implementaciju i korisničko testiranje.

Koncept koji zadovoljava sve – mit ili stvarnost?

Prvi izazov kod aplikacije koja nema samo velik broj korisnika (u ovom slučaju više od 2 milijuna), već i korisnike vrlo različitih profila i prioriteta, je razviti novi koncept i dizajn koji će do neke mjere zadovoljiti sve – lakše rečeno nego učinjeno.

U istraživačkoj fazi projekta organizirane su 3 radionice s predstavnicima različitih odjela u Vipnetu, kako bi zajednički došli do željenog roadmapa, objasnila je Tanja Krasić, rukovoditeljica odjela za korisničku analitiku i digitalno korisničko iskustvo. No rezultat inicijalne radionice bio je daleko od idealnog:



Cilj prve radionice bio je osvijestiti predstavnike poslovnih područja o postojećim funkcionalnostima i mapirati funkcionalnosti prema važnosti iz perspektive pojedinog poslovnog područja. Svaki od sudionika pojedinoj funkcionalnosti je dao prioritet i logičku poziciju unutar arhitekture aplikacije. Kad smo na kraju dana sve stavili na jedno mjesto, bilo je svima jasno da se ovisno o poslovnom području, prioriteti u potpunosti razlikuju i da moramo doći do zajedničkog stava oko funkcionalnosti.

Kako bi našli zajednički jezik, pomogle su design thinking metode pa su tako u drugoj, dvodnevnoj radionici definirali nove funkcionalnosti, a posljednja radionica organizirana je kako bi svaki predstavnik poslovnog područja detaljizirao svoju viziju funkcionalnosti kroz storyboarding metode

O prioritetima su na kraju ipak odlučivali – podatci:



Napravili smo presjek udjela korištenja postojećih funkcionalnosti s informacijama koje imamo o korisnicima koji koriste Moj Vip, poput tarife koju koriste, tip računa koji primaju itd. Analiza broja upita na drugim kanalima podrške dala nam je uvid u poželjne nove funkcionalnosti na aplikaciji. Osim kvantitativnih analiza, radili smo i niz istraživanja tržišta.

Na kraju je održana i radionica sa samim korisnicima, gdje su krajnji korisnici mogli “složiti” svoju aplikaciju od različitih dijelova – predložene funkcionalnosti i njihovi prioriteti su se poprilično poklapali zahvaljujući prethodnoj iscrpnoj analizi, iako je bilo i pokoje iznenađenje:

Jedna od ideja s kojima bismo se približili digital native populaciji je bio razvoj widgeta potrošnje jedinica uključenih u tarifu. Nama se to činilo kao praktično i popularno rješenje, ali nas je iznenadilo da su gotovo svi korisnici rekli kako tu funkcionalnost ne bi koristili. Na kraju smo potpuno odustali od te funkcionalnosti.


Mnogo različitih sustava koji rade kao jedan

Stabilnost aplikacije, pogotovo pri većem broju korisnika, teško je osigurati i u najjednostavnijim aplikacijama, a to je ujedno bio i najveći izazov Vipnetovog tehničkog tima, koji su činili Luka Markasović, Blaženka Čaušić,  Jozo Petrović, Izabela Šerić  i Damir Poljak.

Podatci koji se prikazuju krajnjem korisniku rezultat su međudjelovanja različitih elemenata koji čine Vipnet sustav, od telekomunikacijske mreže, preko prijenosnih sustava do baze podataka i procesora. Najveći tehnički izazov je osigurati stabilnost svih elemenata, samim time i sustava, te tako postići konstantan rad. Ako su sve karike u našem lancu stabilne, sustav je dovoljno robustan da pruži jednaku brzinu jednom kao i milijun korisnika.

Drugi izazov nove aplikacije došao je s novim konceptom personalizacije. Korisnik može u velikoj mjeri sam odrediti što želi vidjeti na svom početnom zaslonu, objašnjava Jozo Petrović, specijalist za projektiranje i razvoj programske podrške:

Naš tim je, stoga, morao iz perspektive korisnika zatražiti podatke koje želi vidjeti u određenom dijelu aplikacije. Tehnički izazov je odabrati set podataka koji će zadovoljiti brzinu odgovora, opterećenje različitih sustava te zahtjeve korisnika. Tijekom razvoja, konstantno se radilo na testiranju odziva pojedine metode te se tako kombinirao set podataka kako bi se postigla najveća korelacija između zahtjeva i brzine. Na ovaj dio smo izrazito ponosni, jer se postiglo optimalno rješenje.

Na aplikaciji, koja je u zadnjim fazama korisničkog testiranja, kontinuirano se rade razne unutarnje izmjene, na frontendu i backendu, kako bi se olakšalo održavanje i smanjila eventualna mogućnost greške u sustavu koja rezultira nezadovoljstvom korisnika. No prije korisničkog testiranja, aplikacija je morala proći i detaljno tehničko testiranje:

Testiranje u modernom razvoju sve više podrazumijeva isprepletenost s implementacijom. Što se nepravilnost ranije otkrije, jeftinije ju je ukloniti. Svaka nova metoda koju programer napiše zahtijeva provedbu testiranja rada. To radi programer ili netko drugi iz tima, ovisno o raspodjeli vremena. Po završetku implementacije neke smislene cjeline, radi se testiranje rada cjeline od strane svih zaposlenika, koji su od početka projekta imali ulogu takozvanih beta testera.

CX nisu samo dva slova na papiru

I na kraju aliterativnog niza testiranja koncepta pa koda dolazi i korisničko testiranje. Za to su regrutirali ponajprije vlastite zaposlenike, prepričao nam je proces Damir Kljajić, viši savjetnik za digitalno korisničko iskustvo:

Objavljen je poziv za regrutiranje beta testera na našim internim digitalnim kanalima komunikacije – intranetu i Workplaceu, a odaziv je bio više nego odličan iako nas to nije iznenadilo. Jednostavno smo znali da su ljudi zainteresirani i da žele doprinijeti svojim testiranjem boljem proizvodu. Društvo za testiranje bilo je „šareno“, dolazili su iz svih sektora, a čak smo imali i člana leadership tima.

Samo korisničko testiranje sastojalo se od nekoliko faza: regrutiranja testera, distribucije aplikacije i prikupljanja bugova:

Dakle, na prijavljene korisnike distribuira se beta verziju aplikacije na Google beta store i Test flight, ovisno o operativnom sustavu. Svi testeri tada dobivaju notifikaciju da je aplikacija dostupna, nakon čega su može pristupiti testiranju. Sve beta verzije imaju integriran SDK koji omogućuje davanje korisničkog feedbacka. Bugovi, komentari i prijedlozi stizali su u dashboard, nakon čega se, ovisno o odgovornosti, distribuiraju dalje na ispravljanje.

Uz gore spomenuto korisničko testiranje, ističe Damir, paralelno su se radila e2e testiranja koje je odradio službeni Vipnetov testni tim. Radi se o testiranju servisa koji komuniciraju s back-end sustavima (npr. aktivacija opcija), ali i testiranju pravila prikaza određenih servisa ili komponenti prema tipu korisnika. Preko 2000 testnih slučajeva napravljeno je prvo u testnoj okolini, a zatim i na beta verziji.

Kako na kraju osigurati da aplikacija radi i skalira što bolje? Odgovor možemo sažeti u formulu 3T3K – testiranje, testiranje, testiranje; koncepta, koda i s korisnicima. Koliko je to dobro odradio Vipnet, saznat ćemo uskoro kada nova verzija aplikacije Moj Vip izađe iz beta verzije i sleti na naše telefone.