Najstarija domena slavi 32 godine, a danas ih je registrirano 329,300.000!

Najstarija domena slavi 32 godine, a danas ih je registrirano 329,300.000!

Postoje razne diskusije o tome koja je bila apsolutno prva domena koja se registrirala, ali činjenica stoji da je Symbolics.com trenutno najstarija aktivna domena. Zaželimo joj 32. rođendan! Prije tri desetljeća internet kakvog poznajemo još nije ni postojao, a World Wide Web kojeg je osmislio Tim Berners-Lee, i zahvaljujući kojem upravo danas surfate stranicama Netokracije, nije još bila ni ideja.

prva-domena

Prva web stranica izrađena je u CERN-u (da, isto mjesto gdje su se ljudi bojali proizvodnje crne rupe i moguće lokacije putovanja kroz vrijeme) i postavljena je online 6. kolovoza 1991. godine, čak 6 godina nakon registracije Symbolics.com! Da ne gubimo više vrijeme na povijesti i objašnjenju kakvi vizionari su bili ljudi koji su registrirali .com domene po cijeni većoj od 100 dolara za godinu dana (danas je cijena 10 puta manja ako ne računamo inflaciju od 1985. godine) i prije nego su postojale web stranice, prijeđimo na 2017. godinu i 3 najvažnije stvari koje se upravo događaju u domenskom svijetu.

Not-com što?

Trenutno broj jedan događaj u svijetu domena je takozvana not-com revolucija. Postoji puno polemika u dva odvojena “tabora”. Dok 126,9 milijuna registriranih .com domena daleko prednjači nad ostalim nastavcima, tvrtke poput Donutsa i Uniregistryja investirali su milijune dolara u stotine novih nastavaka poput .domains, .hotel, .movie, .tattoo. Tu su i manji igrači sa sve popularnijim nastavcima .club, .ninja. Isto tako, neki gradovi i dobre svrhe su također dobili svoje nastavke: .berlin, .paris, .nyc, .hiv. Ovu priliku nisu propustili ni divovi poput Googlea, Amazona, Applea, Audija s nastavcima za svoje brendove.

Firme i individualci koji su investirali u .com domene (naravno) govore kako novi nastavci nemaju šanse i kako je mali broj novih nastavaka imao uspješna lansiranja. Iz drugog tabora pak govore kako se svijet domena tek zahuktava, naime trenutno postoji 70 milijuna individualnih vlasnika domena. Dakle, svega 1% ljudi posjeduje barem jednu domenu ili manje ako je vjerovati zadnjoj brojci od 7,5 milijardi ljudi. Što će tek biti za 10 – 20 godina kad internetska pokrivenost svugdje bude 100%, a brzi internet i internet stvari svakodnevnica?

Domene od tri ili četiri znaka

Drugi događaj, oko kojeg sam i osobno uključen, su kratke domene od 3 i 4 slova. Naime u prosincu 2013. moja je tvrtka radila istraživanje i otkrili smo da su sve .com domene s 4 slova zauzete. O tome su pisali Slate i mnogi drugi portali i tema je trendala na redditu.

.Com domene koje su sastavljene od isključivo 4 slova su postale izuzetno popularne u Kini, što zbog svoje likvidnosti, što zbog svoje rijetkosti (ima ih samo 456.976). Ako izostavimo domene sa značenjem (cats.com, dogs.com, cars.com, fire.com, nike.com, zara.com) i domene kojima se ponavljaju suglasnik i samoglasnik (dodo.com, zaza.com) dobijemo isključivo akronime (laeq.com, lvcb.com, vuif.com). Takve se kratke domene uglavnom prodaju za iznad 300 dolara. To slovi kao špekulacijsko tržište, ali ako domene s 4 slova imalo prate domene od 3 slova, situacija će postati izuzetno zanimljiva za 5-10 godina. Domene s 3 slova bez značenja su se 2004. prodavale za oko 1000 dolara, danas je taj iznos višestruko veći i ne prodaju se ispod 20-30 tisuća američkih dolara.

Koliko na svijetu ima registriranih domena?

Oko trećeg događaja sam malo dvojio, al na kraju sam se odlučio za jednostavnu veličinu i brojku koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. 329,300.000. Toliko trenutno ima registriranih domena, neovisno o domenskom nastavku. Tu se ubraja i 98.256 trenutno registriranih .hr domena. Ako je vjerovati Verisignovom izvješću , tih 329 milijuna čini rast od 6,8% usporedbi s prošlom godinom.

Sve ove godine, od davnih osamdesetih i prvih domena, do danas, izuzetno rijetko se po kvartalima događao pad registriranih domena. Iako su neki zazivali krah domena kad je sve više tvrtki registriralo Facebook stranice i s pojavom iPhone i Android aplikacija te s pojavom inteligentih osobnih asistenta kao što su Siri i Alexa, brojke ne lažu i, kako stvari stoje, domene su tu, možda i do kraja postojanja… interneta.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.