Najstarija domena slavi 32 godine, a danas ih je registrirano 329,300.000!

Najstarija domena slavi 32 godine, a danas ih je registrirano 329,300.000!

Postoje razne diskusije o tome koja je bila apsolutno prva domena koja se registrirala, ali činjenica stoji da je Symbolics.com trenutno najstarija aktivna domena. Zaželimo joj 32. rođendan! Prije tri desetljeća internet kakvog poznajemo još nije ni postojao, a World Wide Web kojeg je osmislio Tim Berners-Lee, i zahvaljujući kojem upravo danas surfate stranicama Netokracije, nije još bila ni ideja.

prva-domena

Prva web stranica izrađena je u CERN-u (da, isto mjesto gdje su se ljudi bojali proizvodnje crne rupe i moguće lokacije putovanja kroz vrijeme) i postavljena je online 6. kolovoza 1991. godine, čak 6 godina nakon registracije Symbolics.com! Da ne gubimo više vrijeme na povijesti i objašnjenju kakvi vizionari su bili ljudi koji su registrirali .com domene po cijeni većoj od 100 dolara za godinu dana (danas je cijena 10 puta manja ako ne računamo inflaciju od 1985. godine) i prije nego su postojale web stranice, prijeđimo na 2017. godinu i 3 najvažnije stvari koje se upravo događaju u domenskom svijetu.

Not-com što?

Trenutno broj jedan događaj u svijetu domena je takozvana not-com revolucija. Postoji puno polemika u dva odvojena “tabora”. Dok 126,9 milijuna registriranih .com domena daleko prednjači nad ostalim nastavcima, tvrtke poput Donutsa i Uniregistryja investirali su milijune dolara u stotine novih nastavaka poput .domains, .hotel, .movie, .tattoo. Tu su i manji igrači sa sve popularnijim nastavcima .club, .ninja. Isto tako, neki gradovi i dobre svrhe su također dobili svoje nastavke: .berlin, .paris, .nyc, .hiv. Ovu priliku nisu propustili ni divovi poput Googlea, Amazona, Applea, Audija s nastavcima za svoje brendove.

Firme i individualci koji su investirali u .com domene (naravno) govore kako novi nastavci nemaju šanse i kako je mali broj novih nastavaka imao uspješna lansiranja. Iz drugog tabora pak govore kako se svijet domena tek zahuktava, naime trenutno postoji 70 milijuna individualnih vlasnika domena. Dakle, svega 1% ljudi posjeduje barem jednu domenu ili manje ako je vjerovati zadnjoj brojci od 7,5 milijardi ljudi. Što će tek biti za 10 – 20 godina kad internetska pokrivenost svugdje bude 100%, a brzi internet i internet stvari svakodnevnica?

Domene od tri ili četiri znaka

Drugi događaj, oko kojeg sam i osobno uključen, su kratke domene od 3 i 4 slova. Naime u prosincu 2013. moja je tvrtka radila istraživanje i otkrili smo da su sve .com domene s 4 slova zauzete. O tome su pisali Slate i mnogi drugi portali i tema je trendala na redditu.

.Com domene koje su sastavljene od isključivo 4 slova su postale izuzetno popularne u Kini, što zbog svoje likvidnosti, što zbog svoje rijetkosti (ima ih samo 456.976). Ako izostavimo domene sa značenjem (cats.com, dogs.com, cars.com, fire.com, nike.com, zara.com) i domene kojima se ponavljaju suglasnik i samoglasnik (dodo.com, zaza.com) dobijemo isključivo akronime (laeq.com, lvcb.com, vuif.com). Takve se kratke domene uglavnom prodaju za iznad 300 dolara. To slovi kao špekulacijsko tržište, ali ako domene s 4 slova imalo prate domene od 3 slova, situacija će postati izuzetno zanimljiva za 5-10 godina. Domene s 3 slova bez značenja su se 2004. prodavale za oko 1000 dolara, danas je taj iznos višestruko veći i ne prodaju se ispod 20-30 tisuća američkih dolara.

Koliko na svijetu ima registriranih domena?

Oko trećeg događaja sam malo dvojio, al na kraju sam se odlučio za jednostavnu veličinu i brojku koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. 329,300.000. Toliko trenutno ima registriranih domena, neovisno o domenskom nastavku. Tu se ubraja i 98.256 trenutno registriranih .hr domena. Ako je vjerovati Verisignovom izvješću , tih 329 milijuna čini rast od 6,8% usporedbi s prošlom godinom.

Sve ove godine, od davnih osamdesetih i prvih domena, do danas, izuzetno rijetko se po kvartalima događao pad registriranih domena. Iako su neki zazivali krah domena kad je sve više tvrtki registriralo Facebook stranice i s pojavom iPhone i Android aplikacija te s pojavom inteligentih osobnih asistenta kao što su Siri i Alexa, brojke ne lažu i, kako stvari stoje, domene su tu, možda i do kraja postojanja… interneta.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.