HT na predstavljanju Ekonomskog atlasa poručio vlasti: Skinite neopravdani teret s ICT-a

Jučer, 9. rujna, u Konferencijskoj dvorani hotela Amabilis u Selcu predstavljeni su rezultati analize utjecaja Hrvatskog Telekoma na širu poslovnu i društvenu okolinu. Studiju pod imenom Ekonomski atlas HT Grupe proveo je zagrebački Ekonomski institut, a rezultati koji se odnose na razdoblje od 2011. do 2015. godine, pokazuju da je HT najveći privatni investitor u Hrvatskoj s 5,7 milijardi kuna investicija i kompanija s najvećom novostvorenom vrijednosti za gospodarstvo – 12,9 milijardi kuna.

5G dolazi u idućih 5 godina

Hrvatski Telekom posebno ulaže u razvoj širokopojasnog interneta koji je jedan od ključnih preduvjeta digitalnog društva. Cilj im je do kraja 2016. godine osigurati NGA širokopojasni pristup za 55% kućanstava. Od ovoga mjeseca već 180 tisuća njihovih korisnika surfa od 2 do 5 puta brže bez dodatne naknade, a korisnici Najboljih tarifa također bez dodatne naknade surfaju po najvećim 4G brzinama, kazao je predsjednik Uprave Davor Tomašković.

Dolazak 5G mreže možemo očekivati u idućih 5 godina. Ipak, peta generacija mobilnih mreža neće se pojaviti preko noći, već će se razvijati zajedno s 4G mrežom. 5G mreža će omogućiti postizanje velikih brzina interneta i do 1 GB/s, što je gotovo 6 puta brže od 4G – HT trenutno u svojoj mreži nudi brzine prijenosa do 262 Mbps. Danas, međutim, nije ni moguće postizanje velikih brzina iz razloga što ne postoje uređaji koji bi podržali tako brzu razmjenu podataka.

Je li razvoj digitalne ekonomije prioritet ili nije?

Kompanija najavljuje da će nastaviti s investicijama u digitalizaciju. To se prije svega odnosi na infrastrukturu bez koje nema digitalne ekonomije, naglašava Boris Drilo, zadužen za CTIO poslove HT-a. Međutim, u tome očekuju podršku države jer zbog komplicirane administracije i velikih naknada ne mogu ostvariti onoliko investicija koliko bi željeli niti privući projekte u Hrvatsku. Tomašković objašnjava:

Financijski ne možemo opravdati zašto nešto ne bi trebalo ići u Bratislavu ili Bukurešt, nego treba doći u Zagreb.

Predsjednik Uprave također ističe da se svi problemi po pitanju razvoja infrastrukture, primjerice donošenje odredbi o linijskoj infrastrukturi, mogu riješiti unutar 6 mjeseci, ali je upitno kome je to prioritet. Uz to, u HT-u smatraju apsurdnom ideju izgradnje paralelne agregacijske mreže koja je bila dio državne strategije za razvoj širokopojasnog interneta, a koja je i odbijena od strane Europske unije zbog čega se nije uspjelo povući 100 milijuna eura iz fondova – jer takva mreža već postoji. Umjesto toga, HT predlaže da se država preusmjeri na povezivanje kućanstava i tzv. bijela područja poput Like i otoka gdje ne postoji komercijalni interes, ali gdje je razvoj infrastrukture svejedno važan kako bi svakome građaninu bio dostupan pristup širokopojasnom internetu, a za što je EU spremna uložiti novac.

Kako HT ostvaruje 3,1% ukupnog BDP-a Hrvatske?

No, da se vratimo na Ekonomski atlas – osim kroz poslovanje, HT utječe na boljitak gospodarstva kroz zaposlenike i dobavljače, tvrdi se. Podržavaju, naime, više od 27 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, od čega 5013 izravnim zapošljavanjem, a zanimljiv je i podatak da HT-ovi zaposlenici imaju 54% veću plaću od državnog prosjeka te 16% od prosjeka ICT sektora, zbog čeka je i osobna potrošnja zaposlenika veća, objašnjava Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta.

Zbog toga što su input-output analizom mjerena tri različita učinka ili doprinosa (izravni, neizravni i inducirani), izračunato je da je HT Grupa u 2015. godini generirala 3,1% ukupnog BDP-a Hrvatske ili 10,5 milijardi kuna, u što su uključeni i učinci na dobavljače intermedijarnih i investicijskih proizvoda.

Hrvatski Telekom predstavljanjem ovih rezultata dao je jasnu poruku kako daje velik doprinos rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva te nastavlja dalje s investicijama. Međutim, koliko će biti investiranja, ovisi i o vlasti od koje traže da “skine neopravdani teret za cijeli sektor”, što je u skladu i sa zaključcima dva dana ranije održane panel rasprave u prostoru HUB 385, kako bi se digitalne usluge u Hrvatskoj mogle neometano razvijati.