Svaki startup ima jednu bitnu prednost u odnosu na velike kompanije – novi početak i mogućnost kreiranja jedinstvenog poslovnog identiteta i potpuno nove uspješne priče, bez tereta ranijih uspjeha i promašaja. Počeci su uvijek uzbudljivi i obećavaju puno, ali upravo zbog toga su i riskantni i zato ne treba ignorirati primjere velikih tvrtki koje shvaćaju važnost lokalizacije, profesionalnog prevođenja i kulturnog konzaltinga. Globalno ili regionalno prisustvo nisu samo privilegije velikih, radi se o ciljevima koji se mogu dostići i na kojima treba raditi od prvoga dana.

Lokalizacija je više od prevođenja
Iako je prevođenje središnji dio ovog procesa, lokalizacija podrazumijeva prilagodbu cjelovitog proizvoda ili usluge za strana tržišta. Određenom se tržištu prilagođavaju i tekstualni i netekstualni elementi proizvoda ili usluge, grafički i multimedijalni elementi, formati datuma i vremena, valute, ali se isto tako u obzir uzimaju i kulturne i supkultne specifičnosti određenog ciljanog tržišta ili ciljane grupe.
Cilj je lokalizacije plasiranje proizvoda, usluga i ideja na način koji je potpuno usklađen s vrijednostima, navikama i kulturom određenog tržišta. Ukratko, lokalizirani proizvod mora izgledati kao da je originalno nastao na ciljanom tržištu. U nekim slučajevima lokalizacija može uključivati i promjene naziva brandova, proizvoda ili cjelokupnoga vizualnog i tekstualnog identiteta proizvoda ili marketinških i reklamnih materijala.
Budući da se radi o složenom procesu koji zahtijeva prilagodbu svih aspekata proizvoda ili usluge, lokalizaciju obavljaju specijalizirane jezične i konzultantske tvrtke s iskustvom i multidisciplinarnim timovima za lokalizaciju u određenim područjima i za određena tržišta.
Zašto treba lokalizirati?
Vrijednost lokalizacije najbolje je iskazao nekadašnji njemački kancelar Willy Brandt čuvenom izjavom:
If I’m selling I’m happy to speak to you in English. But if I’m buying dann müssen sie deutsche sprechen.
(“Ako prodajem, rado ću vam se obratiti na engleskom, ali ako kupujem, onda morate govoriti na njemačkom.”)
Sva relevantna istraživanja tržišta slažu se u jednom zaključku – korisnici i klijenti uvijek će se radije opredijeliti za proizvod ili uslugu koji su prezentirani na njihovom materinskom jeziku i u skladu s njihovom kulturom, čak i kada se služe stranim jezikom. Razlozi su brojni, ali najvažniji je taj što u ovom slučaju klijenti točno znaju što kupuju, mogućnost dobivanja krive informacije o proizvodu ili usluzi svedena je na minimum, a sva komunikacija, odnosno pomoć i podrška nakon kupovine, teći će bez problema i nejasnoća.
Google, Apple, Facebook, Microsoft i ostali veliki igrači vrlo su svjesni ovog jednostavnog pravila i nude većinu svojih proizvoda na jezicima svih tržišta na kojima posluju. Ne bi bilo pretjerano reći da su, uz neophodnu inovativnost i kvalitetu, sve velike svjetske tvrtke svoje globalno prisustvo stekle i održavaju ga lokalizacijom.
Mislite globalno od prvoga dana
Svijet se smanjio. Prostor i udaljenost više ne predstavljaju problem kakav su predstavljali prije samo nekoliko desetljeća. Tehnologija je trajno promijenila svijet. Sve je ovo točno, ali to nije promijenilo i neke osnovne ekonomske postulate – uspjeh leži u izvozu.
Globalno shvaćanje proizvoda ili usluge od prvoga dana najpozitivniji je i najproduktivniji stav koji menadžment jedne startup tvrtke može zauzeti i nema nikakvog razloga da se s takvim ciljem ne krene doslovno od prvoga dana odnosno da sam dizajn i razvoj proizvoda i usluga od samoga početka ne idu u pravcu globalizacije.
Profesionalni prijevod uvijek se isplati
Možete li zamisliti bilo koju veliku svjetsku tvrtku koja raspravlja o povratu investicija u prijevod? Ne možemo ni mi. Jeste li ikad vidjeli bilo kakav materijal koji je izašao iz bilo koje uspješne međunarodne tvrtke, a da je prezentiran na lošem ili neadekvatnom ciljanom jeziku? Nismo ni mi.
Bez obzira na to koliko se troškovi prijevoda i lokalizacije u određenom trenutku mogu činiti visoki ili niski, troškovi lošeg prijevoda i neadekvatne lokalizacije zasigurno su uvijek viši i mogu nanijeti štetu ugledu tvrtke na određenom tržištu na način koji se ne može sanirati ni lako, ni brzo – niti jeftino.
Povijest marketinga ne bilježi previše slučajeva neadekvatne lokalizacije i loših prijevoda na stranim tržištima, ali onima koje bilježi zajedničke su dvije stvari – jedna je da se to događalo i velikim svjetskim tvrtkama kao što su Ford, Electrolux ili KFC, a druga je da je do problema došlo ne zbog loše organizacije ili namjere, već uslijed nedovoljnog poznavanja kulture i jezika na određenim tržištima.
Niko nije nepogrešiv i upravo je zato potrebno poduzeti odgovarajuće korake na vrijeme.
Strojevi ne prevode
Prevodioci se koriste računalima da bi uštedjeli na vremenu i ostvarili dosljednost prijevoda. Zapravo, suvremena jezična industrija nezamisliva je bez profesionalnog softvera (CAT alati odnosno Computer Assisted Translation tools) i baza podataka (TM, prijevodne memorije i TB, terminološke baze).
Ipak, korištenje tehnologijom kao alatom i prepuštanje čitavog prijevodnog procesa računalima predstavljaju dvije sasvim različite stvari. Prevođenje je sofisticirana operacija koja se jednostavno ne može obaviti na pravi način bez profesionalnog ljudskog dodira.
Alati za strojno prevođenje kao što je Google Translate mogu biti od koristi u određenim slučajevima, no treba imati u vidu činjenicu da ni Google ne koristi Google Translate za svoje profesionalne potrebe.
Što vam to govori?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Ancica
08. 06. 2016. u 3:12 pm
Lektori bi trebali znati da ni tržište ni jezik nisu “ciljni”, nego “ciljani”. (A i životopis bi im trebao biti u skladu sa standardnim jezikom, dakle, trebali bi pripaziti na veliko i malo početno slovo u nazivima zanimanja, na upotrebu prijedloga s(a), na razlikovanje zemljopisnih i političkih prostora…)