Zašto financijski sektor još uvijek nema svoj Uber?

Dok velik broj stvari poput kupovine namirnica, avionskih karata ili rezervacije hotela obavljamo online, za realizaciju svake iole ozbiljnije bankarske usluge prisiljeni smo otići u poslovnicu.

Mogu li banke funkcionirati bez poslovnica i bankomata?

Ne samo da mogu, nego takav model bankarskog poslovanja postoji već više od 25 godina. Prva banka bez poslovnica s radom je počela u listopadu 1989. godine u Velikoj Britaniji. Zove se First Direct i na samom početku korisnici su mogli koristili telefonsko bankarstvo preko pozivnog centra koji je radio 24 sata na dan i petkom i svetkom. Nešto kasnije pojavile su se i prve ‘virtualne’ banke koje su poslovanje temeljile na internet bankarstvu. Prve takva banka bila je Security First National Bank koja se u SAD-u otvorila davne 1995. godine. Bez fizičkih poslovnica i bankomata takve banke svoj poslovni model temelje na minimalizaciji troškova poslovanja.

Jedan od najpoznatijih primjera banke koja isključivo nudi direktne bankarske usluge je američki Simple koji je 2009. godine krenuo kao fintech startup, a kojeg je početkom 2014. godine kupila globalna bankarska grupacija BBVA. Usluge koje Simple pruža korisnicima su izdavanje VISA debitne kartice te online i mobilno bankarstvo. Sve što je potrebno korisnicima rješava se bez papirologije i odlazaka u poslovnice na što smo navikli kod većine komercijalnih banaka, ali i bez naknada za transakcije i podizanje gotovine na partnerskim bankomatima.

Osim u razvijenim zemljama bankarstvo bez poslovnica i bankomata cvijeta i u mnogim nerazvijenim dijelovima Afrike i jugoistočne Azije, gdje su većini stanovništva poslovnice i bankomati nedostupni. Pionir mobilnog bankarstva je Kenija, gdje je uspjeh doživjela mobilna bankarska platforma M-Pesa koju koristi preko 70% kućanstava. Osim mobilnog transfera novca i mobilnog plaćanja M-Pesa nudi usluge štednje i mikrofinanciranja. Nakon uspjeha u Keniji i Tanzaniji, M-Pesa se uspješno proširila po južnoj Africi, Afganistanu i Indiji, a nedavno je svoje poslovanje proširila i na Rumunjsku i Albaniju. Kako je krenulo ozbiljno iseljavanje radno sposobne mladeži iz Hrvatske, ne bi me začudilo da kroz koju godinu ovu platformu počnemo koristiti i u Lijepoj našoj.

Čak i najveće bankarske grupacije ‘krešu’ troškove poslovanja

Na današnjem stupnju razvoja tržišta bankarskih usluga čak i najveće bankarske grupacije prisiljene su ‘kresati’ sve moguće nepotrebne troškove kako bi ostale konkurentne. To se prije svega odnosi na smanjenje broja šalterskog osoblja, uvođenje bezgotovinskih poslovnica i prebacivanje sve većeg broja usluga u okvir mobilnog i online bankarstva. Ulaziti na tržište u formi klasične banke danas je ravno samoubojstvu, a razloge najbolje ilustrira primjer etične banke u Hrvatskoj koja će s radom početi do kraja 2016. godine i koja će za svoje poslovnice koristiti prostore subjekata koji su članovi zadruge, a koja je vlasnik banke. Kao što su i sami istaknuli, održavanje poslovnica u zasebno iznajmljenom prostoru za njih je izuzetno skup i neučinkovit vid poslovanja, a isto vrijedi i za bankomate:

Trošak postavljanja bankomata, a naročito trošak prijevoza gotovog novca, iznimno je visok i banku bi to bitno ograničilo u mogućnosti nuđenja povoljnih bankarskih usluga (kredita s maksimalno četiri posto kamate, nenaplaćivanja naknada za osnovne bankarske usluge i sl.). Osim toga, trendovi u bankarskom sektoru idu prema smanjenju volumena gotovinskih transakcija ili čak potpunom ukidanju gotovine kao sredstva plaćanja te stoga smatramo da skupa investicija u taj segment poslovanja nije racionalna.

Umjesto bankomata na raspolaganju klijenta etične banke bit će online i mobilno bankarstvo te sustav direktnog plaćanja mobitelom. Ako im ipak zatreba gotovina moći će ju podići na bankomatima drugih banaka, pri čemu će na nekima od njih ta usluga biti bez naknade.

Hoće li se uskoro pojaviti Uber za bankarske usluge?

Kolumnisti koji prate fintech startup scenu često se pitaju hoće li se ikada u bankarskom sektoru pojaviti netko tko će donijeti promjene kakve su Uber i Airbnb donijeli u sektor prijevoza i turizma, no takav netko još se nije pojavio. Neki kao pretendente ističu britansku Atom banku koja poslovanje temelji na mobilnom bankarstvu ili njemačku Fidor banku, prvu banku koja developerima nudi svoj regulirani model bankarskog poslovanja povrh kojeg putem API-ja mogu graditi dodatne usluge za korisnike diljem EU. Najveći medijski odjek, međutim, u veljači ove godine u Velikoj Britaniji je izazvala najava uvođenja otvorenog bankarskog standarda koji će klijentima omogućiti jednostavan prelazak iz jedne banke u drugu kao da mijenjaju mobilnog operatera.

Ipak, sve su te razlike na razini kozmetike, a pravi ‘uber trenutak’ dogodit će se onoj banci koja uspije uvesti istinsku inovaciju u bankarske usluge, a ne nužno povećati njihovu dostupnost. Najbliže tome mogle bi biti usluge poput M-Pese ili rješenja poput onog koje u suradnji sa Stellarom u Nigeriji razvija hrvatski Oradian. I jedno i drugo rješenje ističu se izuzetno pozitivnim društvenim učinkom. Velik društveni utjecaj moglo bi imati i osuvremenjivanje etičnih i alternativnih bankarskih modela, koji već sada dokazano imaju prednost pred komercijalnim bankama zbog značajno manjeg postotka loše plasiranih kredita. Velike mogućnosti leže i u razvoju modela stvarne investicijske štednje te prepoznavanju i prihvaćanju crowdfundinga i crowdinvestinga kao legitimnih izvora sufinanciranja projekata.

Sve će to naravno vrijeme pokazati, ali do inovacije teško može doći dok god se većina banaka u mnogočemu oslanja na mrežu fizičkih bankomata i poslovnica. Zašto? Za disrupciju je potrebno razmišljati izvan okvira, što se neće dogoditi dok god klijenti bankarske šaltere i čekanje u redovima prihvaćaju zdravo za gotovo.