Zašto financijski sektor još uvijek nema svoj Uber?

Zašto financijski sektor još uvijek nema svoj Uber?

Iako na dnevnoj bazi unaprjeđuju mobilno bankarstvo i stalno 'krešu' troškove, većina komercijalnih banaka i dalje je ovisna o fizičkoj mreži bankomata i poslovnica. S druge strane model poslovanja bez poslovnica u praksi postoji već više od 25 godina, ali malo je bankarskih grupacija koje su ga prigrlile. Iako mobilne tehnologije naočigled transformiraju čitave industrije, bankarski sektor kaska i još uvijek čeka svoj Uber ili Airbnb.

banke bez bankomata

Dok velik broj stvari poput kupovine namirnica, avionskih karata ili rezervacije hotela obavljamo online, za realizaciju svake iole ozbiljnije bankarske usluge prisiljeni smo otići u poslovnicu.

Mogu li banke funkcionirati bez poslovnica i bankomata?

Ne samo da mogu, nego takav model bankarskog poslovanja postoji već više od 25 godina. Prva banka bez poslovnica s radom je počela u listopadu 1989. godine u Velikoj Britaniji. Zove se First Direct i na samom početku korisnici su mogli koristili telefonsko bankarstvo preko pozivnog centra koji je radio 24 sata na dan i petkom i svetkom. Nešto kasnije pojavile su se i prve ‘virtualne’ banke koje su poslovanje temeljile na internet bankarstvu. Prve takva banka bila je Security First National Bank koja se u SAD-u otvorila davne 1995. godine. Bez fizičkih poslovnica i bankomata takve banke svoj poslovni model temelje na minimalizaciji troškova poslovanja.

Jedan od najpoznatijih primjera banke koja isključivo nudi direktne bankarske usluge je američki Simple koji je 2009. godine krenuo kao fintech startup, a kojeg je početkom 2014. godine kupila globalna bankarska grupacija BBVA. Usluge koje Simple pruža korisnicima su izdavanje VISA debitne kartice te online i mobilno bankarstvo. Sve što je potrebno korisnicima rješava se bez papirologije i odlazaka u poslovnice na što smo navikli kod većine komercijalnih banaka, ali i bez naknada za transakcije i podizanje gotovine na partnerskim bankomatima.

Osim u razvijenim zemljama bankarstvo bez poslovnica i bankomata cvijeta i u mnogim nerazvijenim dijelovima Afrike i jugoistočne Azije, gdje su većini stanovništva poslovnice i bankomati nedostupni. Pionir mobilnog bankarstva je Kenija, gdje je uspjeh doživjela mobilna bankarska platforma M-Pesa koju koristi preko 70% kućanstava. Osim mobilnog transfera novca i mobilnog plaćanja M-Pesa nudi usluge štednje i mikrofinanciranja. Nakon uspjeha u Keniji i Tanzaniji, M-Pesa se uspješno proširila po južnoj Africi, Afganistanu i Indiji, a nedavno je svoje poslovanje proširila i na Rumunjsku i Albaniju. Kako je krenulo ozbiljno iseljavanje radno sposobne mladeži iz Hrvatske, ne bi me začudilo da kroz koju godinu ovu platformu počnemo koristiti i u Lijepoj našoj.

mpesa_banka_jpg
M-Pesa poslovnica u Keniji (Foto: Ivan Small)

Čak i najveće bankarske grupacije ‘krešu’ troškove poslovanja

Na današnjem stupnju razvoja tržišta bankarskih usluga čak i najveće bankarske grupacije prisiljene su ‘kresati’ sve moguće nepotrebne troškove kako bi ostale konkurentne. To se prije svega odnosi na smanjenje broja šalterskog osoblja, uvođenje bezgotovinskih poslovnica i prebacivanje sve većeg broja usluga u okvir mobilnog i online bankarstva. Ulaziti na tržište u formi klasične banke danas je ravno samoubojstvu, a razloge najbolje ilustrira primjer etične banke u Hrvatskoj koja će s radom početi do kraja 2016. godine i koja će za svoje poslovnice koristiti prostore subjekata koji su članovi zadruge, a koja je vlasnik banke. Kao što su i sami istaknuli, održavanje poslovnica u zasebno iznajmljenom prostoru za njih je izuzetno skup i neučinkovit vid poslovanja, a isto vrijedi i za bankomate:

Trošak postavljanja bankomata, a naročito trošak prijevoza gotovog novca, iznimno je visok i banku bi to bitno ograničilo u mogućnosti nuđenja povoljnih bankarskih usluga (kredita s maksimalno četiri posto kamate, nenaplaćivanja naknada za osnovne bankarske usluge i sl.). Osim toga, trendovi u bankarskom sektoru idu prema smanjenju volumena gotovinskih transakcija ili čak potpunom ukidanju gotovine kao sredstva plaćanja te stoga smatramo da skupa investicija u taj segment poslovanja nije racionalna.

Umjesto bankomata na raspolaganju klijenta etične banke bit će online i mobilno bankarstvo te sustav direktnog plaćanja mobitelom. Ako im ipak zatreba gotovina moći će ju podići na bankomatima drugih banaka, pri čemu će na nekima od njih ta usluga biti bez naknade.

banke_ivan_jpg

Hoće li se uskoro pojaviti Uber za bankarske usluge?

Kolumnisti koji prate fintech startup scenu često se pitaju hoće li se ikada u bankarskom sektoru pojaviti netko tko će donijeti promjene kakve su Uber i Airbnb donijeli u sektor prijevoza i turizma, no takav netko još se nije pojavio. Neki kao pretendente ističu britansku Atom banku koja poslovanje temelji na mobilnom bankarstvu ili njemačku Fidor banku, prvu banku koja developerima nudi svoj regulirani model bankarskog poslovanja povrh kojeg putem API-ja mogu graditi dodatne usluge za korisnike diljem EU. Najveći medijski odjek, međutim, u veljači ove godine u Velikoj Britaniji je izazvala najava uvođenja otvorenog bankarskog standarda koji će klijentima omogućiti jednostavan prelazak iz jedne banke u drugu kao da mijenjaju mobilnog operatera.

Ipak, sve su te razlike na razini kozmetike, a pravi ‘uber trenutak’ dogodit će se onoj banci koja uspije uvesti istinsku inovaciju u bankarske usluge, a ne nužno povećati njihovu dostupnost. Najbliže tome mogle bi biti usluge poput M-Pese ili rješenja poput onog koje u suradnji sa Stellarom u Nigeriji razvija hrvatski Oradian. I jedno i drugo rješenje ističu se izuzetno pozitivnim društvenim učinkom. Velik društveni utjecaj moglo bi imati i osuvremenjivanje etičnih i alternativnih bankarskih modela, koji već sada dokazano imaju prednost pred komercijalnim bankama zbog značajno manjeg postotka loše plasiranih kredita. Velike mogućnosti leže i u razvoju modela stvarne investicijske štednje te prepoznavanju i prihvaćanju crowdfundinga i crowdinvestinga kao legitimnih izvora sufinanciranja projekata.

Sve će to naravno vrijeme pokazati, ali do inovacije teško može doći dok god se većina banaka u mnogočemu oslanja na mrežu fizičkih bankomata i poslovnica. Zašto? Za disrupciju je potrebno razmišljati izvan okvira, što se neće dogoditi dok god klijenti bankarske šaltere i čekanje u redovima prihvaćaju zdravo za gotovo.

Komentari

  1. Goran

    Goran

    13. 05. 2016. u 12:41 pm Odgovori

    Stvari se dogadaju. Pitanje je vremena kada cemo dobiti novi Uber u tom sektoru takoder. Definitivno je rijec ovdje o AI i o nacinu kako unaprijediti cijelu tu spiku uz pomoc AI-a. Evo bas jucer sam bio s likom tu iz Austrije koji rade na tome da naprave Uber za taj sektor:
    http://www.sweep.at/

    Bilo bi super dobro kada bi se netko iz HR. nasao i probao napraviti tako nesto. Prema njegovim rijecima oni bez MVP-a dosli su do nekih novaca tako da vjerujem da ljudi su voljni riskirati i uloziti u ovako nesto.

  2. Pero

    Pero

    13. 05. 2016. u 9:58 pm Odgovori

    Prvo Uber nije disruptivan, to je samo PR-izirana usluga koja već od prije postoji. Nešto kao Groupon. Drugo postoji hrpa fintech startupa u bankarskom sektoru, banka u mobitelu. Treće banke to neće prihvatiti jer to je prirodno da štite svoj model dok ne bude prekasno. To se desilo i medijima. Četvrto banka budućnosti je messaging app

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Što ste propustili

Tehnologija

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Za osobe koje imaju poteškoće u čitanju Omoguru je dar s neba, a odnedavno im je njihov alat još dostupniji. Radi se o widgetu koji gotovo svaku stranicu može učiniti čitljivijom.

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Kakva je budućnost hibridnog rada u Hrvatskoj i regiji?

U Netokraciji već desetljeće radimo 'hibridno', malo od doma, malo iz ureda, ali kako će izgledati tržište rada u kojem i velike tvrtke i startupi rade tako - gdje to nije ni opcija, nego osnova posla?

Startupi i poslovanje

Kako mentorirati kolege na daljinu: Više planiranja, manje spontanosti, a pomaže i humor

Svi znamo koliko je izazovno raditi u ovo korona vrijeme "kućnog ureda", a sad zamislite da ste mladi zaposlenik koji tek čini svoje prve karijerne korake i potreban mu je mentor, a ne može ga naći u uredu ( i zasigurno ne u svojem dnevnom boravku).

Društvene mreže

Analiza: HDZ odabrao “tepih-bombardiranje” taktiku oglašavanja, Most dominira Facebook videima

Ovih dana niste mogli izbjeći HDZ-ove oglase na YouTubeu ili na portalima? Nije ni čudno kad pogledate koliko se potrošilo na Google Display Network koji je postao dominantan kanal u predizbornoj kampanji.

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.