Na 23. DORS/CLUC-u o LibreOfficeu u javnim ustanovama

Kako 150.000 računala talijanskog ministarstva obrane prelazi na LibreOffice

Na 23. Danima otvorenih računarskih sustava (DORS/CLUC), koji su danas otvoreni na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, čak su dva predavanja bila posvećena LibreOfficeu. Dok je Özcan Esen govorio o alternativi Officea 365, Sonia Montegiove pričala je o migraciji javnih službi na ovaj otvoreni softver. Provjerimo kako su to radili u Italiji.

dors cluc

Sonia je predsjednica udruženja LibreItalia koje se sastoji od developera, ICT profesionalaca, ali i “običnih” pojedinaca koji žele ojačati razvoj i promociju LibreOfficea te otvorenosti općenito. Okupljaju se, među ostalim, na Google+ gdje imaju 2700 aktivnih članova koji svakodnevno dijele novosti, informacije, probleme i rješenja povezana s LibreOfficeom.

A problema najviše ima u percepciji otvorenog softvera:

Kad pokušamo upoznati pojedince s otvorenim softverom, posebice u javnoj upravi, većinom ne znaju o čemu pričamo. Nije tu stvar o generacijskom jazu ili drugim demografskim parametrima – jednostavno je riječ o kulturološkoj pojavi. Da bismo to promijenili potrebni su nam potrebni i novac i volonteri, ali, najvažnije od svega, prava komunikacija.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Besplatno, niže kvalitete i ostale zablude

Sonia je navela i neke od najčešćih zabluda vezane uz otvoreni softver i LibreOffice na koje nailazi – otvoreno ne znači i besplatno, ali mnogi smatraju da je otvoreni softver besplatan i samim time lošije kvalitete. LibreOffice nije isto što i Microsoft Office, iako ga mnogi smatraju takvim, a često daju prednost Google Docsima, iako to, prema Sonijinim riječima znači manju sigurnost. Otvoreni softver se često brka i s crackiranim, a tu je percepcija zajednice koja se okuplja oko takvih inicijativa – osobe koje nisu developeri smatraju da ne mogu pomoći širenju zajednice.

I samo korištenje otvorenog softvera dovoljno je za širenje i ojačavanje zajednice.

Kompleksan, ali nužan migracijski postupak

LibreItalia dvije godine promovira LibreOffice, open source i otvorene standarde, posebno među javnom administracijom te školama, a organizira i besplatne treninge za developere, učitelje i studente. A glavna inicijativa odnosi se na onu iz naslova – migracija 150.000 računala na LibreOffice u talijanskom Ministarstvu obrane pod nazivom LibreDifesa.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sonia je navela kako mnoge javne ustanove diljem svijeta već prihvaćaju LibreOffice, poput francuske vlade čijih 500.000 računala u 15 ministarstava koristi ovaj otvoreni softver. No, da bi se prešlo na njega, treba imati na umu kompleksan postupak, koji obuhvaća i analizu i upravljanje projektom i testiranja, treniranje, podršku, implementaciju, evoluciju… Proces migracije nije jednostavan, a uz sve navedeno, velik dio predstavlja i otpor onih uključenih.

Svi upravitelji i svi zaposlenici trebali bi biti upoznati s razlogom migracije, a i sa samim LibreOfficeom, zbog čega je trening iznimno bitan dio procesa.

Proces migracije u Italiji počeo je u lipnju prošle godine, odlukom o prelasku, dok je memorandum razumijevanja potpisan u rujnu. Od tad se radilo na komunikaciji, raznim vrstama treninga, analizi i seminarima, a sad je u tijeku samo testiranje u pilotnim odjelima te sama migracija. Trenutno je oko 5000 računala prešlo na LibreOffice, za sada bez poteškoća.

Što se naučilo u zadnjih godinu dana?

TDF Migration Protocol predstavlja fundamentalnu referencu za uspješnu migraciju na bilo koji otvoreni softver, ne samo za LibreOffice. Ne postoje nemoguće migracije, ali samo ako pristupite procesu s timom koji je tomu posvećen i poštuje raspored.

Edukacija je iznimno važan dio zadatka jer krajnji korisnici moraju naučiti potpuno novi pristup softveru, ali i zajednici.

Kad smo već kod zajednice, najvrjedniji dio projekta, su, kao i uvijek kod otvorenog softvera, volonteri, zaključila je Sonia na kraju svog predavanja.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.