Na 23. DORS/CLUC-u o LibreOfficeu u javnim ustanovama

Kako 150.000 računala talijanskog ministarstva obrane prelazi na LibreOffice

Na 23. Danima otvorenih računarskih sustava (DORS/CLUC), koji su danas otvoreni na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, čak su dva predavanja bila posvećena LibreOfficeu. Dok je Özcan Esen govorio o alternativi Officea 365, Sonia Montegiove pričala je o migraciji javnih službi na ovaj otvoreni softver. Provjerimo kako su to radili u Italiji.

dors cluc

Sonia je predsjednica udruženja LibreItalia koje se sastoji od developera, ICT profesionalaca, ali i “običnih” pojedinaca koji žele ojačati razvoj i promociju LibreOfficea te otvorenosti općenito. Okupljaju se, među ostalim, na Google+ gdje imaju 2700 aktivnih članova koji svakodnevno dijele novosti, informacije, probleme i rješenja povezana s LibreOfficeom.

A problema najviše ima u percepciji otvorenog softvera:

Kad pokušamo upoznati pojedince s otvorenim softverom, posebice u javnoj upravi, većinom ne znaju o čemu pričamo. Nije tu stvar o generacijskom jazu ili drugim demografskim parametrima – jednostavno je riječ o kulturološkoj pojavi. Da bismo to promijenili potrebni su nam potrebni i novac i volonteri, ali, najvažnije od svega, prava komunikacija.

Besplatno, niže kvalitete i ostale zablude

Sonia je navela i neke od najčešćih zabluda vezane uz otvoreni softver i LibreOffice na koje nailazi – otvoreno ne znači i besplatno, ali mnogi smatraju da je otvoreni softver besplatan i samim time lošije kvalitete. LibreOffice nije isto što i Microsoft Office, iako ga mnogi smatraju takvim, a često daju prednost Google Docsima, iako to, prema Sonijinim riječima znači manju sigurnost. Otvoreni softver se često brka i s crackiranim, a tu je percepcija zajednice koja se okuplja oko takvih inicijativa – osobe koje nisu developeri smatraju da ne mogu pomoći širenju zajednice.

I samo korištenje otvorenog softvera dovoljno je za širenje i ojačavanje zajednice.

Kompleksan, ali nužan migracijski postupak

LibreItalia dvije godine promovira LibreOffice, open source i otvorene standarde, posebno među javnom administracijom te školama, a organizira i besplatne treninge za developere, učitelje i studente. A glavna inicijativa odnosi se na onu iz naslova – migracija 150.000 računala na LibreOffice u talijanskom Ministarstvu obrane pod nazivom LibreDifesa.

Sonia je navela kako mnoge javne ustanove diljem svijeta već prihvaćaju LibreOffice, poput francuske vlade čijih 500.000 računala u 15 ministarstava koristi ovaj otvoreni softver. No, da bi se prešlo na njega, treba imati na umu kompleksan postupak, koji obuhvaća i analizu i upravljanje projektom i testiranja, treniranje, podršku, implementaciju, evoluciju… Proces migracije nije jednostavan, a uz sve navedeno, velik dio predstavlja i otpor onih uključenih.

Svi upravitelji i svi zaposlenici trebali bi biti upoznati s razlogom migracije, a i sa samim LibreOfficeom, zbog čega je trening iznimno bitan dio procesa.

Proces migracije u Italiji počeo je u lipnju prošle godine, odlukom o prelasku, dok je memorandum razumijevanja potpisan u rujnu. Od tad se radilo na komunikaciji, raznim vrstama treninga, analizi i seminarima, a sad je u tijeku samo testiranje u pilotnim odjelima te sama migracija. Trenutno je oko 5000 računala prešlo na LibreOffice, za sada bez poteškoća.

Što se naučilo u zadnjih godinu dana?

TDF Migration Protocol predstavlja fundamentalnu referencu za uspješnu migraciju na bilo koji otvoreni softver, ne samo za LibreOffice. Ne postoje nemoguće migracije, ali samo ako pristupite procesu s timom koji je tomu posvećen i poštuje raspored.

Edukacija je iznimno važan dio zadatka jer krajnji korisnici moraju naučiti potpuno novi pristup softveru, ali i zajednici.

Kad smo već kod zajednice, najvrjedniji dio projekta, su, kao i uvijek kod otvorenog softvera, volonteri, zaključila je Sonia na kraju svog predavanja.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Spotify je od danas službeno dostupan u Hrvatskoj!

Neka me netko uštipne. Stigao je i ovaj dan, Spotify je u Hrvatskoj.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.