Na 23. Danima otvorenih računarskih sustava (DORS/CLUC), koji su danas otvoreni na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, čak su dva predavanja bila posvećena LibreOfficeu. Dok je Özcan Esen govorio o alternativi Officea 365, Sonia Montegiove pričala je o migraciji javnih službi na ovaj otvoreni softver. Provjerimo kako su to radili u Italiji.
Sonia je predsjednica udruženja LibreItalia koje se sastoji od developera, ICT profesionalaca, ali i “običnih” pojedinaca koji žele ojačati razvoj i promociju LibreOfficea te otvorenosti općenito. Okupljaju se, među ostalim, na Google+ gdje imaju 2700 aktivnih članova koji svakodnevno dijele novosti, informacije, probleme i rješenja povezana s LibreOfficeom.
A problema najviše ima u percepciji otvorenog softvera:
Kad pokušamo upoznati pojedince s otvorenim softverom, posebice u javnoj upravi, većinom ne znaju o čemu pričamo. Nije tu stvar o generacijskom jazu ili drugim demografskim parametrima – jednostavno je riječ o kulturološkoj pojavi. Da bismo to promijenili potrebni su nam potrebni i novac i volonteri, ali, najvažnije od svega, prava komunikacija.
Aktivnosti LibreOffice zajednice u Italiji. Radi se na prelasku 150.000 računala tamošnjeg ministarstva obrane na LO pic.twitter.com/1tB2i5vYX1
— Mia Biberović (@cyberkoza) May 11, 2016
Besplatno, niže kvalitete i ostale zablude
Sonia je navela i neke od najčešćih zabluda vezane uz otvoreni softver i LibreOffice na koje nailazi – otvoreno ne znači i besplatno, ali mnogi smatraju da je otvoreni softver besplatan i samim time lošije kvalitete. LibreOffice nije isto što i Microsoft Office, iako ga mnogi smatraju takvim, a često daju prednost Google Docsima, iako to, prema Sonijinim riječima znači manju sigurnost. Otvoreni softver se često brka i s crackiranim, a tu je percepcija zajednice koja se okuplja oko takvih inicijativa – osobe koje nisu developeri smatraju da ne mogu pomoći širenju zajednice.
I samo korištenje otvorenog softvera dovoljno je za širenje i ojačavanje zajednice.
Kompleksan, ali nužan migracijski postupak
LibreItalia dvije godine promovira LibreOffice, open source i otvorene standarde, posebno među javnom administracijom te školama, a organizira i besplatne treninge za developere, učitelje i studente. A glavna inicijativa odnosi se na onu iz naslova – migracija 150.000 računala na LibreOffice u talijanskom Ministarstvu obrane pod nazivom LibreDifesa.
.@suxsonica about the use of @LibreOffice in the Italian Ministry of Defence #dorscluc pic.twitter.com/UEn9ksbDXO
— Matthias Kirschner (@kirschner) May 11, 2016
Sonia je navela kako mnoge javne ustanove diljem svijeta već prihvaćaju LibreOffice, poput francuske vlade čijih 500.000 računala u 15 ministarstava koristi ovaj otvoreni softver. No, da bi se prešlo na njega, treba imati na umu kompleksan postupak, koji obuhvaća i analizu i upravljanje projektom i testiranja, treniranje, podršku, implementaciju, evoluciju… Proces migracije nije jednostavan, a uz sve navedeno, velik dio predstavlja i otpor onih uključenih.
Svi upravitelji i svi zaposlenici trebali bi biti upoznati s razlogom migracije, a i sa samim LibreOfficeom, zbog čega je trening iznimno bitan dio procesa.
Proces migracije u Italiji počeo je u lipnju prošle godine, odlukom o prelasku, dok je memorandum razumijevanja potpisan u rujnu. Od tad se radilo na komunikaciji, raznim vrstama treninga, analizi i seminarima, a sad je u tijeku samo testiranje u pilotnim odjelima te sama migracija. Trenutno je oko 5000 računala prešlo na LibreOffice, za sada bez poteškoća.
Što se naučilo u zadnjih godinu dana?
TDF Migration Protocol predstavlja fundamentalnu referencu za uspješnu migraciju na bilo koji otvoreni softver, ne samo za LibreOffice. Ne postoje nemoguće migracije, ali samo ako pristupite procesu s timom koji je tomu posvećen i poštuje raspored.
Edukacija je iznimno važan dio zadatka jer krajnji korisnici moraju naučiti potpuno novi pristup softveru, ali i zajednici.
Kad smo već kod zajednice, najvrjedniji dio projekta, su, kao i uvijek kod otvorenog softvera, volonteri, zaključila je Sonia na kraju svog predavanja.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.