Luka Maćešić: 3 ključne stvari za suradnju agencije i klijenta

Povjerenje, proaktivnost i partnerstvo: 3 ključne stvari za suradnju agencije i klijenta

U Osijeku se već treći dan održava konferencija Market&ng, tržište i nove generacije, kojom se prvenstveno studentima, ali svim ostalim zainteresiranima, na Ekonomskom fakultetu želi predstaviti kako u praksi funkcionira svijet marketinga. Uz predavanja Nikole Žinića, Marija Petrekovića, Zorina Radovančevića, Igora Mladinovića, Drenislava Žekića te brojnih stručnih radionica, zanimljivo je bilo gostovanje nekadašnjeg studenta EFOS-a, Luke Maćešića, koji je predstavio odnos klijenata i agencija - iz oba kuta.

marketing luka macesic

Luka je završio Ekonomski fakultet u Osijeku, a još se za vrijeme studija uključivao u razne projekte, studentske organizacije i udruge, što mu je uvelike pomoglo u daljnjoj karijeri. Ima iskustva i s agencijske i s klijentske strane – radio je u agenciji Degordian, a sad radi za klijenta, Heineken, stoga je studentima približio na koji način funkcioniraju oba svijeta te s kojim se izazovima nose.

Kako naći savršenu formulu u kojoj će i klijenti i agencije biti zadovoljni? Teško, kaže:

Klijenti agencijama zamjeraju manjak proaktivnosti, kreativnosti, ali i visoke cijene usluga, a istodobno će obećati – sve. Agencije, s druge strane, zamjeraju klijentima česte promjene ideja i pristupa. Dobije se jedna ideja, jedan brief, a nakon tjedan dana strategija se mijenja, stoga se agencija treba prilagođavati. Treba vremena da se sve to uskladi.

Pitch kao prvi korak

Tržište se neprestano osluškuje, prate se kampanje, a i agencije i klijenti cijelo su vrijeme “u izlogu”. Sve kreće pitchevima, koji mogu mnogo toga reći o samoj agenciji.

Agencija koja dolazi na vrijeme, proučila je tvoj brief, proučila je web stranicu, koristi aktualne vizuale, pokazuje da zna što radi. S druge strane, na pitchu će se ponekad naći i agencija koja, primjerice, koristi vizualni identitet brenda star pet godina. To je već dovoljan pokazatelj tko ide dalje, a tko ne.

PR agencija, kreativna, event, medijska, digitalna, agencija za istraživanje tržišta, dobavljači… Sve je to niz vanjskih tvrtki s kojima klijent surađuje i koje treba usklađivati, što je Luka na konkretnim primjerima približio studentima.

Što čini suradnju između klijenata i agencija dobrom?

Primjerice, pojasnio je kako iskusnije agencije nerijetko dobivaju nove poslove i klijente temeljem prethodnih koje su radili, koje prezentiraju i koriste za svoj PR. Također, dotaknuo se toga što treba sadržavati kvalitetan brief – recimo, pojedini klijenti ne žele u njemu odavati sve informacije, u strahu da će ih agencija koristiti za neke druge svrhe, a time agencija ostaje zakinuta za ključne podatke koji su potrebni da bi osmislili dobru kampanju.

Zbog toga je Luka izdvojio tri najvažnije stvari nužne za dobru suradnju:

  • povjerenje
  • proaktivnost
  • partnerski odnos

Danas je praksa da klijenti mijenjaju agencije “kao čarape”. Dugoročno, to je loše. Nova agencija ne može brzo pohvatati kako klijent razmišlja i što mu treba. Istodobno, agencije koje dugo rade s jednim klijentom, moraju biti i proaktivne – ne raditi samo po briefu, nego i dati svoje stručno mišljenje o tome kako bi se što trebalo raditi ili ne.

Proaktivnost i networking – još u studentskim klupama

Nakon predavanja, Luka je, na upit posjetitelja, objasnio i u kojim slučajevima agencija ne može imati klijente koji su međusobni konkurenti, kako se teško prilagoditi radu u korporaciji nakon rada u agenciji, a studentima je, kao pripremu za sve što je naveo u predavanju, posebno savjetovao što veću proaktivnost dok su još na fakultetu, volontiranje, uključivanje u razne aktivnosti i, što je najvažnije, širenje svoje mreže kontakata.

Upravo je to možda i najvažniji savjet koji su studenti mogli dobiti, barem oni koji su predavanje slušali. Jer, nažalost, unatoč kvalitetnim predavanjima, predavačima i radionicama, konferencija nije bila pretjerano posjećena, iako je to bila jedna od rijetkih prilika na kojoj studenti mogu dobiti uvid u ono što ih očekuje na tržištu rada – ako uopće na njemu žele biti konkurentni.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.