Za TV oglašavanje kakvo poznajemo igra je završena

Za TV oglašavanje kakvo poznajemo igra je završena – iako je naše tržište još uspavano

Uz čak četiri strukovna natjecanja veliku pažnju na Danima komunikacija, nacionalnom festivalu koji okuplja marketinške i komunikacijske stručnjake, privlači i popratni program. Zbog toga smo razgovarali s Anđelom Buljan Šiber iz agencije iZone, zaduženom za dio koji će biti posvećen raspravi je li TV, kao i televizijsko oglašavanje, izgubilo bitku pred internetom.

ppp_angela_jpg
Anđela Buljan Šiber: Nešto izumire, nešto novo nastaje, a nešto se prilagođava. To je sve prirodno i ništa od toga ne doživljavam fatalistički.

Dani komunikacija, koji se od 14. do 17. travnja održavaju u Rovinju, uz čak četiri strukovna natjecanja i bogat zabavni dio, okupljenima će pružiti priliku i za razmjenu iskustva unutar zanimljivog popratnog programa. Što nam donosi PPP, odnosno Piva Poslije Programa, ispričala je Anđela Buljan Šiber, domaćica dijela TVC – Game over, gdje će ključno pitanje biti je li televizija, odnosno TV oglašavanje, izgubila bitku pred internetom. To je ujedno bio dobar povod da s Anđelom porazgovaramo o ovoj temi i provjerimo je li TV zaista mrtav ili samo svjedočimo kraju tradicionalnog gledanja televizije.

Anđela objašnjava kako je neminovno da će na neki način sve stvari funkcionirati preko internetskih protokola, samo je pitanje kada. Ističe kako nije riječ samo o medijima, već da uskoro možemo očekivati i da nam sofe, odnosno kreveti budu spojeni na internet te da nas upozoravaju koliko dugo se izležavamo.

 Međutim, kao sto ćemo uvijek trebati krevet i hladnjak, tako ćemo trebati i medije i zabavu. TV nikad neće umrijeti, samo će se prilagoditi. Iza toga stoji ogroman novac i brojno ljudstvo, stoga vjerujem da će naći svoju “formulu” preživljavanja. Sve se oduvijek mijenja pa će se mijenjati i dalje. Nešto izumire, nešto novo nastaje, a nešto se prilagođava. To je sve prirodno i ja to ništa ne doživljavam fatalistički.

A na pitanje ide li i Hrvatska tim smjerom, Anđela ističe kako će kod nas TV sigurno još neko vrijeme ostati takav kakav je.

Mi smo siromašno tržište, a TV predstavlja pristupačan tip zabave za veliki broj ljudi i dok TV ima gledanost – ne mora strahovati. Promjene će se dogoditi onda kad tržište bude spremno, a trebaju se bojati samo oni koji taj trenutak ne prepoznaju na vrijeme. Za sad svi mogu mirno spavati. 🙂

Domaće TV oglašavanje imuno je na trendove

ppp_dani_komunikacija
Uz trendove u TV oglašavanju, “pivski” dio Dana komunikacija bit će posvećen i odnosu freelancera i agencija. (Foto: Borna Filić/Pixsell)

Kad je riječ o televizijskom oglašavanju u Hrvatskoj, Anđela ističe kako je ono imuno na trendove te da vjeruje kako će takvo ostati i u skorijoj budućnosti. Osim već spomenutog siromašnog tržišta, kao jedan od razloga navodi relativno mali broj TV kanala zbog čega je i povoljniji zakup medija. Kao primjer ističe kako je uvijek isplativije koncentrirati budžet na jednog ili dva igrača nego na više njih, što je na zapadnim tržištima neminovno ako se želi ostvariti ozbiljniji doseg.

Kad se sve to uzme u obzir, TV oglašavanje definitivno ispada isplativ, a istraživanja pokazuju i učinkovit mediji. I tu priča uglavnom završava, a zapravo je pravo pitanje kako se sve to mjeri i na temelju čega se donose zaključci budući da malo tko provodi kvalitetna istraživanja digitalnih aktivnosti. Oni koji to rade, uvjerili su se da internet neosporno omogućava veći povrat uloženog, ali da bi se to u potpunosti realiziralo, potrebne su ogromne promjene i kompletan zaokret u kompanijama. To ne može preko noći.

Današnje je oglašavanje nasilno prema gledatelju

Iako je Guardian još lani objavio zanimljiv članak kako TV spotovima od 30 sekundi istječe vrijeme, Anđela ističe kako TV oglašavanje kakvo poznajemo čeka sigurno izumiranje jer je nasilno prema gledatelju, odnosno prekida mu program. Istovremeno nude mu se brojne opcije koje to ne čine i koje sve rade suptilnije, prilagođenije ciljnoj skupini i zahtjevima korisnika.

Nitko nema ništa protiv informacija koje su mu relevantne i korisne, ali onda kad i kako mi to želimo. Kao korisnici, prije nismo znali za bolje, nismo imali izbora pa smo tolerirali sve i svašta. Sad se priča promijenila. S povećanjem broja mogućnosti i dolaskom tehnološki pismenijih generacija koje znaju i žele iskoristiti sve pogodnosti novog doba, polako, ali sigurno, za ovakvo TV oglašavanje je game over. 🙂

O tome što čeka TV industriju u Hrvatskoj zainteresirani će moći razgovarati 16. travnja s početkom u 17 i 45 sati, a budući da je broj mjesta ograničen, vrijedi pravilo tko prvi njemu stolica i – pivo.

Pivo i za freelancere

Svima koji će posjetiti Dane komunikacija mogla bi biti zanimljiva i Piva Poslije Programa koja će se održati 15. travnja s početkom u 17 i 30 sati gdje će naglasak biti na pucanje ljubavi između freelancera i agencija, uz domaćine Karlu Andrić i Matiju Raosa iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca. Više informacija o Danima komunikacija, predavačima i programu, uključujući i onaj popratni, zainteresirani mogu pronaći na službenim stranicama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Bazinga

    Bazinga

    06. 04. 2016. u 12:05 am Odgovori

    TV-u je jako pala gledanost, gotovo do neisplativosti. problem je što kriju gledanost. Ne zna se što će biti ali TV oglašavanje je na zalasku. Ne prenaglom ali u konstantnom padu.

    Samo da to još netko obavijesti domaće oglašivače, oni izgleda nisu najupućeniji 😉

    • Laf

      Laf

      10. 04. 2016. u 4:03 pm Odgovori

      ocito nisi “najupuceniji”. gledanost tv programa prati se svakodneno – nezavisno. Od kuda ti to da je pala gledanost? informacija iz parkića? dapače, u RH konzumacija TVa je u porastu!

  2. Vidjak

    Vidjak

    06. 04. 2016. u 1:40 pm Odgovori

    Reklama na TV-u je dobra jedino za gradnju brenda, ali ne i za konkretnu prodaju. To će još neko vrijeme biti interesanstno za velike korporacije, ali smrt klasičnog TV programa je neminovna. Razlika je kad gledaš ono što se tebi gleda ili kad stojiš kao konj ispred televizije i gledaš ono što ti serviraju.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.