Za TV oglašavanje kakvo poznajemo igra je završena

Za TV oglašavanje kakvo poznajemo igra je završena – iako je naše tržište još uspavano

Uz čak četiri strukovna natjecanja veliku pažnju na Danima komunikacija, nacionalnom festivalu koji okuplja marketinške i komunikacijske stručnjake, privlači i popratni program. Zbog toga smo razgovarali s Anđelom Buljan Šiber iz agencije iZone, zaduženom za dio koji će biti posvećen raspravi je li TV, kao i televizijsko oglašavanje, izgubilo bitku pred internetom.

ppp_angela_jpg
Anđela Buljan Šiber: Nešto izumire, nešto novo nastaje, a nešto se prilagođava. To je sve prirodno i ništa od toga ne doživljavam fatalistički.

Dani komunikacija, koji se od 14. do 17. travnja održavaju u Rovinju, uz čak četiri strukovna natjecanja i bogat zabavni dio, okupljenima će pružiti priliku i za razmjenu iskustva unutar zanimljivog popratnog programa. Što nam donosi PPP, odnosno Piva Poslije Programa, ispričala je Anđela Buljan Šiber, domaćica dijela TVC – Game over, gdje će ključno pitanje biti je li televizija, odnosno TV oglašavanje, izgubila bitku pred internetom. To je ujedno bio dobar povod da s Anđelom porazgovaramo o ovoj temi i provjerimo je li TV zaista mrtav ili samo svjedočimo kraju tradicionalnog gledanja televizije.

Anđela objašnjava kako je neminovno da će na neki način sve stvari funkcionirati preko internetskih protokola, samo je pitanje kada. Ističe kako nije riječ samo o medijima, već da uskoro možemo očekivati i da nam sofe, odnosno kreveti budu spojeni na internet te da nas upozoravaju koliko dugo se izležavamo.

 Međutim, kao sto ćemo uvijek trebati krevet i hladnjak, tako ćemo trebati i medije i zabavu. TV nikad neće umrijeti, samo će se prilagoditi. Iza toga stoji ogroman novac i brojno ljudstvo, stoga vjerujem da će naći svoju “formulu” preživljavanja. Sve se oduvijek mijenja pa će se mijenjati i dalje. Nešto izumire, nešto novo nastaje, a nešto se prilagođava. To je sve prirodno i ja to ništa ne doživljavam fatalistički.

A na pitanje ide li i Hrvatska tim smjerom, Anđela ističe kako će kod nas TV sigurno još neko vrijeme ostati takav kakav je.

Mi smo siromašno tržište, a TV predstavlja pristupačan tip zabave za veliki broj ljudi i dok TV ima gledanost – ne mora strahovati. Promjene će se dogoditi onda kad tržište bude spremno, a trebaju se bojati samo oni koji taj trenutak ne prepoznaju na vrijeme. Za sad svi mogu mirno spavati. 🙂

Domaće TV oglašavanje imuno je na trendove

ppp_dani_komunikacija
Uz trendove u TV oglašavanju, “pivski” dio Dana komunikacija bit će posvećen i odnosu freelancera i agencija. (Foto: Borna Filić/Pixsell)

Kad je riječ o televizijskom oglašavanju u Hrvatskoj, Anđela ističe kako je ono imuno na trendove te da vjeruje kako će takvo ostati i u skorijoj budućnosti. Osim već spomenutog siromašnog tržišta, kao jedan od razloga navodi relativno mali broj TV kanala zbog čega je i povoljniji zakup medija. Kao primjer ističe kako je uvijek isplativije koncentrirati budžet na jednog ili dva igrača nego na više njih, što je na zapadnim tržištima neminovno ako se želi ostvariti ozbiljniji doseg.

Kad se sve to uzme u obzir, TV oglašavanje definitivno ispada isplativ, a istraživanja pokazuju i učinkovit mediji. I tu priča uglavnom završava, a zapravo je pravo pitanje kako se sve to mjeri i na temelju čega se donose zaključci budući da malo tko provodi kvalitetna istraživanja digitalnih aktivnosti. Oni koji to rade, uvjerili su se da internet neosporno omogućava veći povrat uloženog, ali da bi se to u potpunosti realiziralo, potrebne su ogromne promjene i kompletan zaokret u kompanijama. To ne može preko noći.

Današnje je oglašavanje nasilno prema gledatelju

Iako je Guardian još lani objavio zanimljiv članak kako TV spotovima od 30 sekundi istječe vrijeme, Anđela ističe kako TV oglašavanje kakvo poznajemo čeka sigurno izumiranje jer je nasilno prema gledatelju, odnosno prekida mu program. Istovremeno nude mu se brojne opcije koje to ne čine i koje sve rade suptilnije, prilagođenije ciljnoj skupini i zahtjevima korisnika.

Nitko nema ništa protiv informacija koje su mu relevantne i korisne, ali onda kad i kako mi to želimo. Kao korisnici, prije nismo znali za bolje, nismo imali izbora pa smo tolerirali sve i svašta. Sad se priča promijenila. S povećanjem broja mogućnosti i dolaskom tehnološki pismenijih generacija koje znaju i žele iskoristiti sve pogodnosti novog doba, polako, ali sigurno, za ovakvo TV oglašavanje je game over. 🙂

O tome što čeka TV industriju u Hrvatskoj zainteresirani će moći razgovarati 16. travnja s početkom u 17 i 45 sati, a budući da je broj mjesta ograničen, vrijedi pravilo tko prvi njemu stolica i – pivo.

Pivo i za freelancere

Svima koji će posjetiti Dane komunikacija mogla bi biti zanimljiva i Piva Poslije Programa koja će se održati 15. travnja s početkom u 17 i 30 sati gdje će naglasak biti na pucanje ljubavi između freelancera i agencija, uz domaćine Karlu Andrić i Matiju Raosa iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca. Više informacija o Danima komunikacija, predavačima i programu, uključujući i onaj popratni, zainteresirani mogu pronaći na službenim stranicama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Bazinga

    Bazinga

    06. 04. 2016. u 12:05 am Odgovori

    TV-u je jako pala gledanost, gotovo do neisplativosti. problem je što kriju gledanost. Ne zna se što će biti ali TV oglašavanje je na zalasku. Ne prenaglom ali u konstantnom padu.

    Samo da to još netko obavijesti domaće oglašivače, oni izgleda nisu najupućeniji 😉

    • Laf

      Laf

      10. 04. 2016. u 4:03 pm Odgovori

      ocito nisi “najupuceniji”. gledanost tv programa prati se svakodneno – nezavisno. Od kuda ti to da je pala gledanost? informacija iz parkića? dapače, u RH konzumacija TVa je u porastu!

  2. Vidjak

    Vidjak

    06. 04. 2016. u 1:40 pm Odgovori

    Reklama na TV-u je dobra jedino za gradnju brenda, ali ne i za konkretnu prodaju. To će još neko vrijeme biti interesanstno za velike korporacije, ali smrt klasičnog TV programa je neminovna. Razlika je kad gledaš ono što se tebi gleda ili kad stojiš kao konj ispred televizije i gledaš ono što ti serviraju.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Tvrtke i poslovanje

ROI i ROAS su mrtvi. Sahranite ih.

“ROI je mrtav: sada ga sahranite” glasio je naziv članka koji je ove godine doživio desetljeće postojanja, a koji je podigao (i još uvijek podiže) marketinšku prašinu još od kada je izašao iz uma i pera Tima Amblera iz London Business School.

Što ste propustili

Analiza

“Sličnih hakerskih incidenata bit će još mnogo”

Mjesec dana kibernetičkih prijetnji. Nakon što su krajem lipnja hakeri napali nekoliko web stranica hrvatskih institucija, meta je postala i najveća hrvatska bolnica - zagrebačko Rebro. Nedugo zatim uslijedio je novi sigurnosni incident s HZZO-om, a sve je kulminiralo s hakerskim napadom na zračnu luku Sveti Jeronim u Splitu. Što nas čeka dalje?

Netokracijin Playbook IT industrije

Kako smo Hrvate naučili kupovati online? “Dugo nam je konkurencija bio telefon…”

S ecommerce veteranima i digitalnim stručnjacima razgovaramo o tome kako se razvijao segment online plaćanja i kupovine u Hrvatskoj te kako su određene digitalne prakse i proizvodi utjecali na naše potrošačke navike.

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?