Di su pare na internetu? Čuli smo na BFS-u

Di su pare na internetu? Znaju Dite Ćaćino, News Bar, ‘Šminkerica’ i YouTube zvijezda

Dite Ćaćino. Najpoznatiji hrvatski tinejdžer s YouTubea. News Barovac. ‘Beauty’ blogerica. Bug Future Show jučer su zatvorile nove internetske zvijezde u panelu pod moderacijom izvršnog urednika Buga, Dragana Petrica. Pogledajmo kako su ove zvijezde izgradile internetsku slavu i što im je ona zapravo donijela.

Slike: Bug
Slike: Bug

Ivana Blažoti mnogima je poznata kao osnivačica Šminkerice, a jučer je ispričala kako je još za vrijeme fakulteta otkrila beauty blogosferu, nakon čega se i sama u nju upustila. Nakon toga je skupila i iskustvo u dvije korporacije, za koje kaže kako su ju naučile što “ne želi raditi u životu”, a nedavno se ponovno upustila u poduzetničke vode, opet zahvaljujući internetu – pokrenula prvi hrvatski beauty box na pretplatu, Tester Box, što je i postao njen svakodnevni posao.

Davor Gerbus posljednjih je nekoliko mjeseci obišao medije kao osoba koja u Hrvatskoj uspijeva “živjeti” od YouTubea, a riječ je o tinejdžerskoj internetskoj zvijezdi koja je dio dueta The Lazy Wave. Objasnio je kako je o pokretanju YouTube kanala počeo razmišljati još 2012. godine, a s misli se prešlo na djela 2014. godine. Njegova prijateljica s kojom je pokrenuo kanal, Petra, i on imali su već neku bazu pratitelja sa servisa Ask.fm, stoga su lako došli i do prvih pretplatnika na YouTubeu, a prvi su video objavili u obliku jednostavnih pitanja i odgovora. U međuvremenu su prepoznali najpopularniji sadržaj koji njihovi pratitelji žele vidjeti – skečevi, izazovi i parodije.

Petra i ja smo se otvorili publici, našim vršnjacima, koji se mogu povezati s nama.

Troje Ćaćine Dice

Dite Ćaćino, jedan od kreatora sadržaja na popularnim satiričnim Facebook stranicama kao što su Ćaća se vrača i Di su pare, jučer je doživio svoj prvi javni nastup, a na pitanje zašto nosi masku, odgovorio je – ‘ladno mi je. Na Bug Future Show došao je jer ga je Petric “lijepo i kulturno zamolio”, a objasnio je i porijeklo nastanka stranice Ćaća se vraća?

A kako je i nasta svijet. Uvijek postoje i neke teorije zavjere, kao i pitanja – je li prvo bilo kokoš ili jaje. Iskreno ni ne znam, jednostavno smo rekli – ajmo napravit Ćaća se vraća. Jer svi smo mi Dica Ćaćina.

“Jedno troje dice” stoji iza cijele priče, kaže Dite, a na glavno pitanje, di su pare, odnosno jesu li zaradili štogod zahvaljujući svojoj slavi, kaže:

Dobili smo jednu besplatnu dostavu. Iz jednog fast fooda u Splitu. A što smo točno dobili? A ne znam šta je tko naručia.

bfs panel

Borna Sor, koji predstavlja drugačiju vrstu humora i satire na internetu, prisjetio se prvog hita News Bara, teksta koji je pisao o tome kako su, prema istraživanju Instituta Franjo Arapović, Hrvati zapravo genetski Srbi, a Srbi da su Turci, što povlači pitanje čije je, zapravo, Kosovo. Tu priču mediji i dandanas znaju prenijeti, a i profesori spominjati u svojim predavanjima. Kako im je kad netko povjeruje u njihove izmišljotine?

Tu se postavlja zanimljivo pitanje. Osobe koje doista povjeruju u stvari koje mi pišemo – u kakvom oni groznom svijetu žive? Mi mislimo da nam je loše, ali kako je onima koji u takve priče vjeruju?

Dok Davor i Ivana smatraju da ne može baš svatko postati slavan putem interneta, Borna smatra da može – ako je dovoljno gadljiv. Dite Ćaćino smatra da od bivšeg premijera Ive Sanadera, Ćaće, nisu napravili internetsku zvijezdu – Ćaća je već bio zvijezda kojoj je samo trebalo malo poticaja.

Anonimnost protiv javne prepoznatljivosti

News Bar nije anoniman i ne bježi od zarade, a ujedno su otvoreni oko toga kako se ih se ne bi povezivalo s raznim političkim opcijama. Borna objašnjava:

Ćaćina Dica nemaju taj problem jer nitko ne vjeruje da je Ivo Sanader organizirao tu stranicu, a ne vidim i kome bi drugom bilo u interesu napraviti tako nešto. Pa ionako smo svi mi Dica Ćaćina.

Dite je kao prednost anonimnosti naveo to što mu se život zapravo nije promijenio, ne prepoznaje ga svatko na ulici i “ne mora odgovarati na glupa pitanja poput onoga što misli o Jeleni Rozgi”.

Davoru prepoznavanje na ulici ne smeta, a prepoznatljivost mu je donijela i zaradu, zbog čega više ne ovisi o džeparcu roditelja. Istodobno, Ivana je priznala da joj je prepoznatljivost na internetu donijela poslovne prilike, ali nerijetko se uhvati kako češće razgovara s kamerom i psom, nego s ljudima.

Nekoliko brzopoteznih za Dite Ćaćino

bfs panel 3

Jesi mislio da će toliko ljudi voljeti Ćaću?

Naravno, kakvo pitanje. Pa tko ne voli Ćaću?

Ide ti dobro u životu. Radiš od 8 do 16, imaš djevojku. Kako je ostaloj dici?

Svima nam dobro ide. Jedan od nas je vodoinstalater. U Splitu imamo problema s podzemnim vodama, pa je jako dobro pogodio s tim zanimanjem. Drugi mu je asistent.

Ćaća se vrača nije prva stranica s kojom ste postigli uspjeh. Koja je prva?

Ovo nisu istine. Ovo što pričam nisu istine.

Što ako Ćaću oslobode svih optužnica? Je li to kraj stranice Ćaća se vrača?

Ne, moramo mu vratiti integritet. Na njegovu profesiju doktora bačena je tolika ljaga da će proći godine dok ih operemo. Glavna satisfakcija bila bi da tadašnji državni odvjetnik Mladen Bajić gostuje u Dnevniku plus i kaže da je bio u krivu. I onda da ga se na idući ovakav događaj pozove i pusti mu se video na kojemu govori da je Ćaća nevin.

Ćaća je obećao po (zadnjem) izlasku iz zatvora da će zapratiti vašu stranicu na Facebooku. Je li to učinio?

Naravno, Ćaća ispunjava svoja obećanja. Samo to radi s lažnog profila. Ne možete mu ući u trag.

Koji je vaš najpopularniji sadržaj?

Kolinda-studentica. Ćaća se vraća, sveta Kata na vrata. Neki dan Karabatić, jučer Crnoja.

Je li Ćaća postao ljudima zanimljiv samo zbog stranice?

Ako pogledamo Ćaćinu kampanju prije 12 godina, tu se svašta dogodilo. Otopili se glečeri, Venecija tone, a naša politika ne da stagnira, nego je apokaliptična. Da je Ćaća tu, bi li se toliko vijećalo o Crnoji? Crnoja ne bi ni bio u Vladi!

Jesu li stranice koje vodite odgovor na zagrebačku urbanu kulturu?

To je samo dokaz kako Zagrepčani nemaju smisao za humor.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.