Kako "prodati" otvorene tehnologije - drugi dan DORS/CLUC-a

Kako “prodati” otvorene tehnologije – drugi dan DORS/CLUC-a

Drugi dan najveće hrvatske konferencije posvećene otvorenim tehnologijama i slobodnom softveru je, uz velik broj tehničkih prezentacija, bio posvećen korištenju, promoviranju i širenju otvorenog softvera i tehnologija u tvrtkama i javnoj upravi. Dr. Maha Shaikh s London School of Economics and Political Science je na svom keynoteu predstavila prve rezultate svog akademskog istraživanja o ukupnoj cijeni vlasništva (TCO) open source softvera primarno orijentiranog na razumijevanje kako tvrtke shvaćaju TCO i zašto uopće odabiru open source.

Drugi dan najveće hrvatske konferencije posvećene otvorenim tehnologijama i slobodnom softveru je, uz velik broj tehničkih prezentacija, bio posvećen korištenju, promoviranju i širenju otvorenog softvera i tehnologija u tvrtkama i javnoj upravi.

Dr. Maha Shaikh s London School of Economics and Political Science je na svom keynoteu predstavila prve rezultate svog akademskog istraživanja o ukupnoj cijeni vlasništva (TCO) open source softvera primarno orijentiranog na razumijevanje kako tvrtke shvaćaju TCO i zašto uopće odabiru open source.

Istraživanje, koje još uvijek traje, se sastojalo od ankete i intervjua koji su istaknuli određene prednosti otvorenog softvera, poput veće fleksibilnosti, povećane interoperabilnosti i mogućnosti migracije te manje ovisnosti o vanjskim faktorima. Za šire prihvaćanje potreban je, među ostalima, manji fokus na ideologiju, politička podrška “s vrha” te neki oblik certifikacije.

Tko ugrožava otvorene tehnologije?

Jan Wildeboer je zaposlen u RedHatu kao evangelist za EMEA regiju i promovira open source i otvorene tehnologije. Na svom je predavanju dao povijesni pregled povijesti slobodnog softvera i otvorenih tehnologija od Richarda Stallmana, osnivača projekta GNU, do Lawrencea Lessiga, pokretača projekta Creative Commons.

Dr. Maha Shaikh (Snimio Nikola Plejić)

Wildeboer je u svom prepoznatljivom i prigodnom crvenom šeširu također upozorio na softverske patente i “ne-otvorene” standarde poput MP3-ja i Microsoftovog OOXML-a koji predstavljaju opasnost za otvorenost i interoperabilnost softvera. Istaknuo je RedHatovu ulogu u promociji i lobiranju za slobodni softver kao jedne od najvećih tvrtki baziranih na open source softveru na svijetu s preko milijardu dolara prihoda u 2010. godini.

Open source – više od tehnologije

U diskusiji nakon predavanja se dotaknuo nepopularnih poteza RedHata vezanih uz njihove vlastite zakrpe za jezgru Linux operativnog sustava. Kao i Mark Shuttleworth, naglasio je da nema ništa protiv vlasničkog softvera koji se pokreće na otvorenim tehnologijama, no naravno, smatra open source poslovno i tehnološki superiornijim.

Publika na DORS/CLUC 2011. (Snimio Nikola Plejić)

Predavanja poput onog o otvorenosti hrvatskog zdravstva Vedrana Papeša i dr., te istraživanja dr. Shaikh pokazuju da interes za otvorenim tehnologijama raste i van hakerskih krugova. Također ističu potrebu za ljudima iz drugih struka, prvenstveno ekonomije, za efikasnije i uvjerljivije širenje slobodnog i otvorenog softvera te otvorenih standarda.

Današnji dan zaključuje konferencijski dio manifestacije, dok se DORS/CLUC nastavlja i sutra uz seminare i radionice. Vidimo se sljedeće godine!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dario Kreštalica

    Dario Kreštalica

    18. 05. 2011. u 3:26 pm Odgovori

    Sve ima svoju namjenu i svrhu.

    Ne treba ništa generalizirat kako je jedno rješenje uvijek bolje nego drugo ili obratno.

    Naravno i ja sam pobornik Open Source-a, ali kad malo bolje sagledam nije ono rješenje sa svaku situaciju.

    Evo primjera:

    Ako firma želi da izradi svoj softwerski proizvod za širu klijentelu i da to bude u što bržem roku sa što manje problema sa tzv. opakom konkurencijom, i ako želi da se ta firma brendira uz taj proizvod tj. ta firma nema neki već izgrađen brend na većem nivou, tid… onda open source nije baš idealno rješenje.

    Zašto?!

    Proučite Microsoft pa ćete dobit odgovor.

    ps: krajnjim korisnicima treba biti sve fino zapakovano, bez bug-ova, bez da znaju šta radi ispod “haube” , … i to sve prodat uz slogan to je potpuno naš proizvod … e to ne ide uz Open Source, jer ipak postoji GNU licenca koja u vecini slucajeva naglasava da se ne smije maknuti autor izvornog koda i sl.

    Ali open source je super za firme kojima treba samo usluga bez nekog brendiranja i koje imaju novca da plate osobu koja će im odrzavat open source. Pustit samog krajnjeg korisnika sa open source-om to je ravno kapitulaciji u poslovanju 🙂 ovo kažem jer većina open source rjesenja nije fino zapakovano da bude ugodno krajnjem korisniku.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.