Ipak nije totalitarni režim: Zašto Facebook mijenja pravila korištenja stvarnih imena?

Prema službenoj statistici, Facebook ima preko milijardu i pol mjesečno aktivnih korisnika i najpopularnija je društvena mreža na svijetu. U žamoru glasova, pomislit ćete, poklik nekoliko tisuća ili nekoliko desetaka tisuća korisnika ne znači ništa više od buke u komunikacijskom kanalu. Ipak, jedna od najvažnijih promjena na Facebooku u posljednjih mjesec dana upravo je rezultat upornih povika mnoštva nezadovoljnih korisnika, uključujući i članove LGBTQ i domorodačkih zajednica koje su zbog umjetničkih ili tradicionalnih imena posebno bile na udaru politike korištenja stvarnih imena. 

Jesu li s mogućnošću prijave profila korisnici dobili preveliku slobodu?

Otkako je Facebook krenuo u hajku na korisnike sa pseudonimima, velik broj ljudi našao se u nebranom grožđu budući da je kompanija odlučila stvari rješavati na način da prvo isključi korisnički profil, a tek potom krene postavljati pitanja. Jedna od velikih grešaka bila je i ta da su korisnike ostavili na milost i nemilost drugim korisnicima kojima je ostavljena mogućnost prijave korištenja pseudonima, čime je ostavljen ogroman prostor za zlouporabu. Ta me priča podsjetila na totalitarne režime gdje zidovi imaju uši i gdje uvijek postoji opasnost da vas prvi susjedi ili čak član vlastite obitelji prijavi zbog proturežimskih aktivnosti. 

U masi isključenih korisnika našla se i nekolicina mojih prijatelja koji su istog časa ostali zaključanih profila. Ipak, uz malo muke po dokazivanju identiteta i prepiske s korisničkom službom, svi oni su uspjeli vratiti svoje korisničke profile. U kratkim crtama, to je moguće napraviti pomoću skeniranog službenog dokumenta na kojem je vidljiva vaša slika, ime i prezime i datum rođenja, kao što je vozačka dozvola, osobna iskaznica ili, primjerice, putovnica. Ako vam je nelagodna pomisao da šaljete skenirani službeni dokument, svoj identitet možete dokazati i pomoću dva ili tri neslužbena dokumenta iz kojih je moguće razaznati stvarni identitet korisnika profila. Čitava priča, prema riječima onih koji su to prošli, traje i po nekoliko dana i nije nimalo lijep osjećaj biti isključen, posebice ako doista koristite stvarno ime i prezime.

Kada je korištenje pseudonima opravdano, a kada nije?

U Facebookovom otvorenom pismu, potpredsjednik kompanije Alex Schultz naveo je podatak da je čak osam puta veća vjerojatnost da su korisnici koji koriste pseudonime upleteni u zastrašivanje, prijetnje, prijevare ili spamanje drugih korisnika nego korisnici sa stvarnim imenom i prezimenom. S druge strane, neki korisnici jednostavno ne žele koristiti stvarni identitet, radilo se tu o umjetničkom imenu, političkom aktivizmu ili pak slučaju u kojem profesori u osnovnim i srednjim školama žele biti prisutni na društvenim mrežama, ali istovremeno ne žele biti meta “zlostavljanja” svojih učenika. Upravo zbog takvih slučajeva i nakon gotovo godinu dana pregovora, Facebook je odlučio ublažiti svoju politiku korištenja stvarnih imena na način da u iznimnim slučajevima dopušta korištenje pseudonima, ali pritom korisnik koji se na to odluči mora korisničkoj službi podastrijeti opravdan razlog zašto to želi.

Facebook se također obavezao da će proces otključavanja korisničkih profila učiniti jednostavnijim i transparentnijim te da ne zahtijeva slanje službenih identifikacijskih dokumenata, nego je već sada moguće razriješiti situaciju pomoću više neslužbenih dokumenata, kao što su računi za komunalije, pisma, pretplate na časopise ili članske iskaznice. Ipak, ono što je po meni puno važnije, jest da će Facebook postrožiti proces prijave korisnika od strane drugih korisnika na način da će tražiti pojašnjenje zašto se profil prijavljuje, što će, nadajmo se, barem malo obeshrabriti one koji se na prijavu odlučuju zbog osvete ili nekih drugih još glupljih motiva.

Što nam još Facebook sprema u dogledno vrijeme?

U idućem razdoblju očekuje nas još jedna zanimljiva promjena kada je u pitanju primanje direktnih poruka, a to je ukidanje onog “drugog” pretinca za privatne poruke. Vjerojatno se dio vas čudi o čemu govorimo, ali, ako vam je promaknulo, osim klasičnog inboxa na Facebooku imate i “drugi” pretinac u koji vam slijeću poruke od korisnika koji nisu na listi poznanika i prijatelja. Ne znam za druge, ali činjenica da godinama nisam doživljavao “drugi” pretinac koštala me nekoliko potencijalnih poslovnih suradnji, uključujući i sudjelovanje u jednoj vrlo zanimljivoj armenskoj crowdfunding kampanji, a zamalo i besplatnog upada na ovogodišnju Shift konferenciju u Splitu. Ako mu do sada niste pridavali značaj, ovaj pretinac se nalazi unutar vašeg pretinca, ali nije naglašen i, za razliku od mog, u vašem se vjerojatno nalazi određen broj poruka koje niste još pročitali. Također, tom se pretincu ne može jednostavno pristupiti iz Messenger aplikacije.

Umjesto tog “drugog” pretinca koji Facebook u dogledno vrijeme namjerava ukinuti, u svoj ćete glavni pretinac ubuduće zaprimati zahtjeve za pokretanje razgovora od ljudi koje nisu na vašoj listi kontakata. Na taj način možda nećete biti pošteđeni toga da vas nepoznati kontaktiraju, ako vam je to glavni cilj, ali ćete barem prije primitka poruke moći vidjeti tko s vama želi imati posla i procijeniti želite li s tom osobom stupiti u kontakt ili ne. Istovremeno, Facebook po automatizmu filtrirati korisnike koji šalju spam poruke, tako da one ne bi ni trebale doprijeti do vašeg pretinca.

Ova promjena naizgled djeluje bezazleno, no uzmemo li u obzir da se nedavno počelo eksperimentirati s implementacijom korisničke službe unutar Messengera, korisnicima je omogućeno pozivanje majstora u kuću te se radi na implementaciji plaćanja unutar aplikacije, smjer u kojim je Facebook krenuo sve više počinje podsjećati na ono što je WeChat postigao u Kini i što pokušava prenijeti na zapadno tržište. Sve u svemu, čini se da je na pomolu zanimljiva tržišna utakmica u kojoj bi u konačnici najviše mogli profitirati sami korisnici.