Intercom u Zagrebu traži najbolje hrvatske inženjere
Intercomov Brian White je u Zagrebu za Webcamp Zagreb

Intercom u Zagrebu traži najbolje hrvatske inženjere s osiguranih 66,000.000 dolara investicije

S preko 7000 korisnika širom svijeta među kojima su Shopify, New Relic, ali i hrvatske tvrtke poput Mediatoolkita te Infinuma, Intercom je irska platforma za komunikaciju s korisnicima web aplikacija. Kako ekskluzivno otkrivaju za Netokraciju, ovaj vikend su u Zagrebu u potrazi za pametnim, entuzijastičnim developerima!

Intercomov Brian White je u Zagrebu za Webcamp Zagreb

Povod Intercomovog dolaska u hrvatsku metropolu je Webcamp Zagreb, međunarodna konferencija posvećena razvoju za web koja se ovog vikenda održava u Zagrebu u organizaciji niza domaćih developerskih grupa. Na Webcampu Intercomov Mike Stewart govori o tome kako razviti mogućnost koju nitko nije tražio!

Svjetski proizvod razvija se u središtu Dublina

Iako Intercom cilja na svjetsko tržište za što su ranije ove godine osigurali daljnjih 35 milijuna dolara investicije (ukupno preko 66 milijuna dolara), centar njihovog razvoja oduvijek je bio u Dublinu, poznatom europskom sjedištu tehnološke industrije gdje rade i mnogi hrvatski profesionalci (dok se drugi vraćaju raditi za hrvatske startupe). Suosnivač i direktor Intercoma Eoghan McCabe za Techcrunch je objasnio kako će tijekom sljedećih godinu dana udvostručiti veličinu tvrtke koja trenutno broji preko 140 ljudi.

Cijeli Intercomov razvojni tim baziran je u Dublinu.
Cijeli Intercomov razvojni tim baziran je u Dublinu.

U razgovoru za Netokraciju Intercomov direktor razvoja Brian White otkriva kako u Zagrebu traže pametne, entuzijastične razvojne inženjere koji će se pridružiti njihovom timu:

Naš zadatak je prilično jednostavan, ali ambiciozan – učiniti rad na internetu što osobnijim pa zato imamo vrlo specifičnu strategiju zapošljavanja. Tražimo “potpune ljude” odnosno generaliste koji mogu riješiti različite probleme, tako da kod nas nećete naći poslove u kojima se traži “Ruby developer s 12 godina iskustva”. Webcamp u Zagrebu nam se čini kao savršena prilika da se približimo hrvatskoj developerskoj zajednici!

Intercom koriste mnoge hrvatske tvrtke, poput Mediatoolkita
Intercom koriste mnoge hrvatske tvrtke, poput Mediatoolkita

Iako mnogo korisnika već voli njihov proizvod, White naglašava kako su i dalje u ranim fazama razvoja u kojima tim može značajno utjecati na razvoj Intercoma kao i metodologije koje pri tome koriste. Novi inženjeri imati će priliku raditi s iskusnim kolegama koji su prije toga radili u tehnološkim gigantima poput Amazona, Applea, Facebooka i Googlea, a koji će im istovremeno biti mentori.

Traže developere spremne za razvijanje za 250 milijuna krajnjih korisnika

Intercomovih 7 tisuća korisnika trenutno putem tog softvera rješava pitanja preko 250 milijuna vlastitih korisnika, tako da je skaliranje značajan izazov ovog irskog startupa. Radi se o softveru koje integrirate u svoju web aplikaciju ili stranicu kako biste mogli ne samo chatati sa svojim korisnicima, već im temeljem određenih okidača možete poslati predefinirane poruke ili pitati pitanja. Kako korisnik primjerice upoznaje neke mogućnosti vašeg rješenja, možete mu slati dodatne savjete.

Intercomov ured u Dublinu

White kaže kako nude dobru plaću te da vole nagraditi te olakšati kvalitetan rad, tako da svi njihovi zaposlenici u Intercomov uredu u središtu Dublina primjerice imaju osiguran doručak, ručak i večeru. Osim toga, osiguravaju im i kartu za javni prijevoz, članstvo u teretani te neograničen broj slobodnih dana.

Intercom vas želi kao – u Dublinu

Na pitanje misle li otvoriti ured u Zagrebu, White kaže kako smatraju kako im je jako bitno da u ovoj fazi cijeli tim bude na jednom mjestu radi brže komunikacije, stoga im otvaranja razvojnih centara izvan Dublina nije još u planu. Ukoliko vas potencijalno zanima rad u Intercomu u Irskoj, možete ih upoznati na štandu u sklopu Webcampa, kao i prijaviti na otvorenu poziciju softverskog inženjera u Dublinu!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Miro

    Miro

    03. 10. 2015. u 4:13 pm Odgovori

    Očito traže developere koji će raditi za manju lovu. A ako traže ‘pametne, entuzijastične razvojne inženjere’ ovdje, bogami će se natražiti.

    • goran

      goran

      05. 10. 2015. u 3:23 pm Odgovori

      Iz intervjua što sam ih prošao za strane tvrtke, svi osim njemačke, traže osobe koje bez problema mogu biti projekt manageri a imaju debelo radno iskustvo u razvoju, a za to daju plaće nešto iznad developerskog minimalca.

      Traže rutinere koje će “jesti tipkovnice” no mislim da sa 5+, 10+ godina radnog iskustva, ipak se zaslužuje malo i guštanja na poslu, osobito ako se uzme u obzir koliko takav developer može kvalitetno i u kratkom roku napraviti puno toga (što dolazi kod izražaja kod održavanja i razvoja na izgrađenoj bazi koda).
      No od takvih developera se očekuje da “jedu tipkovnice”.

      Time sam razočaran u tim ponudama na stranom tržištu.

      Filozofija koja stoji iza toga mi ispadne, ja znam da ti znaš, ali zašto nebi radio kao netko ko mora uložiti “extra mile”.

      Imaju na “odgovornim” pozicijama prekaljene developere pa dobro znaju što očekivati od istih na onim najnižim pozicijama.
      To mi ne zvuči kao “fair play”:)

      • Miro

        Miro

        05. 10. 2015. u 8:21 pm Odgovori

        Jedno je jasno, ne traže ‘pametne i entuzijastične inženjere’ jednako kao što domaće tvrtke ne bi u Indiji ili Rumunjskoj tražile pametne i entuzijastične.

        IVeć traže jeftine ali ih slatkim riječima navlače da im se za tu jeftinu lovu navuku čim bolji developeri. Kapitalizam u svom najgrubljem obliku.

        Tako mi je žao što je domaći startup ekosustav tako loš, bez organizacije, jedinstva, osjećaja za zajednički nastup, bez love, često i bez dovoljno znanja, pa da i mi imamo svoje međunarodno uspješne startupe koji će tako drugdje tražiti ‘pametne i entuzijastične’.

        To bi podiglo čitavu zajednicu na bolje, a i država bi se možda smilila pa bi umjesto kupnje nekolicine novih BMW-a možda konačno osnovala startup fond.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.