Alibaba (i tko zna koliko hajduka): Tko je, što je i kako je kineski internetski gigant?
Sad kad je cijela priča malo splasnula, idemo malo pobliže pogledati tko je, što je i kako je Alibaba. Ukratko - kineski internetski gigant za kojega ste zasigurno čuli u prošlim mjesecima i o kojemu ćete zasigurno još puno slušati sljedećih godina, a vjerojatno i desetljeća.

Skromni počeci u devedestetima
Krenimo od početka: Alibaba je kineska internetska grupacija koju je 1999. godine, među ostalima, u gradu Hangzhou osnovao Jack Ma, zaštitno lice kompanije i sada zasigurno jedan od najpoznatijih Kineza na svijetu. Alibaba postoji šesnaest godina, ali opet mnogi od vas nisu uopće čuli za to ime do pred kraj prošle godine (osim po poznatoj bajki iz tisuću i jedne noći o siromašnom stolaru Alibabi koji dozna tajno skrovište blaga 40 hajduka… priča naravno ima sretan završetak – po stolara, ne po hajduke) kad se najedanput to ime pojavilo na naslovnicama svih poslovnih novina u svijetu. Već sam pisao o tome kako je Kina ogromno, ali i zatvoreno internetsko tržište pa se postavlja pitanje zašto i kako je najedanput, krajem prošle godine, ova tvrtka privukla toliko pozornosti.
Jack Ma je 1995. posjetio SAD i prvi puta čuo za internet te je po povratku u domovinu osnovao China Pages, registar kineskih firmi koje traže klijente u inozemstvu. Neki kažu da je to bio prvi internetski biznis u toj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu. ‘Ludi Jack’, kako su ga mediji prozvali sredinom 2000-ih zbog svojih neustrašivih i uvjerljivih izjava dok je vodio veliku bitku s eBayem, nije imao sreće sa svojom prvom internetskom kompanijom. Ali to ga nije omelo, 1999. je okupio 17 prijatelja/osnivača u svom malom stanu i osnovao Alibabu.

U početku su kineski izvoznici na portalu nudili svoje proizvode za inozemne kupce, a u listopadu 1999. tvrtka je već prikupila 25 milijuna dolara investicija. 5 od Goldman Sachsa i 20 od japanskog Softbanka. Možda i najvažnije iz cijele te priče jest da je karizmatični Ma uspio stvoriti odličnu atmosferu unutar tvrtke gdje su svi radili na istoj viziji i kulturi – male tvrtke koja je spremna ukrstiti rogove s najvećima. ‘Uspjet ćemo jer smo mladi i nećemo nikada, nikada odustati’ rekao je Jack Ma jednom prilikom. Iako je i bilo podosta grešaka u tom ranom periodu, Alibaba se ranih godina 21. stoljeća okreće domaćem tržištu i osniva Taobao, svoju verziju eBaya, i Tmall (ta dva sajta su 2013. imala preko 240 milijardi dolara prometa).
Bubnjevi iz Kine, burza i IPO
Alibaba je rasla i rasla. I kupovala nove firme i pokretala nove projekte. Od servera, do e-plaćanja, od luksuznih brendova do veleprodaje.

U kasno ljeto 2014. godine je tvrtka Alibaba podnijela zahtjev za inicijalnom javnom ponudom (popularnog engleskog akronima IPO) i 18. rujna skupila 21,8 milijardi dolara na Wall Streetu, što je najveći IPO u američkoj povijesti. Tom prilikom je Jack Ma napisao javno pismo svim zaposlenicima i objasnio da su najteža vremena tek pred njima. U pismu je napomenuo da moraju nastaviti istim duhom i upornošću koji su ih krasili kroz prvih 15 godina i osvrnuo se na početke napominjući da nisu postali veliki zbog nekih briljantnih ideja i strategija. Uspjeli su jer su pokušavali olakšati poslovanje za svoje korisnike, uspjeli su jer su postavljali korisnike na prvo mjesto i uspjeli su jer su se uvijek okretali budućnosti i uvjerenju da su obični ljudi sposobni za najveća dostignuća.

Alibaba danas i u budućnosti
Od skromnih početaka pa sve do 2012. godine u kojoj je Alibaba baratala s nešto ispod 180 milijardi dolara od prodaja, što je te godine bilo više od Amazona i eBaya zajedno, pa sve do dan danas kad je ta tvrtka postala zvijezda vodilja za kineske i azijske kompanije, ali i zvono na uzbunu i opasnost za velike strane kompanije – mogli ste nedavno čitati u Netokraciji kako je Alibaba uložila prilično velike količine novaca u Tango, američku aplikaciju za dopisivanje. Alibabina grupacija danas ima 35 tisuća zaposlenika i dobit od preko 12 milijardi dolara (rast je prikazan u sljedećoj grafici). Uzmimo za primjer Taobao, C2C platformu iz Alibaba obitelji, odnosno eBay na kineski način, koji nudi gotovo milijardu proizvoda, najviše na svijetu. Alipay, kineska verzija PayPala, pretekla je potonji za preko 5 puta više transakcija 2013. (150 naspram 27 milijardi dolara godišnjih transakcija).

Alibaba, dakle, nije samo uspješna kompanija nego i simbol nove, internetske Kine. Simbol razvoja, uspjeha i međunarodnog proboja te zemlje koja je uzburkala ionako već nemirne vode u mnogim poslovnim, financijskim i tehnološkim krugovima od Londona do San Francisca, od Tokija do New Yorka. Dolaze nova vremena kada kineske internetske kompanije postižu najveće javne ponude na američkim burzama, vremena kad se svi pomalo moramo okretati prema istoku i shvatiti da njihovi uspjesi nisu samo uzrokovani jedinstvenim okolnostima, nego da su priče poput karizmatičnog ‘Ludog Jacka’ naša realnost i zasigurno naša budućnost. Shvatimo to i kao priliku i pogledajmo prema Aziji kao prema brzorastućem tržištu od 4,5 milijarde korisnika.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Denis
06. 07. 2015. u 2:49 pm
Mislim da nema potrebe za ovakvim bajkovitim pričicama, istina je puno prozaičnija. Čovjek je pokrenuo Internet trgovinu po ničemu naročitu, kao i mnogi drugi. Uletio je u period kada je cijeli svijet kupovao robu iz Kine i postao prozor za naručivanje kineske robe. Treba reći prilično loš prozor jer je bilo poznato da je kupnja preko te platforme rizična tj nikad nisi znao da li ćeš dobiiti reklamirani proizvod, lažni ili ga uopće nećeš dobiti. Ne vidim u tome zaista ništa spektakularno.
Kako je vrijeme išlo i promet se povećavao što nema veze sa Aibabom nego sa monopol položajem Kine i njene jeftine robe. Prosječni pekar u ogromnom gradu uvijek prodaje više kruha od onog u malom gradu. To je cijela priča Alibabe.
Na tu prozaičnu priču nakalemiti nekakve posebne mogućnosti Alibabe je pomalo naivno. Alibaba se u Internet svijetu može takmičiti jedino novcem kojim raspolaže. Zasad zasta ničim drugim, niti tehnološkom naprednošću, niti inovativnim pristupom niti svim onim što krasi vodeće zapadne Internet kompanije.
Slijedi razočaranje za mnoge (neupućene).
Branko Holzer sen.
08. 07. 2015. u 10:45 pm
Denisu,
zašto tako reagirati na članak N.Pavešića! U tvojem komentaru postoji jedan nesporni argument zašto o Alibabi treba govoriti. Naime, i ti kažeš da Alibaba raspolaže “samo” s velikim novcima, Pa zar to i nije najvažnije mjerilo uspjeha današnjice!
Atola2