Orderhino: Hrvatskim 'appom' naručite jutarnju kavu putem pametnog telefona
Orderhino

Orderhino: Hrvatskim ‘appom’ naručite jutarnju kavu putem pametnog telefona

OrderhinoUgostitelji će uskoro moći lakše implementirati naručivanje putem pametnih telefona, ako je suditi prema novom projektu imena Orderhino, koji dolazi iz Hrvatske. Naime, riječ je o web-aplikaciji koja nudi implementaciju smartphone naručivanja u kafiće/restorane/barove, i to samo u 15 minuta!

Kako kaže autor Orderhina (prvotno nazvanog Orderino), Marko Mikloš, proizvod se ističe jednostavnošću implementacije. Ugostitelj se samo mora registrirati, kreirati meni (ili izabrati između već ponuđenih predložaka) te istaknuti QR kod i URL – na stolove, na meni, na stol – svejedno je. Gostu također ne treba posebna aplikacija za otvaranje menija, već se on otvara u pregledniku koji koristi.

Nakon toga gost lokala sjeda za stol, slika QR kod ili upisuje URL te tako pristupa web meniju. Nakon narudžbe konobar prima obavijest na računalo s kojim koristi Orderhino ili na vlastiti smartphone, objašnjava Mikloš.

Duže vrijeme sam razmatrao tu ideju, i mislim da će naručivanje i plaćanje mobitelom postati svakodnevica. Tržište je veliko (od lokala do potencijalnih oglašavača) i konkurencija je relativno slaba. No, sam ne znam programirati pa sam kontaktirao poznanika s FOI-a, Zorana Antolovića, a njemu se ideja isto svidjela te je počeo raditi na aplikaciji.

Orderhino mobilna verzija

Konobar! Pošto jedan Orderhino?

Što se tiče modela naplate, za hrvatsko tržište planirana mjesečna cijena korištenja Orderinha je između 50 i 100 kuna, ovisno o veličini kafića. Također, cijena ovisi i o tome hoće li ugostitelj biti u mogućnosti dobiti analizu svojih narudžbi. Ne zatvara se niti mogućnost da Orderhino bude potpuno besplatan, ukoliko se većina prihoda bude ostvarivala kroz oglašavanje. Poslije hrvatskog planirano je širenje na europsko, a početkom sljedeće godine i tržište SAD-a.

Predstavljanje proizvoda u većim hrvatskim gradovima bit će u travnju. Do tada… Konobar, može još jedno?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan Ilijašić

    Ivan Ilijašić

    05. 03. 2013. u 2:58 pm Odgovori

    Zanima me, jeste li i s koliko kafića prokomentirali vašu ideju?
    Nisam shvatio što kafić dobiva ovime. Zadovoljne kupce koji ne moraju čekati da konobar vidi njihovu ručicu kojom ga dozivaju?

  2. Marko Mikloš

    Marko Mikloš

    05. 03. 2013. u 5:13 pm Odgovori

    Pa dobiva prvenstveno mogućnost naručivanja smartphone-om, što je općenito rastući trend(plaćanje mobitelom, naručivanje taksija kroz app mobitelom, posluga u sobu kroz app mobitelom itd. ). Također dobivaju analizu podata iz okolice (općenito što gosti najviše naručuju, kad naručuju, koliko naručuju) pa može i reagirati u skladu s tim. A što se tiče konobara svi s kojima sam komentirao kažu da je super, dvojica su rekli da bi se i sami pretplatili u slučaju da gazda ne želi.

  3. carsedia

    carsedia

    05. 03. 2013. u 8:46 pm Odgovori

    Ovo moze vise sluziti za catering i narucivanje npr. narucis u restoranu klopu od posla i dodjes posle pola sata a sve te ceka gotovo i nemoras da cekas… Inace ne verujem da je lakse uzeti smartfon pa skenirati QR kod pa odabrati na meniju kad mozes lepo ko covek da podignes ruku i pozoves konobara 🙂

  4. Sven Kapuđija

    Sven Kapuđija

    05. 03. 2013. u 10:52 pm Odgovori

    “Ugostitelj se samo mora registrirati, kreirati meni (ili izabrati između već ponuđenih predložaka) te istaknuti QR kod i URL – na stolove, na meni, na stol – svejedno je.” – pretpostavljam onda treba svaki URL/QR kod biti različit za svaki stol jer kako će konobar znati s kojeg stola stiže nardužba? To dosta komplicira priču. Također, što mene sprječava da zlouporabim URL i naručujem bezveze (van kafića) – potrebna je neka zaštita putem jedinstvenog koda ili nešto što opet komplicira priču.

    “Nakon toga gost lokala sjeda za stol, slika QR kod ili upisuje URL te tako pristupa web meniju.” – osobno, mislim da je za ovako jednostavne stvari (naručivanje pive u kafiću) bolja i brža aplikacija vlastita ruka 🙂

    Također, ne znam koliko će ugostitelji biti oduševljeni koristiti dvije aplikacije, jednu blagajnu itd. što ime treba za fiskalizaciju i preko čega sve ide (narudžbe itd.), i drugu za ovako nešto – onda bi morali pretakati iz šupljeg u prazno – iz te vaše aplikacije u pravu blagajnu da može ispisati račun – meni se čini kao dodatan trošak (vrijeme konobara).

    Nekako mi u cijeloj priči ima previše “začkoljica” pa ako možete pojasniti gore navedene stvari.

    • Marko Mikloš

      Marko Mikloš

      05. 03. 2013. u 11:55 pm Odgovori

      Gost sam upisuje broj stola koji je također otisnut na stolu – sori, to sam zaboravio istaknuti 🙂
      U početku – ništa, kasnije planiramo sve više navoditi osobe koje naručuju da se registriraju, ali će i dalje biti moguća zloupotreba – što te spriječava da nazoveš catering i naručiš pizzu na krivu adresu ?
      Što se tiče zadnjeg, u pripremi je i integracija s POS-om, tako da kad gost naruči cugu odma se printa račun, ali i bez toga opet je konobaru brže pogledati na računalo/smartphone, otkucati račun i odmah odnijeti cugu gostu nego 1. otići do gosta 2. vratiti se do računala, otkucati cugu i 3. odnijeti gostu cugu.

      Zaključno, mislim da ovdje funkcionalnost nije toliko ključna koliko i trend korištenja pametnih telefona za sve i svašta – primjer Uber, Google Wallet – zašto bih naručio taksi preko smartphone-a kad mi je jednostavnije nazvati bez da skidam aplikaciju? 🙂

      • Sven Kapuđija

        Sven Kapuđija

        06. 03. 2013. u 12:12 am Odgovori

        “U početku – ništa, kasnije planiramo sve više navoditi osobe koje naručuju da se registriraju” – hmmm, jedino ako planirate neku platformu za to napraviti tipa CugIN ili tako nešto tj. popusti bla bla, registracija zato da naručim cugu u obližnjem kafiću umjesto dizanja ruke?

        “ali će i dalje biti moguća zloupotreba – što te spriječava da nazoveš catering i naručiš pizzu na krivu adresu ?” – barem imam broj telefona koju mogu blokirati onda, nije bajno, ali je barem nešto – što je u slučaju Orderhina?

        “Što se tiče zadnjeg, u pripremi je i integracija s POS-om, tako da kad gost naruči cugu odma se printa račun” – integracija s POS programima ili bi sam Orderhino postao POS fiskalizacijski program?

        “Uber, Google Wallet – zašto bih naručio taksi preko smartphone-a kad mi je jednostavnije nazvati bez da skidam aplikaciju?” – ma sve jasno, ali imam puno veći benefit od Google Walleta ili Ubera zato što radnje koje oni izvode su puno kompliciranije i zahtjevnije od naručivanja cuge sa stola u lokalnom kafiću.

        Uglavnom, sretno! 🙂

        • Zoran

          Zoran

          06. 03. 2013. u 6:03 pm Odgovori

          Dosta toga nije spomenuto u tekstu jer je i sama aplikacija u povojima.

          Postojati će opcija “Golden user” koja će donositi određene pogodnosti (popusti i sl.) ovisno o tome što vlasnik lokala dozvoli. Registracija i download radi se jednom, a svi koji su iskusili 15-minutno čekanje da samo naruče cugu vjerujem da bi barem isprobali aplikaciju.

          Nakon testne faze, aplikaciju će koristit samo registrirani korisnici tako da će isključivanje iz programa biti mogućnost.

          Trenutno nije u planu proširiti Orderhino u sektor fiskalnih blagajni kao samostalni program, već u planu imamo suradnju sa postojećim rješenjima putem API-ja ili nešto slično, kako bi integracija bila moguća neovisno o blagajni koja se koristi.

          Orderhino nije zamišljen za korištenje u manjim kafićima, već u kafićima s terasama prvenstveno, gdje konobari moraju preći određeni put kako bi samo ‘pokupili’ narudžbu, što je gubitak vremena.

          Također, biti će uključena i višejezičnost što će smanjiti muku u turističkoj sezoni, kada dođe Nizozemac i traži čaj od majčine dušice.

          🙂

  5. mastermachine

    mastermachine

    06. 03. 2013. u 7:59 am Odgovori

    Evo prijedloga za aplikaciju. Umjesto da narucujes preko stola i QR kodova što ometa fiskalizaciju tom istom ugostitelju koji pokusava prevariti sistem 😀
    Zašto jednostavno ne platiš račun koji ima QR kod na sebi putem mobitela. Pa imamo novčanice i kovanice kao jedno sredstvo plaćanja a sms ili mob kao drugo sredstvo plaćanja.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.