Jesu li 'pametne' brave - najpametniji izbor?

Jesu li ‘pametne’ brave – najpametniji izbor?

Razvoj pametnih telefona doveo nas je do pametnih domova i pametnih vrata, a na pametnim vratima mora biti i - pametna brava. No tržište pametnih brava još je mlado, sastoji se od nekolicine visokorazvijenih proizvoda koji se trude biti potrošački i dozvoljavaju pretvaranje običnih vrata u pametna vrata za 1500 do 2500 kuna.

Takve potrošačke pametne brave vrlo su jednostavne za ugradnju koja je uglavnom montažna bez posebnih alata ili dorađivanja vrata. Neki proizvođači ciljaju na futuristički, tehnološki razvijen proizvod, dok se drugi drže suptilnosti – no metalni ključevi su svima zajednički neprijatelj, pa tako i Osječanima o kojima smo već pisali.

Zašto je brava skuplja od vrata?

John Johnson, suosnivač Augusta, tvrtke koja proizvodi pametne brave, odlučio se za suptilnije rješenje problema koji je primjetio. Kako je rekao za Verge:

U New Yorku godišnje 2 milijuna ljudi ostane zaključano pred vlastitim vratima. Mrzimo obične ključeve.

August je pametna brava koja cilja na što suptilniji dizajn i što više korisnika, optimizirana je za korisnike Androida i iOS-a i jednostavna je koliko može biti. Korisnik pomoću aplikacije izdaje ‘ključeve’ koji su zapravo dopuštenja korisnicima drugih uređaja za otključavanje vrata na kojima je vlasnikova brava. August ne oduzima mogućnost korištenja metalnog ključa, a čim prepozna vlasnikov telefon s vanjske strane vrata, automatski ih otključava. No August je uređaj koji se veže za već postojeću bravu i nije optimiziran za sva tržišta, već samo za Sjevernu Ameriku piše na službenim stranicama tvrtke.

August se postavlja diskretno, s unutarnje strane vrata. (Izvor: august.com)
August se postavlja diskretno, s unutarnje strane vrata. (Izvor: august.com)

Kevo je pametna brava koja, za razliku od Augusta, dolazi s vlastitim cilindrima, tako da vlasnik neće imati problema s kompatibilnošću brave i vrata, ali najvjerovatnije hoće s instalacijom iste. Kevo nije ograničen isključivo na pametne telefone, iako podrška postoji samo za iOS, a ova pametna brava koristi uređaje koji služe isključivo kao ključ. Kevo, uz mogućnost otključavanja klasičnim ključem, otvara vrata onome tko dotakne bravu, a sa sobom nosi pametni telefon ili pripadajući uređaj, objasnili su na stranicama Kwikseta.

Kevo je brava koju korisnik otvara dodirom. (Izvor: cbsi.com)
Kevo je brava koju korisnik otvara dodirom. (Izvor: cbsi.com)

U slučaju da tražite tehnološki visoko razvijen proizvod koji tako izgleda i koji će i vaši susjedi zapaziti, onda će Goji zasjeniti prethodne dvije pametne brave. Goji je brava koja u potpunosti mijenja postojeću na vratima, a ekipa koja ga proizvodi na svojim je stranicama objavila kako odgovara većini drvenih i metalnih vrata na svijetu. Osim toga, Goji se distribuira i putem ovlaštenih bravara koji će posao montaže odraditi puno brže od običnog kupca. Ova brava je najzanimljivija zbog mogućnosti fotografiranja, a nakon što fotografira posjetitelja pred vratima, automatski šalje sliku vlasniku.

Goji fotografira osobu pred vratima i šalje fotografiju vlasniku! (Izvor: cepro.com)
Goji fotografira osobu pred vratima i šalje fotografiju vlasniku! (Izvor: cepro.com)

Sličnih proizvoda na tržištu nema mnogo, no postoji ih dovoljno kako bi izbor bio težak. Uz tri uređaja navedena u ovom tekstu, postoji postoje i drugi poput Lockitrona ili Danalocka. Svi ti uređaji imaju svoje prednosti i mane, a ideja o izbacivanju ključeva iz uporabe je odlična i dostižna, no s obzirom na starost (ili mladost) tog tržišta, sigurnost u korištenje takvih uređaja i samu brigu da vam netko ne obije bravu isključivo zbog brave, skeptici lako mogu naći opravdanje za neulaganje u slične proizvode još neko vrijeme, barem dok ne postanu u potpunosti potrošački.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Goran Čepe

    Goran Čepe

    02. 12. 2014. u 6:08 pm Odgovori

    Vezano uz “pametne” brave i tekst uz njih – sve je to divno i krasno , ali bi se trebalo malo posavjetovati sa stručnjakom oko te problematike :
    1.Uz elektroniku , a da bi se vrata mogla putem elektronike i zaključati , mora ići i elektromotorna brava – inače sva teorija o sigurnosti pada u vodu.Pošto elektromotorne brave ( dimenzijom ) ne odgovaraju našim ( bivšim JUS ) standardima , ima i poprilično problema ( većinom neriješivih ) kod montaže na postojeća vrata.
    2.Elektromotorna brava je cjenovnog ranga od 2.000,00 – 4.000,00 kn , pa se početna investicija u elektroniku brzo podupla.
    3.Vezano uz sigurnost – mehaničku zaštitu ( kvalitetniji cilindar ) je puno teže provaliti nego bilo koju elektronsku napravicu – ona pruža isključivo KOMOCIJU korisniku.
    4.Kvarovi – kvalitetan cilindar ima vijek trajanja 20-30 godina , a igračke poput “pametnih” brava većinom rade na baterije i podložne su raznim kvarovima , te baš i nisu ( zbog baterija ) primjenjive kod vanjskih uvijeta.Ukratko – puno više zajeb.. oko njih.
    5.Ukoliko nestane napajanja , korisnik opet mora imati taj zločesti ključ kojim će otključati vrata.
    Po meni osobno , kao i većina novih gadgeta , to je zgodna stvar za zapanjit susjeda ali što se tiče neke velike koristi – nema je.Mehanika ipak ostaje br.1 i u cijeni i u kvaliteti.

  2. Kazuki Ito

    Kazuki Ito

    12. 07. 2016. u 1:59 am Odgovori

    Klosar mi onesposobljava bravu na vikendici tako sto nagura komadice metala ili cackalice u bravu …… kako rijesiti taj problem ..? Dakle ,ne provali ju nego ju onesposobi tako sto ja ne mogu ugurati kljuc u nju i onda ju moram busiti i stavljati novi cilindar … kako to rjesiti ….postoji li kakva mehanicka brava koja se ne moze onesposobiti izvana ???9

  3. Kazuki Ito

    Kazuki Ito

    12. 07. 2016. u 2:13 am Odgovori

    Klosar mi onesposobljava bravu na vikendici tako sto nagura komadice metala ili cackalice u bravu …… kako rijesiti taj problem ..? Dakle ,ne provali ju nego ju onesposobi tako sto ja ne mogu ugurati kljuc u nju i onda ju moram busiti i stavljati novi cilindar … kako to rjesiti ….postoji li kakva mehanicka brava koja se ne moze onesposobiti izvana ???

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.