Domosfera.hr je internetski oglasnik za nekretnine Zagrebačke banke koji (zasad) propušta vlastiti potencijal

Domosfera.hr je internetski oglasnik za nekretnine Zagrebačke banke koji (zasad) propušta vlastiti potencijal

Kad se u objavi navodi da je predstavljen novi "portal", obrva mi se digne više nego za procjenu Facebookove vrijednosti. Zagrebačka banka je naime jučer predstavila "portal" za nekretnine i kulturu sanovanja - Domosfera.hr. Radi se o internetskom oglasniku za nekretnine koji nudi vezane, korisne informacije. Partneri projekta su među ostalim vrlo zvučna imena poput Allianza, Bauhausa, Gorenja i Perfecte, a zanimljivo je što je projekt realizirala čancia Grupe Zagrebačke banke - tvrtka Suvremene poslovne komunikacije.

Domosfera.hr

Kad se u objavi navodi da je predstavljen novi “portal”, obrva mi se digne više nego za procjenu Facebookove vrijednosti. Zagrebačka banka je naime jučer predstavila “portal” za nekretnine i kulturu sanovanja – Domosfera.hr. Radi se o internetskom oglasniku za nekretnine koji nudi vezane, korisne informacije. Partneri projekta su među ostalim vrlo zvučna imena poput Allianza, Bauhausa, Gorenja i Perfecte, a zanimljivo je što je projekt realizirala čancia Grupe Zagrebačke banke – tvrtka Suvremene poslovne komunikacije.

Više mogućnosti uz nedostatak sučelja i optimizacije za tražilice

Domosfera u svom naslovu naglašava da se radi o beti, ali bilo koji iskusniji internetski korisnik pitat će se radi li se o beti ili će uskoro morati srediti stranicu nanovo. Naime, sučelje Domosfere zaista sliči portalu, s kolumnama s lijeve i desne strane te centralnom za sadržaj, dok je sučelje pretraživanja izuzetno nezgrapno i komplicirano. Uspoređujući Domosferu s tržišnim liderom Njuškalom projekt Zagrebačke banke nalazi se u nezahvalnoj poziciji. Korisne funkcije poput kalkulatora pločica ili pak kreditnog kalkulatora uopće se ne ističu svojim sučeljem, prezentacijom.

Voditeljica Domosfere Ivana Šoljan, članica Uprave Zagrebačke banke Daniela Roguljić Novak i moderatorica Antonija Mandić

Zagrebačka banka očito želi stvoriti Coolinariku svoje sfere, ali Domosfera je svojom izvedbom daleko od kreacije Podravke i Web.burze. Domosfera nudi mnoge mogućnosti koje konkurenti ne nude, poput prijenosa računa za režije na novog vlasnika nekretnine ili predaju zahtjeva za uknjižbu vlasništva, ali što to vrijedi ukoliko se na stranici ne odlučite tražiti i naći nekretninu – zbog sučelja? Ili pak ne nađete Domosferu, jer nije optimizirana za tražilice?

Koliko god nas možda veselilo kad velika tvrtka poput banke radi sadržajni projekt, Domosferu ćete posjetiti jedino ukoliko zaista to budete trebali. Zagrebačka banka zaslužuje svaku pohvalu za pokretanje ove vrste projekta umjesto trošenja novca u još jednu banner kampanju, ali nadajmo se da se o trenutnom izdanju radi samo o stanju u beti, i da će puno izdanje biti – must have.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Novina

    Novina

    15. 06. 2012. u 2:22 pm Odgovori

    Ta priča neodoljivo podsjeća na tportal. Vidi se to u protagonistima. Domosfera je za sada sranje ali količina love koja će se u to upucati na kraju će proizvesti nekakav rezultat. Nije važno što će u međuvremenu pomesti slične projekte i svoje korisnike (klijente banke). Kad bi HT zbrajao korist i štetu svojim portalom računica bi mnoge iznenadila. Na koncu tportal će biti ugašen, prodan jer logičnog opravdanja za njegovo postojanje nema. (Zamislite da je umjesto u tportal HT uložio te milijune u startup tvrtke) Cijena HT-a na burzi pada, a umjesto da jačaju core business oni ga slabe uz put razbacujući novac u područjima gdje im nije mjesto. Slično očekujem i s Domosferom. Sve u svemu projekti namijenjeni isisavanju love koji šteti cijelom ekosustavu.

    • Damir2

      Damir2

      15. 06. 2012. u 4:00 pm Odgovori

      @Novina dobra primjedba ali nema straha. Nikad još korporacija na Internet području nije porazila plain ‘dečke iz garaže’

      Dobro možda malo kod nas Njuškalo ali neće ni to dugo. To naprosto nije moguće jer te poslovne kulture su dijametralno različite

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.