Instagram ništa ne zarađuje i nije na burzi, no je li u financijskom balončiću?

Kada startup ništa ne zarađuje, teško je odrediti njegovu vrijednost. Međutim, to nije spriječilo Facebook da uplati milijardu dolara na račun Instagrama, niti je pokolebalo kupce YouTubea, GroupMe, TweetDeck, Zite i sličnih tvrtki da isplate multimilijunske svote. „Daj što daš, pa ću ti reći koliko vrijedim“,  ispada kao dobra strategija za najuspješnije startupe, međutim sve se češće čuje pitanje koliko su cijene takvih tvrtki realno postavljenje i možemo li govoriti o financijskom balonu.

Financijski baloni (‘eng. financial bubbles’ ) događaju se kada cijena nekog proizvoda uvelike preraste moguću dobit u budućnosti, koja bi se mogla ostvariti ukoliko bi se isti proizvod posjedovao do njegovog sazrijevanja (primjerice kamate ili dividende). Uobičajen je izniman i neopravdan entuzijazam oko neke inovacije ili vrijednosti koju ulagači napuhuju dok ista ‘ne pukne’. Slijedi oštar pad vrijednosti koja uzrokuje brojne poremećaje na tržištu. Poznati primjeri financijskih balona se Nizozemska manija za tulipanima, Dot.com balon početkom stoljeća, cijena nafte 2007, napuhane cijene nekretnina u SAD-u ili primjerice prvih pet dana trgovanja dionicama LinkedIn-a.

Baloni se mogu izračunati

Da je cijena koju je LinkedIn postigao na burzi bila balon, potvrdio je sa suradnicima profesor  Philip Protter sa Sveučlišta Columbia, jedan od najpoznatijih svjetskih matematičara koji se bavi primjenom stohastičkih metoda u financijama, o čemu je izvijestio The Wall Street Journal. Njegova istraživanja obuhvaćaju područja poput određivanja cijena roba, rizika za likvidnost, kreditinih rizika i sl.  Danas predvodi međunarodni tim matematičara koji se bave detektiranjem postojećih “financijskih balona” s pomoću matematičkih modela.

Za Netokraciju je Protter ekskluzivno komentirao cijenu Instagrama:

Instagram ništa ne zarađuje, nije na burzi i nije moguće izračunati iz podataka kakva je osnovna vrijednost te tvrtke. Stoga se ne može reći da je u balonu. Međutim, ipak bi rekao da se milijarda dolara čini kao neobično previsoka cijena za tvrtku s 12 zaposlenih. Stoga, ako bismo razgovarali o neformalnoj definiciji balona, onda da – njegova cijena je napuhani financijski balon.

Baloni su opasni

Kada je Dot.Com balon puknuo  10.ožujka 2000.godine i kada je prvi puta burzovni indeks NASDAQ potonuo u vrijednosti, čak oko polovica online kompanije nije preživjelo nagli pad. Domene su bile razgrabljene među tvrtkama koje su tada poslovale na više tradicionalna način, a brojne tvrtke su bile preuzete ili likvidirane. Otprilike 50 posto tvrtki je preživjelo, Amazon i eBay su bile jedne od značajnih primjera. Kao posljedica pucanja balona, na tisuće programera i stručnjaka za IT tehnologije je ostalo bez posla na iznimno konkurentnom tržištu. Rad profesora Prottera i njegovih kolega zato dobiva značajnu medijsku pažnju. Naime, detektiranja balona prije nego puknu može značiti spas radnih mjesta i značajno ograničavanje štetnih posljedica destabilizacije.  Međutim, kako kaže Protter, te opasnosti nama za Instagram.

S obzirom da se Instagram sada u posijedu Facebooka, neće biti nikakvog pada.