Nova platforma koja povezuje studente i starije građane kojima treba pomoć

Nova platforma koja povezuje studente i starije građane kojima treba pomoć

Helpi nije nastao iz pitch decka, nego iz vrlo konkretne potrebe koju mnoge obitelji prepoznaju tek kad im postane problem. Danas, s prvim korisnicima i verzijom 2.0 na putu, ovaj startup pokušava redefinirati kako izgleda svakodnevna briga o starijima.

Helpi je nastao kao odgovor na izazove s kojima se suočavaju roditelji osnivača u svakodnevnoj organizaciji života. Razvili su rješenje koje omogućuje starijim članovima obitelji da zadrže neovisnost i dostojanstvo u svom domu, bez osjećaja da su ikome na teret.

Kako se ispostavilo, iza Helpija stoji interdisciplinarni tim. Operativu vodi Marko Strugar, medicinski tehničar s iskustvom organizacije njege u kući, dok je za korisničko iskustvo zadužen dizajner Stipe Splivalo, naš sugovornik, a komunikacijsku strategiju razvija Ana Penović, specijalizirana za content marketing.

Stipe nas je proveo kroz nastanak startupa, stupnja do kojeg se sada razveo te nam ispričao koje ambicije imaju za budućnost.

150 studenata i 50 seniora

Helpi je digitalna platforma koja spaja seniore kojima je potrebna pomoć u svakodnevnim zadacima sa studentima koji im tu pomoć pružaju u njihovom domu. Razvoj platforme trajao je godinu i pol, a dostupna je od veljače ove godine. Osnivači kažu kako su u ovih nekoliko mjeseci puno naučili i već spremaju verziju 2.0 aplikacije i admin sučelja koja će dodatno optimizirati proces.

U bazi već imaju preko 150 prijavljenih studenata i pedesetak registriranih seniora u Zagrebu. Među njima već imaju jezgru onih koji su se uvjerili u vrijednost usluge i koriste je kao stalnu pomoć, dok ih drugi angažiraju povremeno, objašnjava Stipe:

U ovoj fazi namjerno idemo korak po korak kako bismo zadržali potpunu kontrolu nad svakim dolaskom u dom, a glavni fokus nam je na aktivaciji novih korisnika i ohrabrivanju seniora da uz pomoć naših studenata olakšaju svoju svakodnevicu.

Poslovni model

Helpi zarađuje kroz proviziju po odrađenom satu, dok isplate studentima ide preko Student servisa. Provizija pokriva operativne troškove, sigurnosne provjere i razvoj platforme. Uz to, zbog interesa tržišta, razmatraju i SaaS model licenciranja tehnologije drugim organizacijama, kao novi kanal rasta, ističe Stipe.

Spajanje seniora i studenata

Stipe nam je opisao i kako izgleda proces angažiranja studenata.

Sve počinje kada senior ili član obitelji u aplikaciji odabere potrebne usluge i točno vrijeme kada je pomoć potrebna. Pritom može definirati radi li se o jednokratnom zadatku ili o potrebi za kontinuitetom usluge. Taj zahtjev zaprimaju u sustav, ali ga ne prepuštaju automatici, navodi Stipe:

Mi tada ručno tražimo studenta koji bi najbolje odgovarao tom konkretnom zadatku, vodeći računa o lokaciji i specifičnim vještinama, a apsolutnu prednost uvijek dajemo onim studentima koji su već ranije bili kod tog seniora.

Kada pronađemo idealnog studenta i dodijelimo mu zadatak, senior dobiva push obavijest da je njegova usluga potvrđena. Plaćanje je rješeno digitalno putem registrirane kartice unutar aplikacije, čime se izbjegava potreba za gotovinom ili bilo kakvim obračunima u samom domu tijekom posjeta, ističe Stipe:

Nakon završetka usluge, senior kroz aplikaciju ocjenjuje iskustvo. Kako bismo bili sigurni da je sve prošlo u najboljem redu, Marko redovito osobno provjerava situaciju i sa seniorima i sa studentima.

Koje su najčešće usluge?

Iako su još u ranoj fazi i tek grade dugoročnu statistiku, dosadašnje iskustvo pokazuje da uslugu najčešće naručuju djeca za svoje roditelje. Što se tiče samih zadataka, to su uglavnom odlasci u trgovinu po namirnice, pomoć u kući i rješavanje tehničkih sitnica, ali iz onoga što vidimo na terenu, jako im je važno to druženje i uključivanje u društvo koje postižemo upravo spajanjem generacija, objašnjava Stipe.

Kako bi sve išlo glatko, biraju empatične, odgovorne studente koji prolaze kroz selekcijski proces. Svaki  prijavljeni student mora proći temeljit osobni intervju s Markom prije odobrenja pristupa platformi, tumači Stipe:

Taj proces kontrole kvalitete zahtijeva vrijeme, stoga i ovom prilikom molimo prijavljene studente za strpljenje jer ne tražimo samo radnu snagu, već partnere u izgradnji humanijeg društva. Dugoročnu kvalitetu osiguravamo stalnim kontaktom i redovito zovemo korisnike kako bismo provjerili jesu li zadovoljni.

Izazovi u skaliranju

Najveći izazov trenutačno je pronalazak optimalnog balansa između cijene i kvalitete. S jedne strane, žele da studenti budu zadovoljni i pošteno plaćeni za svoj rad i trud, a s druge im je cilj da seniori tu uslugu plate što manje, ističe naš sugovornik:

Kako bismo to ostvarili na održiv način, aktivno tražimo rješenja koja ne podrazumijevaju naplaćivanje od krajnjeg korisnika. Voljeli bismo se povezati s državnim programima, institucijama ili korporativnim sponzorima, kako bismo omogućili da seniori ovu uslugu dobiju po znatno povoljnijoj cijeni ili potpuno besplatno. To je nešto na čemu trenutno intenzivno radimo.

Osim tog financijskog aspekta, izazov je im je i operativa. Budući da su tek nedavno službeno startali s radom, puno je paralelnih procesa i stvari se odvijaju jako brzo. Trude se da im zbog želje za brzim rastom ne pati kvaliteta usluge.

Planovi 

Prioritet im je sada stabilizirati operativu u Zagrebu i lansirato verziju 2.0 aplikacije, kako bi bili sigurni da sustav funkcionira besprijekorno prije daljnjeg širenja, ističe Stipe:

Tek nakon što zagrebački model dovedemo do razine s kojom smo u potpunosti zadovoljni, planiramo postepeno širenje na ostale veće gradove u Hrvatskoj, a kasnije i na regiju.

Svjesni su da ovaj koncept ima velik potencijal, što najbolje pokazuje uspjeh američkog projekta PapaPala koji je tamo potpuno promijenio pristup brizi o starijima i potvrdio održivost ovakvog spajanja generacija, zaključuje Stipe:

Naša je dugoročna vizija pozicionirati Helpi kao europski ekvivalent takvom sustavu, stvarajući standard koji seniorima omogućuje neovisnost i dostojanstven život u vlastitom domu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.