Hoće li BYD dolaskom u Hrvatsku zadati Tesli šah-mat? Salon su im već preuzeli...
BYDBYD

Hoće li BYD dolaskom u Hrvatsku zadati Tesli šah-mat? Salon su im već preuzeli…

BYD je prošlog tjedna došao u Hrvatsku koju naziva svojim regionalnim logističkim i marketinškim hubom. Tehnologijom i cijenama taj kineski pionir u proizvodnji električnih vozila planira pomesti konkurenciju u Europi i još više nadmašiti globalnog rivala Teslu.

BYD, kineski proizvođač električnih automobila i inovativnih baterija kojim neumorno punimo medijske stupce jer je svojom cijenom postao miljenik na globalnom tržištu došao je u Hrvatsku. Bili smo na velikom događanju predstavljanja automobilske kuće gdje su uz dvije poslovnice – u bivšem prostoru Tesle na Savskoj i City Centru One West, prezentirana i četiri modela koja će biti dostupna na našem tržištu.

Teslin rival dolazi nam u vrlo zanimljivom trenutku dok bijesni carinski rat s SAD-om. Iako mu to značajno otežava situaciju, Kinezi su već svojim povoljnim električnim automobilima očitali lekciju Amerikancima.

Nadmašili su Teslu, a pitanje je hoće li joj dolaskom u Hrvatsku zadati šah-mat. Moramo biti iskreni, teško da je baš toliko značajno otvaranje našeg tržišta, ali ako se Hrvatska promatra kao dio šire slagalice, šanse za velemajstorske šahovske podvige rastu.

Hrvatska kao polazna točka

Hrvatska nije tek maleno tržište od nekoliko milijuna stanovnika, navode iz BYD-a te tumače kako dolazak u našu zemlju označava ulazak u mnogo širi prostor jugoistočne Europe.

Budući da Europska unija sve agresivnije forsira prijelaz na električna vozila kroz subvencije, porezne olakšice i regulatorne pritiske, BYD ne krije kako u tome vidi priliku.

Otvaranjem salona i servisnih centara u Zagrebu te planiranim širenjem u ostale velike gradove Hrvatske, BYD ne cilja samo na hrvatske kupce. Dapače, i sami su na predstavljanju kazali kako Hrvatsku vide kao regionalni logistički i marketinški hub kroz koji će se električna vozila plasirati prema Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i dalje prema istoku.

Na tragu toga, Hrvatska je za BYD ono što su Njemačka i Francuska za tradicionalne europske brendove, polazna točka.

Može li cijena omekšati predrasude?

Na hrvatskom tržištu BYD je predstavio četiri modela koja će biti dostupna kupcima.

Cijena najosnovnijeg plug-in hibrida Seal kreće od 39.500 eura, a tu su i BYD Seal U SUV s cijenom od 45.500 eura, BYD Seal EV od 47.990 eura i BYD Sealion 7 SUV kojem je početna cijena 49.990 eura.

Pitanje je hoće li ove cijene biti dovoljan argument za uspjeh na našem tržištu.

Hrvatska je dosta zatvoreno tržište. Pitanje je kako će se BYD nositi s problemima snažnih predrasuda prema kineskim brendovima, slabije razvijenom infrastrukturom za punjenje električnih vozila te konkurencijom već etabliranih europskih marki koje panično razvijaju vlastite električne modele.

Dio ofenzive

Iako su sve ovo logični argumenti i isplativost ulaska na hrvatsko tržište može se smatrati upitnom, treba shvatiti kako ovo nije samo još jedno lansiranje automobilske marke u regiji. Dio je to šire, strateški vođene, ofenzive kojom Kina potvrđuje svoju globalnu ambiciju.

BYD ne ulazi na tržište da bi prodao nekoliko tisuća automobila. On dolazi kako bi pomeo konkurenciju. Potvrđuje to i ambiciozno postavljen cilj prodaje od 5,5 milijuna vozila širom svijeta u 2025.

Hrvatska je samo jedna od polaznih točaka u jurišu na europske države. Na ceremonijalnom predstavljanju u Mozaik Event centru (nekadašnjem Hypu) u Zagrebu, na kojem su bili i regionalni direktor tvrtke BYD Europe Jeremy Wang, menadžer za Hrvatsku i Sloveniju David Kušanić, direktor proizvoda Yi Sun i regionalni lead za izvrsnost prodaje Aidan Smith, istaknuto je kako do kraja godine BYD planira svoja vrata otvoriti u još 11 država članica EU.

Prijetnja globalnim konkurentima

Još donedavno relativno nepoznat široj javnosti, BYD (Build Your Dreams) je u 2023. godini zabilježio gotovo 100 milijardi eura prihoda te pretekao Teslu po isporukama električnih vozila.

Dok se Tesla bori za održavanje svoje titule prvaka u industriji električnih automobila, BYD nezaustavljivo raste ne obazirući se na ludorije Elona Muska.

​U prva tri mjeseca 2025. godine, BYD je isporučio 1.000.804 vozila, od toga 416.388 potpuno električnih vozila (BEV) i 569.710 plug-in hibrida (PHEV). Time je ostvario rast od 59,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

S druge strane, Tesla je u istom razdoblju isporučila 336.681 vozilo, što je pad od 13 posto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Ovi podaci jasno pokazuju kako je BYD u prvom kvartalu 2025. godine nadmašio svog najvećeg konkurenta u segmentu isporuke električnih vozila.

Jedan od ključnih razloga za BYD-ov uspjeh leži u njegovoj ponudi poprilično široke palete modela koja pokriva različite cjenovne kategorije i tržišta. Dok se Tesla suočava s problemom skupe proizvodnje, BYD nudi modele po pristupačnijim cijenama, čime osigurava širu dostupnost i privlači različite skupine potrošača, uključujući one u zemljama u razvoju.

Za razliku od Tesle, koja je već neko vrijeme pod pritiskom rasta proizvodnih troškova, uvođenja novih tehnologija i potrebe za održavanjem globalne mreže, BYD je izuzetno prilagodljiv.

I dok Tesla još uvijek ima značajnu prednost u pogledu brandinga i globalne prepoznatljivosti, jasno je da BYD sve više preuzima kontrolu u segmentu električnih vozila fokusirajući se na međunarodna tržišta, čime stvara čvrstu konkurenciju koja bi mogla okončati Teslu s obzirom na trenutno nepovoljne uvjete u kojima se nalazi.

Kineski san na kotačima

Priča o BYD-u počinje još 1995. godine kada je BYD bio skromna tvrtka za proizvodnju baterija. U početku su proizvodili baterije za mobitele, opskrbljujući gigante poput Nokije i Motorole, a tek su početkom 2000-ih odlučili napraviti hrabar korak i ući u automobilski svijet.

Taj zaokret nije bio slučajan. BYD je već tada razumio da će kontrola nad energijom bilo kroz baterije ili kroz mobilnost biti ključna poluga moći 21. stoljeća. Dvadeset godina kasnije, ta je vizija postala stvarnost. Za razliku od zapadnih konkurenata, koji za ključne komponente često ovise o vanjskim dobavljačima, BYD je stvorio gotovo potpuno samodostatan ekosustav.

Proizvode vlastite baterije, razvijaju vlastiti softver, izrađuju vlastite čipove i upravljaju cijelim proizvodnim lancem od sirovine do gotovog automobila.

Taj model vertikalne integracije omogućio im je kako i sami navode bržu prilagodbu tržišnim uvjetima i značajnu otpornost na geopolitičke poremećaje poput trgovinskih ratova, nestašica poluvodiča, energetske krize ili carina od američkih (ne)prijatelja.

BYD razvija i nove generacije autonomnih sustava vožnje, pametne energetske mreže i projekte vezane za električne vlakove i urbanu mobilnost.

Punjenje budućnosti

Probleme infrastrukture kineski proizvođač rješava samostalno pa tako ambiciju kontrole cijelog lanca ostvaruje i izgradnjom svojih punjača.

Njihova Super e-platforma donosi punjače snage do 1.000 kW, što je dvostruko više od Teslinih trenutnih Superchargera. Takva infrastruktura omogućuje dodavanje 400 kilometara dosega u samo 5 minuta punjenja, što iskustvo električne mobilnosti približava brzini točenja goriva na klasičnim benzinskim crpkama.

Do kraja 2025. u Kini planiraju postaviti više od 4.000 ultrabrzih punionica, od čega će prvih 500 biti aktivno već na proljeće sljedeće godine.

U ovom trenutku, infrastrukturom ciljaju primarno na kinesko tržište, no logično je očekivati da će s BYD-ovim širenjem u Europi (uključujući i Hrvatsku), pritisak za dolazak ovakvih punjača i na zapad postati sve veći.

BYD s velikim ambicijama ulazi na europsko tržište. Ipak, hoće li svi ti veliki planovi o inovacijama, infrastrukturi i širenju donijeti i stvarne rezultate ili će se na kraju svesti na marketinški hajp, pitanje je na koje će odgovor dati vrijeme.

Činjenica je kako kineski gigant dolazi s iznimno bogatim resursima i optimističnim planovima, ali tu su i izazovi koje neće biti lako prebroditi.

Činjenica je i kako trenutna nepovoljna tržišna i reputacijska situacija Tesle, BYD-u itekako može ići u korist.

A što reći na kraju nego vidjet ćemo imaju li Kinezi kapacitet zadati Tesli i ostalim konkurentima šah-mat ili će to ostati zapisano u povijesti kao još jedna neostvarena želja inovativnog rivala.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.