Nikolina Oršulić je nova izvršna urednica Netokracije
Marin Pavelić

Nikolina Oršulić je nova izvršna urednica Netokracije

Izvršna urednica Netokracije otkriva kako vidi hrvatsku tehnološku scenu i što očekuje od nove uloge u kojoj će pratiti njen daljnji razvoj.

Priučeni sam novinar i sjećam se da smo Netokraciju počeli kao blog na kojem smo vrlo ‘blogerski’ pisali što se događa u tadašnjem ‘web 2.0’ svijetu.

Takav je pristup imao svojih prednosti i dao Netokraciji jedinstven pristup, ali vidjelo se koliko smo kvalitetniji medij za zajednicu postali kad su došle kolegice s višegodišnjim novinarskim iskustvom.

Mia Biberović je kao naša glavna urednica postavila i održava temelje vrhunskog novinarstva koje je našoj redakciji donijelo više nagrada za najbolje IT novinare u Hrvatskoj i Srbiji, a potom su nam se kroz godine priključili iskusni novinari poput Antonije Bilić Arar.

Nije stoga ni čudo da smo za novu izvršnu urednicu Netokracije na kraju našli osobu koja ima bogato novinarsko iskustvo kako bi ovaj medij dignuli na novu razinu – vrijeme je da upoznate Nikolinu Oršulić koja se pridružuje timu pod vodstvom naše Mije.

Od danas, Netokracijinu Nikolinu.

Nikolina je svoj novinarski zanat razvila u poslovnim medijima, od Lidera, preko Bloomberga Adria do Forbesa Hrvatska. U njima je pratila prvenstveno poslovne teme, ali je iz njezinog rada bio vidljiv interes i stručnost u praćenju tehnoloških i startup tema.

Hrvatske tehnološke tvrtke igraju na sigurno

Pitao sam Nikolinu kako vidi hrvatsku tehnološku scenu koju će sad ekskluzivno pratiti:

Hrvatska tehnološka scena je ušla u jedno stabilno razdoblje. Veliki igrači nastavljaju rasti, nekoliko je tvrtki koje su u svojevrsnoj inkubacijskoj fazi, čekaju da im izraste taj čudestan rog. Startupovi bujaju ohrabreni većom prisutnošću i dostupnošću rizičnog kapitala.

Ipak, dosta je tu igre na sigurno. Ne vidim trenutno novih igrača koji zrače onom razornom disrupcijom koja podrazumijeva divlji rast i nosi podjednako snažan rizik za propast i potencijal za megauspjeh.

Uloga medija u Hrvatskoj (tehnološkoj sceni)

Naravno, poznato je da svi žele kvalitetne medije, ali na novinarstvo i medije ne gledaju baš pozitivno – čak i kad rade dobar posao. Pitao sam stoga Nikolinu što misli o ulozi novinarstva:

Koliko god da je lista prigovora za današnje medije duga, oni nisu izgubili moć. Sedma sila i dalje informira, obrazuje, zabavlja, posrednik je između masa i tvrtki, inovatora, genijalaca. Kvalitetno novinarstvo ključno je da se predstavnici tehnološke scene prezentiraju javnosti koja podrazumijeva i potencijalne korisnike, poslovne partnere, klijente i investitore.

Ako se te prilike za povećanje vidljivosti pametno iskoriste i zainteresiraju se ciljane publike, to su već preduvjeti za uspjeh, a time i za razvoj scene. Medijska prisutnost može biti savršen pitch. Također, mediji mogu izgurati u prvi plan goruće probleme koji koče napredak scene.

Marin Pavelić

Mnoge tehnološke tvrtke ne žele da se za njih zna

Jedan od izazova koji vidi je činjenica da tehnološka industrija ipak većini nije toliko zanimljiva:

Imamo medije i novinare koji sustavno i kvalitetno prate to područje, istina, šačica ih je, ali su upravo zato posebno dragocijeni. Tehnologija ne izaziva u našem društvu jednaki zanos kao politika ili crna kronika. I to je ok. One koje zanimaju tehnološke teme, znaju gdje ih pronaći.

Ipak, veseli me što se veliki uspjesi hrvatskih startupova i scaleupova prepoznaju i što o njima entuzijastično izvještavaju svi mediji.

S druge strane, navodi kako tvrtke jednostavno nisu transparentne u komunikaciji s medijima i scenom kojom rade štetu i sebi:

Izazovi su što se i tech kompanije, kao i sve druge u Hrvatskoj, skrivaju iza previše revnih PR službi koje kao da odbijaju približiti svoj biznis javnosti pa njihove komunikacije često izgledaju kao isječci zakona, a znamo koliko je to zabavno čitati.

Društvene mreže i dežurni zli jezici kao da su ugasili volju za neposrednom, otvorenom komunikacijom. Neki se namjerno oglušuju na novinarske upite i komunikacijska strategija im je da ne postoje u javnom prostoru, jednostavno su neprobojni.

To postaje problem, publika onda smatra da mediji imaju miljenike i uvijek pišu o istim ljudima.

Dosad nije radila podcaste, a veseli se inspirativnim pričama

Što se tiče početka svog rada u Netokraciji, Nikolina navodi kako Netokraciju prati već neko vrijeme, ali da se nekim formatima još nije bavila. Pogodite kojima:

Netokraciju pratim od davnina, kao studentici bilo mi je zanimljivo čitati što pišu. Kasnije, kad sam se počela baviti novinarstvom, često mi je bila referentna točka budući da smo se bavili sličnim temama. Moj transfer u Netokraciju je tako nekako došao logično.

Veseli me pisati o techu, pratiti što se događa u tom grotlu koje uvijek vrije, pratiti naše startupove, osnivačice i osnivače. Puno je tu priča koje tek treba ispričati i poznanstva koja tek treba ostvariti.

Radujem se i putovanjima, pa i tim podcastima koje dosad nisam radila. To ću odmah staviti i u rubriku izazovi. Uz standardni paket početničkih briga – uhodavanje u posao, dopunit ću tu rubriku još i izazovom da dostojno nastavim rad svojih prethodnica koje su napravile super posao.

Netokrati s lijeva na desno: Liliana Božić, Marin Pavelić, Nikolina Oršulić, Antonija Bilić Arar, Nikola Dragić i Ivan Brezak Brkan. Marin Pavelić

Najdraža priča koju je pisala, kako navodi, možda neće biti poslastica za ljubitelje tehnologije. Radi se o članku o kitesurferima i digitalnim nomadima s ušća Neretve (link) koji, kako kaže, prenosi dio fenomenalne energije na tom, njoj posebnom, mjestu:

Tu je i intervju s urednikom Wireda Jeremyjem Whiteom koji mi se urezao u sjećanje jer sam imala dvjesto pitanja, a svako sam pisala/brisala milijun puta jer sam ga, kao još vrlo neiskusna novinarka, htjela impresionirati. Cijeli je intervju objavljen u tiskanom izdanju Lidera, ovo je link na par izdvojenih pitanja.

Uvijek ću pamtiti i potragu za 30 ispod 30 na kojoj Forbes radi cijelu godinu. Ja sam u desetak dana okrenula hrpu brojeva samo da bih pitala: ‘Ej, koliko imaš godina?’. Bio je to moj ulaz u svijet startupova.

Posljednjih godinu dana napisala sam puno priča za rubriku Ljudi za Forbes Hrvatska, izdvojit ću posljednju o španjolskom arhitektu koji se zbog ljubavi preselio u Hrvatsku jer sam na tu priču naišla na planini koju obožavam, Velebitu.

Zahvalna je na iskustvu u Lideru, Bloombergu i Forbesu

Nikolina uzore nalazi u svim urednicima, kolegicama i kolegama s kojima je radila:

Zahvalna sam na svim dosadašnjim iskustvima i ljudima koji su me na profesionalnom putu okruživali. Puno sam od njih naučila, a i poseban je osjećaj kada stekneš povjerenje nekoga koga cijeniš i kad ti oni pokažu da cijene tebe. Volim i Lider i Bloomberg i Forbes i njihove hrvatske inačice, navukla sam se na njih.

Od medija koje konzumira, priznaje da prima gomile newslettera koje ostavlja “neotvorene da ih pročita kad će imati više vremena”. No, kako su takvi trenuci rijetki, na kraju se to svede na to da redovito čita uglavnom newsletter medija u kojem radi.

Iako ih nije radila, podcaste sluša i ponaša se prema njima ‘kao da su degustacijski slijedovi’. Ipak, često se vraća Joeu Roganu, Lexu Fridmanu, a od domaćih Lood podcastu i Podcast Inkubatoru. Ističe:

Ironično, najviše vremena mi ode na Shortse. A guštam i u knjigama iz knjižnice.

Nikolina zaključuje kako se najviše veseli upoznavanju inspirativnih ljudi:

Privilegij je da ispričam njihove priče. Ponekad su to ljudi iz susjedstva kojima je neugodna i pomisao da bi se o njima nešto pisalo, a ponekad velike face svjetskoga glasa. Mislim da ti je ovo pitanje s najdražim pričama kao ono kad pitaju mamu koje dijete više voli. Drage su mi sve, i one zbog kojih sam šizila, pogotovo one zbog kojih sam šizila. 😊

Ne mogu vam opisati koliko sam sretan što nam se u Netokraciji pridružuje netko tko istovremeno ima godine iskustva, ali nije izgubio – dapače, ima još veći žar za praćenjem hrvatske tehnološke scene.

Marin Pavelić

Miju (koja je na rodiljnom dopustu), mene, ali i cijeli tim je brinulo koga ćemo naći za tako bitnu ulogu, ali kad mi je Marin ničim izazvan na Slacku javio da je Nikolina dobar fit – znao sam da smo dobro odlučili. Nije odmogao ni, kao što možete vidjeti, pravi stav prema poslu i sceni.

Nikolina, dobrodošla u Netokraciju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.