Regionalni poslovni anđeli ulažu između 20.000 i 150.000 eura u startupe

Regionalni poslovni anđeli ulažu između 20.000 i 150.000 eura u startupe

Business Angel Summit je okupio poslovne anđele iz regije kako bi se razmijenili znanja i iskustva, educirali se o ulaganjima te čuli svježe perspektivne ideje novih startupa.

Poslovni anđeli su oni koji su spremni preuzeti rizik i uložiti u startupe u ranim fazama, kad se to još ne usude ni VC fondovi, a još manje banke. Svejedno, na njih se ponekad gleda kao na bogataše koji ulaganjem u startupe žele brzo, lako i izdašno profitirati.

Istina ne može biti dalje od toga, jer – osim investicije, poslovni anđeli pomažu svojim iskustvom, mrežom kontakata, mentorstvom i savjetima za razvoj poslovanja. Zato najčešće ulažu u industrije koje dobro poznaju, objašnjava nam Dajana Džindo, izvršna direktorica Fondacije 787, neprofitne organizacije posvećene promociji poduzetništva i startup kulture u BiH koja je organizirala nedavno okupljanje poslovnih anđela Business Angel Summit:

Poslovni anđeli ulažu s očekivanjem da će ostvariti povrat na svoju investiciju kroz povećanje vrijednosti kompanije. Njihov glavni cilj je da startup postigne značajan rast, čime će i njihov vlasnički udio postati vrjedniji.

Nakon što je održana Business Angel Summit konferencija u Sarajevu, Dajana nam otkriva više o trenutnom stanju poslovnih anđela u regiji, koji problemi najviše muče startupe i investitore te koje promjene očekuje idućih pet godina.

Ulažu između 20.000 do 150.000 eura po startupu

Broj poslovnih anđela u regiji stalno raste, obično se okupljaju i ulažu grupno kroz mreže ili klubove poslovnih anđela, poput Mreže poslovnih anđela Bosne i Hercegovine (BHBAN) ili Hrvatske mreže poslovnih anđela i investitora (CRANE), ističe Dajana:

Dok točan broj poslovnih anđela varira, ove mreže često broje između 50 i 300 članova u svakoj zemlji, s regionalnim događajima koji okupljaju anđele iz više zemalja kako bi potaknuli zajednička ulaganja.

U regiji jugoistočne Europe, poslovni anđeli obično ulažu od 20.000 do 150.000 eura po startupu, ali u nekim slučajevima te investicije mogu ići i do 500.000 eura. Njihova ulaganja su često prva vanjska kapitalna injekcija koju startup dobiva nakon što su osnivači već uložili vlastiti novac.

Investitori još skeptični prema startupima

Regionalni investitori sve su spremniji podržati startupe, no tek se razvija njihovo poznavanje startupa i povjerenje prema njima. Iako mnogi ulagači prepoznaju potencijal globalno orijentiranih rješenja, oprezni su zbog rizika ranih faza poslovanja. Događaji poput Business Angel Summita ključni su za edukaciju investitora u prepoznavanju prilika, procjeni startupova te aktivnom doprinosu znanjem, iskustvom i mrežom kontakata, navodi Dajana:

Startup ekosustav u regiji se još uvijek razvija i sazrijeva. Imamo mnogo talentiranih i inovativnih poduzetnica i poduzetnika, ali postoji jasna potreba za daljnjim jačanjem njihovih kapaciteta i pripremom za investicijske procese. Investitori su generalno spremni podržati biznise, ali traže jasne i održive strategije rasta, kao i izlazne opcije koje nude sigurnost njihovim ulaganjima.

U narednim godinama, kako se mreže poslovnih anđela budu širile i kako se sve više investitora uključuje, vjeruje da će se stvoriti dinamičan i podržavajuću ekosustav.

Ograničen pristup kapitalu i nerealna očekivanja

Jedan od najvećih izazova s kojim se startupi u regiji trenutno suočavaju je očekivanje da njihovi startupi budu konkurentni onima s većih i razvijenijih tržišta:

S obzirom na to da je tržište Bosne i Hercegovine i regije relativno malo, naši startupovi su pod pritiskom da ciljaju veća, globalna tržišta, što često traže i investitora.

A tamošnjim poduzetnicima često nedostaje pristup potrebnom znanju i kvalitetnim mrežama kontakata što ih stavlja u nepovoljan položaj. Uz to, pristup financiraju je jedan je od najvećih problema – mnogi poduzetnici, a naročito žene i mladi, imaju poteškoće u osiguravanju početnog kapitala ili investicija za širenje poslovanja:

Tradicionalni izvori financiranja, poput banaka, često postavljaju visoke zahtjeve koje je teško ispuniti u ranoj fazi razvoja biznisa. Bez adekvatnog financiranja, teško je pratiti tempo rasta i inovacija koji su potrebni kako bi se konkuriralo startupovima iz većih ekosistema.

Što regiju čeka idućih pet godina?

U narednih pet godina Dajana očekuje pozitivne pomake u investicijskoj klimi Balkana, uz rast startup ekosustava i veće uključivanje privatnog kapitala. Lokalni investitori, uključujući poslovne anđele i fondove rizičnog kapitala, sve više prepoznaju potencijal inovativnih biznisa, dok međunarodni investitori pokazuju interes zbog nižih troškova poslovanja i rastućeg talenta u tehnologiji i održivim rješenjima:

Imala sam priliku nedavno predstavljati investicijski potencijal Balkana u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje smo naišli na snažan odaziv lokalnih investitora i veliki interes za našu regiju, koja im je i dalje relativno nepoznata. To ukazuje na ogroman prostor za jačanje vidljivosti i brenda Balkana ili SEE regije kao perspektivne destinacije za ulaganja, posebno u inovativne sektore.

Značajan napredak u razvoju investicijske klime na Balkanu mogao bi se, dodaje, postići kroz nekoliko ključnih inicijativa, a to su:

  • bolja integracija regionalnih tržišta i olakšavanje stranih investicija potaklo bi veće ulaganje u startupove i inovativne projekte
  • unapređenje pravnog i regulatornog okvira za investitore i poduzetnike, uključujući jednostavnije procese za pokretanje i financiranje poslovanja
  • jačanje mreža podrške poput akceleratora i inkubatora, zajedno s poboljšanim pristupom edukaciji o investiranju
  • povećanje vidljivosti regije kroz međunarodne događaje i platforme, kao i promocija uspješnih investicija iz Balkana

Upravo je Business Angel Summit jedna od inicijativa gdje se stvaraju prilike za startupe da da predstave svoje ideje direktno poslovnim anđelima, te da se na jednom mjestu okupe svi relevantni akteri – od startupa do poslovnih anđela i drugih profila investitora iz regije, Europe i svijeta, zaključuje Dajana.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.