Panel na kojemu su o tome što zapravo rade govorila četiri voditelja inženjeringa bio je samo zagrijavanje za najveću developersku konferenciju u ovom dijelu Europe, Infobip Shift. Posjetitelji će u Zadru moći čuti 110 predavača, obrijati se kod profesionalnog brijača i upravljati autom koji je - u Finskoj.
“Sastanci!”, skoro pa jednoglasno odgovorili su na pitanje što zapravo svaki dan rade kao CTO-ovi sva četiri sudionika panela održanog kao zagrijavanje za konferenciju Shift koja se održava od 15. do 17. rujna u Zadru.
Na panelu Scaling Innovation: Lessons from Tech Leaders CTO-ovi/voditelji IT odjela tvrtki različitih veličina i faze razvoja – Saša Erak, VP Engineering u Infobipu, Josip Stuhli, CTO Sofascorea, Tomislav Tipurić, CTO Nephosa i Dalibor Kovačević, voditelj IT-ja u Raiffeisen banci, raspravljali su o poziciji CTO-a, donošenju odluka, promjenama tehnologije, te gorkoslatkim brigama koje donosi rast i skaliranje tvrtke.
Tehnologija, strategija, ljudi
Na prvo pitanje moderatorice Tene Šojer Keser da objasne što točno rade, panelisti su nerado priznali činjenicu s početka – da se, iako zvuči kao pomalo glamurozna pozicija, svakodnevni posao CTO-a svodi uglavnom na sastanke. Kovačević je dodao:
I povremene prezentacije upravi!
Erak se nadovezao da su u njegovom slučaju ti sastanci uglavnom s onima koji su u Infobipu zaduženi za razvoj proizvoda jer Engineering odjel i inženjer služe upravo tome – da razvijaju najbolje proizvode i značajke za klijente. Dodao je i nije lako voditi odjel od 800 inženjera te da je posao CTO-a, među ostalim, i usmjeravati odjel i ljude koji ga čine prema dobrim tehnološkim odlukama i pravim vrijednostima.
Tipurić je, s druge strane, kao CTO male agencije od 12 ljudi priznao da je još uvijek operativno uključen u mnoge stvari te da aktivno sudjeluje u tehničkim konzultacijama s klijentima.
Stuhli je napomenuo da se sastanci odnose i na one na kojima se donose strateške odluke o tehnološkom smjeru tvrtke te eventualnim promjenama tehnologija i alata. Sva četvorica panelista su otkrila da danas takve odluke donose puno opreznije, a isprobavaju prvo u manjem obimu i postepeno. Ali i da su to tog opreza došli učeći na vlastitim greškama.

Ne srljajte u promjene tehnologije samo jer su kul
Zapravo, bez grešaka i krivih odluka nema ni onih inovacija iz naziva panela. Greške se događaju, nije kraj svijeta i svaka tvrtka si može dopustiti da se na nečemu posklizne jer “nije moguće napraviti nešto novo, ako nekad nešto ne potrgaš”.
Stuhli je podijelio bolno iskustvo kad su u Sofascoreu svojedobno odlučili prijeći na bazu podataka MongoDB jer je – bila kul:
Mi smo tvrtka koja obrađuje ogromne količine brojeva. Koristili smo relacijsku bazu dotad i super smo funkcionirali. Ali cijeli tehnološki svijet odjednom je počeo brujati o tome kako je MongoDB super i smo nekako zaključili, bez previše analize, da bismo i mi trebali prijeći na tu bazu.
Da bismo to napravili morali smo prepisati dobar dio naše core tehnologije, a kad smo prešli – samo smo se mučili. Izdržali smo oko godinu dana i onda morali opet prepisivati core dio kako bismo se mogli vratiti!
Banke s druge strane, otkrio je Kovačević, gotovo nikad ne brzaju s promjenama jer, prije svega, moraju koristiti tehnologiju koja je dokazano pouzdana i izdržat će nepredviđene situacije. Zbog toga su tehnološke promjene u bankama teške:
Prije nekoliko godina shvatili smo da je krajnje vrijeme da moderniziramo svoj monolit, ali onda smo se suočili s problemom nedostatka znanja u organizaciji. Još k tome smo odlučili prijeći isključivo na open-source alate!
Na kraju smo gradili timove oko ljudi koji su bili spremni učiti nove tehnologije. I ti su se, na kraju, pokazali kao najbolji inženjeri – dobro poznaju tehnologiju u startu, a voljni su naučiti i raditi s novima.
Rješavanje teških tehnoloških problema
Infobip se, ispričao je Erak, suočavao s onom brigom za koju svi misle da bi je voljeli imati – velikim prometom zbog eksponencijalnog rasta korisnika:
Najlakše se samo uključiti više resursa, odnosno riješiti problem bacanjem vreća novaca na njega. S eksponencijalnim rastom korisnika eksponencijalno rastu i te vreće novaca, što nije održivo. Mi smo s vremenom morali naučiti optimizirati resurse, čak i oformiti odjele koji se bave predviđanjem opterećenja i troškova.
Upravo rješavanje takvih teških tehnoloških problema za njega je najdraži dio posla CTO-a.

Atrakcija na Shiftu: Vozač u Zadru, auto u Finskoj
Nakon panelista, Nikola Radišić, voditelj Shift tima u Infobipu, i Viktorija Radman, direktorica za poslovanje s telekomima, predstavili su program ovogodišnjeg Infobip Shifta, najveće developerske konferencije u ovom dijelu Europe koja ove godine traje tri dana i okupit će najveći broj predavača dosad – njih čak 110.
Radišić je najavio:
Očekujemo oko 4000, a zanimljiv je podatak da nam oni dolaze iz Europe, Sjeverne Amerike, Azije, Afrike i Australije što dovoljno govori o rastu i značaju Infobip Shifta na globalnoj sceni.
Radman je najavila gostovanja velikih telekomunikacijskih kompanija kao što su Orange, Telefonica, Deutsche Telekom i Hrvatski Telekom, ali i odnedavnog Infobipovog partnera, tvrtke Nokia. Telekomunikacijskim kompanijama itekako je mjesto na developerskoj konferenciji, dodala je, jer su one danas više techco tvrtke i razvijaju tehnološka rješenja koje programeri mogu ugraditi u svoje aplikacije za bolje korisničko iskustvo.
Shift je sinonim ne samo za odličan sadržaj, nego i za odličnu zabavu – osim poznatih afterpartyja tu su i gaming sadržaji, arkadne igre, utrka dronova ili brijanje kod profesionalnog brijača. Veliki interes sigurno će izazvati auto kompanije Elmo, pionira u upravljanju vozilima na daljinu. Zahvaljujući Elmovoj tehnologiji te podršci Nokije i Hrvatskog Telekoma, vozači će sjesti za upravljačku konzolu na Višnjiku i u stvarnom vremenu voziti auto koji se nalazi 2000 kilometara sjeverno – u Finskoj.
U Garden dijelu konferencije čeka vas i ShiftMag stage na kojem možete sresti redakciju Netokracije i ShiftMaga, poslušati intervjue i panel rasprave o vrućim tehnološkim temama (poput one o utjecaju umjetne inteligencije na posao programera ili o deep-techu), postaviti pitanja ili se družiti s nekim od govornika.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.