Litavski jednorog Vinted stigao u Hrvatsku, što to znači za Moje krpice i domaće aplikacije

Litavski jednorog Vinted stigao u Hrvatsku, što to znači za Moje krpice i domaće aplikacije

Na domaćem tržištu kupnje i prodaje rabljene odjeće čeka ih šarolika konkurencija - od entuzijastičnih solo poduzetničkih poduhvata do etabliranih platformi poput Mojih krpica i Njuškala.

Globalni marketplace za trgovanje različitom rabljenom robom – od odjeće i obuće do opreme za dom, djecu i kućne ljubimce dostupan je od 21. ožujka i na hrvatskom tržištu. Hrvatska se tako pridružuje popisu od više od 20 zemalja u kojima Vinted posluje.

Potvrdila nam je to njihova glasnogovornica Magdalene Szlaz i dodala kako će hrvatski korisnici otpočetka moći trgovati ne samo međusobno, nego i s korisnicima poljskog Vinteda, kojih ima oko 10 milijuna. Spajajući ta dva tržišta Vinted je elegantno riješio boljku svake online platforme koja se zasniva na ponudi i potražnji – hrvatski ljubitelji dobrih second-hand ulova od prvog dana će imati dosta široku ponudu.

Ukupno, dodaje, Vinted ima više od 100 milijuna korisnika, više od 500 milijuna ponuđenih artikala i prvi je litavski jednorog. Szlaz objašnjava dolazak na hrvatsko tržište:

Intenzivno se širimo Europom, prošle godine na Švedsku, Dansku i Rumunjsku. Hrvatska nam je vrlo uzbudljivo tržište na kojem želimo potaknuti prelazak na održivu, odnosno cirkularnu modu.

Dobro da je glasnogovornica to rekla, da ne moram ja! Iako se, ponavljam, na Vintedu trguje i igraćim konzolama, tepisima ili opremom za akvarije (i u tom segmentu će biti zanimljivo vidjeti koliko tržišta će uspjeti oteti dominantnom Njuškalu), zapravo je najpoznatiji i najkorišteniji za prodaju second-hand odjeće.

U segmentu oglasnika specijaliziranih za prodaju second-hand odjeće kao konkurencija ih je ovdje dočekao valjda najstariji i najpoznatiji takav projekt – Moje krpice.

Kako danas izgledaju Moje krpice

Nastale sa sličnom pričom entuzijastičnih pokretač(ic)a koje su jednostavno željele prodati višak odjeće kao i Vinted, Krpice su dugo djelovale kao poluamaterski projekt i upravo zbog toga je korištenje uključivalo dosta rizika – autentičnost i stanje komada koji se prodaju nitko nije provjeravao, korisnici su sami organizirali i dogovarali slanje i preuzimanje predmeta, a kupljeni predmeti obično bi se trebali platit unaprijed pa je bilo  itekako puno onih koji su završili prevareni (odnosno, plaćeni predmet ne bi nikad dobili).

Iako je u međuvremenu Krpice preuzela (zanimljivo, litavska) grupacija Tipro i donekle osuvremenila poslovanje (uveden je sustav plaćanja u kojem se uplaćena svota prosljeđuje prodavaču tek nakon što je kupac preuzeo artikl i potvrdio da mu odgovara, uz partnerstva s dostavljačkim servisima koja prodavačima olakšavaju slanje), opći dojam je da web stranica izgleda i funkcionira kao da je 2014., a ne 2024. godina.

Treba reći da ni Vinted ne nudi baš korisničko iskustvo u rangu big tech aplikacija, ali ipak djeluje nešto elegantnije i nudi donekle pametni algoritam preporuka (pa vam, recimo, automatski preporučuje odjeću i cipele u onim veličinama koje obično pretražujete).

Tu su i domaći startupi

Iako Vinted kaže da žele potaknuti Hrvate na cirkularnu modu, rekla bih da smo već prilično osviješteni o tome koliko je modna industrija (posebno brza moda) veliki zagađivač i da sad već postoji kritična masa ljubitelja mode koji će radije kupiti komad odjeće iz druge ruke nego nešto iz najnovije kolekcije koje valjda svakog tjedna stižu u Zaru.

U hrvatskim oglasnicima teško da ćete naletjeti na potpuno nove balerinke s potpisom Alexandera McQueena za 50 eura kao na Vintedu (ne ja, nažalost!), ali sve je više Instagram trgovina, ali i mikro web shopova koji prodaju probranu vintage i odjeću iz druge ruke.

Za oko su mi zapela aplikacija Dress.APP Green koja još nije lansirana, ali se možete prijaviti za testiranje.

Izazovi: investicija i pravi poslovni model

Pokretačica aplikacije Dress.APP Green Maja Pulić opisuje ju kao spoj Instagrama i kul web trgovine, a na pitanje o konkurenciji odgovara da Njuškalo koristi, ali ne za prodaju i kupnju odjeće te ga smatra sjajnim servisom koji teško da ima konkurencije kod nas:

Mislim da većina korisnika nema ideju koliko je to zahtjevan i velik projekt i kakav lavovski posao svi tamo odrađuju.

Moje krpice ne koristim iz nekoliko razloga, i zapravo baš zbog tih razloga sam i  napravila DressApp.GREEN, kao jednu premium uslugu za istu potrebu. Moje krpice čini nevjerojatna zajednica sjajnih žena i mislim da je to njihova najveća snaga.

Važno je da moda cirkulira, kruži i ja podržavam bilo koju i bilo čiju akciju u tom smjeru, jer u konačnici ovakve platforme zaista donose dobrobit cijeloj zajednici.

Naglašava, doduše, da njezina aplikacija ne služi samo za trgovanje, nego joj je cilj također stvoriti zajednicu ljubiteljica održive mode koje će objavljivati svoje kombinacije i inspiracije.

Kao najveži izazov u ostvarivanju tog cilja vidi prikupljanje dovoljno investicija kako bi ona i agencija koju je angažirala aplikaciju dotjerali do vrhunskog korisničkog iskustva koje su zamislili. Dosad je uspjela ući u inkubatorski program ZICER-a, s EU fondovima nije imala sreće, tako da, kaže, planira tražiti investitore.

Inače, korištenje aplikacije je besplatno, sve dok prodavatelj nešto ne proda:

U tom trenutku zadržat ćemo od njegove zarade proviziju od 10 % + PDV i to je zaista za potrošače najbolja i najpovoljnija opcija koju smo mogli kreirati. Napominjem da smo na sebe preuzeli i dio troškova dostave i plaćanja kako bi zaista nudili premium uslugu po konkurentnom cijenama. Pritom ćemo zažmiriti i zanemariti “veličinu” našeg tržišta.

Vinted, inače, kombinira proviziju od prodavatelja i prodaju oglasnog prostora.

Svaki je poseban na svoj način

Čini se kako svaki od ovih servisa ima neku svoju prednost, a isto tako kako niti jedan od njih ima baš sve – odlično korisničko iskustvo, bogatu ponudu i simboličnu cijenu korištenja.

Kupoprodajne digitalne platforme notorno su težak posao i neki globalni brendovi već su se opekli na hrvatskom tržištu. S druge strane, pozdravljam dolazak Vinteda, a i ove domaće pothvate jer sam i sama dugo kupnju second-hand odjeće online poistovjećivala s Krpicama i baš zbog toga izbjegavala.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.