Kako izgleda oporavak Weba 3? Industrija se (još) nije pokolebala, ali što će vratiti povjerenje korisnika?

Preispitivanje straha i skeptičnosti prema budućnosti Weba 3 bile su neke od glavnih preokupacija drugog izdanja konferencije Game Changer, koja se održala u Zagrebu 12. listopada. 100 predavača i panelista iznijeli su svoje stručne stavove oko gorućih tema tech industrije ispred više od 1.100 posjetitelja.

Među panelistima bili su regionalni profesionalci, poduzetnici i zagovornici Web 3 renesanse koji su uvjereno inzistirali na prednostima i razvoju te tehnologije kao rješenju brojnih problema današnjice i budućnosti.

Web 3 je u krizi koja je privremena, tj. radi se o uobičajenom kriznom ciklusu koji će iz industrije eliminirati loše prakse te, na temelju dobrih, odrediti njen daljnji tijek, kao što je bio slučaj s prošlim kriznim ciklusima. To je generalni konsenzus govornika na panelima „Kripto Is Dead – Long Live Crypto / Kako izgleda oporavak? Zašto još uvijek vjerujemo?“  i „Build a Future / Can WEB3, Gaming and E-commerce Be One Story?“

Strahinja Vukoičić, serijski poduzetnik, naglašava kako se ne radi o nestabilnoj već dinamičnoj industriji u kojoj su krizni ciklusi puno brži zato što je mlada i limitirana brojem korisnika. Vjeruje da je za razliku od tzv. bull marketa, Web 3 renesansa u trenutnom bear marketu kad kola manje novca pa prolaze samo projekti koji mogu opravdati investiciju.

Čime Web 3 može steći povjerenje?

Spekulativna strana Web 3 tehnologije je, u kombinaciji s krizom, kriva za negativnu percepciju iste od strane javnosti. Radi se o sustavu koji je podložan prevarama jer je mlad i potrebna mu je regulacija, a nije pomoglo što se industrija od početka razvijala s fokusom na velike rizike i još veći i brži povrat ulaganja.

Kristijan Škarica, suosnivač Gepeka i Degenerike, potvrđuje:

Ljudi Web 3 tehnologiju koriste iz krive pobude – brze zarade… Brza zarada ne postoji ako nemaš kvalitetan projekt. Sama blockchain tehnologija je genijalna, ali ju ljudi ne koriste na ispravan način.

Nativni monetarni sustav kripto svijeta je jako podložan prevarama jer su lagani, scalabilni, može ih se multiplicirati i kopirati, ističe Krešimir Končić, osnivač i CEO Neuralaba:

Web 3 kao takav je nepovratan… Kad vam netko ukrade novce, ne možete ih dobiti natrag jer ne postoji centralizirani entitet koji će o tome odlučivati.

Končić rješenje vidi u edukaciji tržišta, no brzina industrije zahtjeva i brze reakcije u obliku medijske pokrivenosti te marketinga s vjerodostojnim informacijama kako bi se omogućilo širenje izvan kruga early adoptersa, objasnila je Lejla Muratcaus Blagojević, stručnjakinja B2B prodaje i marketinga s 10 godina iskustva rada u blockchain industriji i IT-ju.

Ida Pandur, generalna menadžerica za regiju jednog od najvećih svjetskih blockchain ekosustava NEAR, Web 3 zajednicu vidi kao izolirani mjehurić koji je većinski amaterski, ali vjeruje kako do mainstream prihvaćanja može doći strateškim pozicioniranjem koje će industriji omogućiti upravljanje narativom koji ide prema javnosti.

Jaz između javnosti, odnosno tržišta i Web 3 tehnologije postoji i zbog zahtjevne razine tehnološke vještine i stručnosti koja je korisniku potrebna za npr. korištenje novčanika za kriptovalute. Krešimir naglašava koliko su developeri toga svjesni te se utoliko fokusiraju na rad na protokolima umjesto na aplikacijama za korisnike – kojih manjka, a koje su nužan korak za širenje Web 3 rješenja.

Monetizacija je ubila zabavu

I u Web 3 gamingu je korisničko iskustvo problematično, a ima veze i s činjenicom da je Web 3 gaming na lošem glasu zbog zarade, ali ne spekulativne. U ovom slučaju, implementacija Web 3 tehnologije se fokusira na monetizaciju umjesto na iskustvo igranja, što je klasičnim, tzv. Web 2 gejmerima odbojno.

Darijan Kosić, CEO DWIZARDS i Today’s Games Studio te potpredsjednik Udruge eCommerce Hrvatska, opisao je problem:

Lootboxovi, skinovi, pay-to-win – igrači to ne vole. Način na koji se Web 3… pokušao implementirati u gaming je da su to igre produkcijski loše kvalitete, vrlo jednostavne igre gdje zapravo nije cilj da tebi igra bude zabavna.

Darijan smatra da developeri koji razvijaju Web 3 igre moraju elemente Weba 3 implementirati u temeljne mehanike kako bi ih igrači koristili za napredovanje kroz igru.

Krešimir se slaže da je najbitnije da se rade videoigre koje su kvalitetne i zabavne, ali istodobno korisne i tržištu i igračima zbog svega što Web 3 omogućava:

…suradnju između brendova, tj. da različiti izdavači koriste iste stvari (iteme) u svojim igrama. To je poanta Weba 3… Suradnja između izdavača u gaming svijetu i permissionless suradnja između trgovaca u ecommerce svijetu.

Nadovezao se na to mišljenjem da je pogrešno pitanje treba li ili ne raditi igru za Web 3 već kako kroz nju iskoristiti module i protokole Weba 3 te pomoću njih izgraditi nove vrste interaktivnosti:

Tehnologija širi kolač. Širi vrste trgovaca, vrste banaka, vrste aplikacija, vrste videoigara… Upravo je to ljepota naše branše, da ćemo mi koji gradimo iskustva moći onda birati.

Web 3 kao mainstream?

Panelisti su složni da se tehnologija mora i može širiti jedino ako ju prati broj korisnika. Zato kao jedan od ciljeva Web 3 industrije, ne samo gaminga, vide upravo u oblikovanju Web 3 iskustva prema korisniku. Strahinja naglašava koliko je korisničko iskustvo trenutno loše:

Mislim da je ulazna barijera u kriptu prilično visoka i dok god mami ne mogu objasniti kako da napravi kripto-novčanik i obavi transakciju, nećemo imati masovni prihvat.

Strahinja, uz korisničko iskustvo, kao drugi ključni preduvjet za masovnu uporabu Weba 3 tehnologije vidi regulaciju, vezano uz koju napominje kako unutar Europske unije već postoje inicijative njene implementacije:

Self-sovereign identity je nešto što EU ima u regulativi jako dugo… Koncept označava da je svaki pojedinac vlasnik svojih osobnih podataka… Već je u inicijativi za European Blockchain Services Infrastructure koja bi u budućnosti trebala biti europska interoperabilna mreža blockchainova.

„U Africi, u Aziji ogromna količina ljudi nema pristup bankovnom računu.“ – objašnjava Ida Pandur, koja u Web 3 tehnologiji vidi prvi korak u ostvarivanju osnovnih financijskih ljudskih prava u zemljama čiji stanovnici još uvijek ne sudjeluju u globalnom financijskom sustavu.