do!ts: Kako smo za 0 kuna napravili handmade magazin pregledan 50,000 puta u 30 dana

do!ts: Kako smo za 0 kuna napravili handmade magazin pregledan 50,000 puta u 30 dana

Prvi hrvatski nezavisni magazin za promicanje handmade kulture – do!ts – u točno mjesec dana koliko je online pregledan je više od 50 tisuća puta (51.624 u trenutku pisanja ovog članka). Riječ je o jedinstvenim posjetiteljima (unique visitors) koji su ostvarili više od milijun i dvjesto tisuća impresija, a statistike na Issuu platformi, gdje je objavljen kao flash paper izdanje, kažu kako je više od 60 posto korisnika pregledalo magazin od prve do zadnje (153.) stranice

Naslovnica prvog broja

Prvi hrvatski nezavisni magazin za promicanje handmade kulture – do!ts – u točno mjesec dana koliko je online pregledan je više od 50 tisuća puta (51.624 u trenutku pisanja ovog članka). Riječ je o jedinstvenim posjetiteljima (unique visitors) koji su ostvarili više od milijun i dvjesto tisuća impresija, a statistike na Issuu platformi, gdje je objavljen kao flash paper izdanje, kažu kako je više od 60 posto korisnika pregledalo magazin od prve do zadnje (153.) stranice.

No, vratimo se malo u prošlost.

Za nas djecu sa stranice Woohoo.hr priča o do!ts magazinu počinje krajem prošle godine. Na kavi s Ivonom Biljuš i Marinom Krmpotić. Za njih dvije, najpoznatije i najčitanije domaće blogerice koje se bave handmade kulturom, priča kreće nešto ranije. S godinama su dobile svoju publiku, promicale razne događaje, sajmove, autore i bile izuzetno aktivne u svijetu domaćih i regionalnih rukotvorina. Kada smo pokretali Woohoo.hr (prvi RH oglasnik za rukotvorine) i danas, par mjeseci kasnije, upravo su njihovi savjeti i angažman bili presudni za svijetlu budućnost našeg oglasnika.

Na spomenutoj kavi predstavile su nam ideju o izradi prvog hrvatskog magazina koji bi se bavio promicanjem handmade kulture. Najmanje što smo mogli tada napraviti jest dati im par savjeta i malo optimizma.

U tjednima koji su došli, jedna je kava postala druga, pa treća, pa jedan radni sastanak, snimanje, drugi radni sastanak, beskrajne noći na chatu i nekih tri GB materijala na Dropboxu koji je išao lijevo pa desno, sve dok nam grafički urednik Tomislav Grubešić u kasnu večer 4. prosinca nije poslao finalni .pdf dokument. 153 stranice prvog RH magazina za handmade kulturu stigle su na zadnje čitanje nešto prije ponoći.

Puštanje kreativne zvijeri s lanca

U rano jutro na današnji dan krenula je akcija. U svega dva dana dobili smo prvih 1500 Facebook fanova i stotinjak followera na Twitteru, a u posljednjih mjesec dana nešto manje od toga mailova i komentara podrške. Istovremeno, većina kreativaca koje smo predstavili u magazinu doživjela je i svoj mali ‘ekonomski boom’ jer je masovno porasla potražnja za njihovim proizvodima. Bilo direktno ili putem portala kao što je Woohoo.hr. U izradi prvog broja sudjelovalo je 20-ak autora. Svi pro bono.

Jedan od intervjua

Prvi broj posvećen je Božiću i sadrži mnoštvo tematski vezanih tutorijala, članaka, intervjua te desetak stranica editoriala. Praktični primjeri izrade artikala, omota, nakita, ukrasa… rezultirali su time da nam svakodnevno putem maila i Facebooka stižu fotografije rukotvorina koje su fanovi sami izradili. A njih je samo na Facebooku u ovom trenutku oko dvije i pol tisuće. Većinu zanima kad će nas moći kupiti na kioscima. Jer ovakav tip magazina, kažu, žele sačuvati i ‘koristiti’ po potrebi.

Znamo, dakako, da je sumrak novinarstva, da mediji propadaju i da su tiskovine na izdahu. Te nam fraze svakodnevno bacaju pod noge, pa smo i tijekom izrade magazina morali po njima, oprezno kao po staklu gaziti. Iskreno, nismo očekivali brojke koje smo dobili. Znamo da je handmade zajednica u RH i regiji jaka. Znamo da postoji baza ljudi koje zanima takva tematika.

Dio 'handitorijala'

Sad znamo i da je većina njih voljna i platiti za ovakav magazin. Ali nismo znali ni slutili u kakav će se ‘pokret’ magazin pretvoriti, samo prvim brojem, i koja će se kreativna sinergija oko njega okupiti.

U čemu je tajna?

Ako pitate nas koji smo magazin radili – u iskrenosti. U želji da bez muljanja prenesemo znanja i to tako da izostavimo ‘tajne recepte i sastojke’. U ideji da svatko može nešto izraditi i da taj isti (ručni) rad u nama pobuđuje ono davno zaboravljeno dijete. (A to je i poruka koju nosi ime – do! things.) Velik broj čitatelja upravo nam je na tome zahvalio – vratili smo ih idejama i temama u djetinjstvo. Isti su nam ljudi komentirali kako ‘nismo trebali u prvih 150 stranica potrošiti sve ideje’.

Poruka njima – ne brinite. Global (špigl, ako vam je draže) za sljedeći broj je popunjen, a isti stiže za Valentinovo. Hoćemo li biti ‘mladi i ludi’ i pojaviti se i na kioscima, na ‘mrtvom’ papiru? Nadamo se. 😉

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivna

    Ivna

    05. 01. 2012. u 9:50 am Odgovori

    svaka čast, no nisam shvatila kako će projekt ići dalje..postoji neki poslovni model ili se i dalje sve zasniva na entuzijazmu i pro bono radu sudionika?

  2. Nebojša Grbačić

    Nebojša Grbačić

    05. 01. 2012. u 10:25 am Odgovori

    Broj u nastajanju je i dalje ‘entuzijazam’ driven, ali fora je u tome, što i piše u članku, da kreativci koji pišu, rade tutorijale i sl., budu za to nagrađeni promocijom od koje imaju direktne koristi. Što se dalje tiče, da, postoje konkretni planovi. 😉

  3. darko

    darko

    06. 01. 2012. u 9:49 pm Odgovori

    stvar je genijalna: pišu kreativci, za kreativce, iskreni tutorijali. stvorio se komjuniti koji je postojao na drugi način. nemojte ni pomisliti da ga tiskate, može vas povući na dno. izdavao sam novine, znam
    poslovni model: nemojte ni razmišljati sada ako ne dođe sam, a 80% će doći, odradite web shop. Nikakav posebni softver, nema savjetnika… samo postovi i cijene. softver je next level.
    samo naprijed heklajte i ne mislite
    PS
    frend mi je prodavao heklane tange koje su heklale bake u jednom selu, nije se obogatio, ali smo dobro tulumarili, dok mu žena nije saznala 🙁

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.