Provjerili smo tko ‘čuči’ iza Slavoruma i pronašli Zagrepčanina Marka B.

Priča o tome koga su sve blagoslovili poljski svećenici, uključujući trgovinu hardvera, bitcoin ambasadu (?) i jedno pravo stado ovaca, potom kako u Bugarskoj postoji mnoštvo kioska pred kojima morate čučnuti ako želite kupovati, zatim o Twitter ratu između Ukrajine i Rusije… Sve je to samo djelić fenomena koji se mnogu naći na stranici Slavorum koja je na Facebooku do sada okupila više od 340.000 fanova.

No, jeste li znali da iza projekta koji popularizira Slavene stoji Zagrepčanin Marko B., koji će za sebe reći da je “skromni webmaster i web entrepreneur iz Zagreba”, geek i zaljubljenik u internet na kojemu radi i do 14 sati na dan? Sve je krenulo prije nekoliko godina kada je odlučio pokrenuti vlastiti internetski projekt, za koji je tražio prikladnu temu. Iznenadio se kad nije pronašao ništa slično Slavorumu u bespućima interneta – iako postoje lokalnije verzije, ništa nije obuhvaćalo baš sve slavenske narode.

Uvijek sam se pitao kako je moguće da skupina od preko 360 milijuna ljudi ne postoji na svjetskoj mapi i u modernoj kulturi u jednakoj mjeri kao neke druge nacije ili grupe.

Uzmimo Skandinavce koji su se profilirali kroz Vikinge i metal glazbu ili Irce koji su se profilirali kao veseljaci koji vole popiti pa se danas cijeli svijet zeleni na St Patricks Day. A kad razmislite o 360 milijuna Slavena, jedino su se Rusi probili u mainstream kulturu i to samo zahvaljujući američkim filmovima o Sovjetima. Ta vremena su iza nas i danas su Slaveni jedna ogromna masa ljudi s velikim potencijalima, ali marketinški su nevidljivi, nisu u stanju kreirati brendove ili nametnuti trendove kao što to mudri Zapad radi kroz popularnu kulturu već dugi niz godina.

Nedostaje nam dobar storytelling, nastavlja, posebice u turističke svrhe, a upravo tu vidi ulogu Slavoruma koji želi pričati zanimljive, poučne, a nerijetko i komične priče o slavenskim narodima.

A gdje pronalazi inspiraciju?

Dosta humora koji se ovdje nalazi prisutan je u svim slavenskim zemljama i često je nostalgične naravi. Moderni lifestyle koji svaki dan gledamo na TV-u ili YouTubeu mnoge je urbane građane lobotomizirao do te mjere da su zaboravili kako se stvarno živjelo u našim ruralnim krajevima. Često zato postoje objave koje pokazuju kontrast onog čime nas mediji hrane i onoga što je realno i kako su naše bake i djedovi živjeli do samo par desetaka godina unazad. A i nije sve moja zasluga, puno sadržaja ljudi sami šalju i rade.

I tako se Marko svakog dana, nakon “pravog” posla, posvećuje Slavorumu – svake večeri potroši i do 4–5 sati ne bi li pripremio sadržaj za sljedeći dan, obavio tehnikaliju oko servera, skripti, kontrolirao dio posla koji outsourcea drugima, osmislio daljnje strategije, optimizirao marketinške kampanje, odgovorio na mailove i upite na društvenim mrežama…

Ako uzmemo u obzir da je website na engleskom jeziku i pokraj svih velikih medija s velikim sredstvima, onda shvaćate da to postaje stvarno velik izazov, ali oni nemaju ono što Slavorum ima, a to je priču – i zato ih polagano prestižem.

Meni se isplati to sve raditi jer mi je to hobi i zabavlja me interakcija s toliko ljudi, a i samo po sebi činjenica da gradim već sad dosta velik website je zadovoljavajuća – i to uvijek ispade isplativo na kraju dana. 🙂

Što kažete na mobitel marke Kompot? 🙂

Zbog svog tog truda, ali i zabavnog sadržaja, Slavorum bilježi sve veću posjećenost – u posljednjih 30 dana web je zabilježio više od milijun pregleda stranica, Facebook ima više od 340.000 fanova i doseg od 13 milijuna ljudi u istom periodu, a Marko očekuje samo rast. Najviše posjeta dolazi iz Hrvatske i Srbije, ali i SAD-a, Poljske i Bugarske. Izdvaja i najviralniji sadržaj, koji je zapravo vrlo očekivan – od 15 slavnih osoba za koje niste znali da su Slaveni, preko 25 činjenica koje niste znali o Poljskoj do popularnih 30 stvari koje pokazuju da ste Slaven. No, kako to sve monetizirati? Marko objašnjava:

Google Adsense, Facebook Ads (Instant Articles), Native Ads (Taboola), promotivni članci, traffic arbitrage, membership subskripcije, donacije itd. U budućnosti, kad se dosegne kritična masa posjeta na websiteu, možda krenem i s jednim zanimljivim proizvodom. 🙂

Stvar je u tome što je ovo jedna nova niša koja otvara vrata mnogim glazbenicima, umjetnicima, filmografima, video igrama, proizvodima i turističkim destinacijama, tako da navala sa “slav” sadržajima tek kreće – vidimo to kao novu internetsku zlatnu groznicu i priliku za mnoge da se etabliraju. Tako da se ne brinem za monetizaciju, bit će je napretek, kako za Slavorum, tako i za druge. Recimo, biste li radije kupili mobitel marke Apple ili marke Kompot? Ja znam što bih ja i mnogi naši pratitelji. 🙂

Važnost ulaganja u zajednicu

A Marko upravo dosta ulaže u razvoj pratitelja, odnosno publike. Između ostalog, kao mnogi portali, opciju komentiranja ispod članaka koristi kao forum – smatra da to dobro funkcionira jer je portal nišni.

Također, forum tretiram i kao question/answer platformu, a sve to zajedno se zove community building. Imam još neke ideje u vezi foruma i njegove uloge na web stranici koje tek treba provesti, ali sve u svoje vrijeme.

Community building i tjeranje ljudi na interakciju najteži je dio i zahtijeva dosta truda i mudrolija zanata, dok su popularni članci oni s kojima pogodimo čitatelje right in the feels, što bi se reklo.

Dodatno naglašavanje stereotipa ili izgradnja brenda od Slavena?

https://www.facebook.com/Slavorum/photos/a.150450068426667.30744.150441718427502/857162411088759/?type=3

Brine li se ipak da takvim sadržajem stvara dodatne stereotipe o Slavenima? Smatra da, kao i kod svakog kreiranja brenda i trenda, storytelling mora odnekuda krenuti, a najbolje je od onog što nam je poznato i zajedničko.

Zajedničke značajke svim Slavenima nisu stereotipi, nego su naša kultura, mentalitet i nasljedstvo iz naše povijesti, a tu ima i pozitivnih i negativnih stvari. Stereotipi ne moraju biti negativni, već sam gore spomenuo Irce kao primjer gdje ih se tretira kao veseljake sklone alkoholu i zbog takvih sitnica danas kao relativno mala nacija uživaju status svjetske celebrity nacije koju se ne doživljava kao alkoholičare, već kao veseljake, a ta Irska pozitiva se vidi kroz njihovu glazbu, filmove i drugi sadržaj. Sigurno je to jedan od razloga zbog čega je danas Dublin sinonim za dobru zabavu, veselje, mladost i posao.

Danas na Wikipediji, sutra…

Slavorum je čak završio na Wikipediji, kao primjer modernog panslavizma, što je Marka i nasmijalo i učinilo ponosnim jer osjeća da projekt sudjeluje u kreiranju svjetske povijesti, a i da je pokazao koliko jedan medij ili influencer može pozitivnoga ili negativnoga napraviti. Sad mu je cilj jačati brend, ne bi li postao nešto poput slavenskog BuzzFeeda za centralnu i istočnu Europu u sklopu kojeg će i dalje promovirati Slavene, njihove proizvode, brendove, umjetnike, glazbenike, filmove, turizam i prenositi vijesti s naših prostora kroz drukčiji pogled na ono što se događa.

Možda pomognemo nekom sljedećem Nikoli Tesli ili Dostojevskom na način ga se otkrije na vrijeme ili podignemo prihod nekom turističkom mjestu zbog njihove fora ideje. 😉 Za sad sve ovo vodim kao one-man show i to mi je dosta ponekad naporno, ali u svakom slučaju cilj je nastaviti rast websitea, zarade i dosega. Da imam cijeli tim, tko zna gdje bi Slavorumu bio kraj, ali vjerujem da sve ide u tom smjeru!