Hrvati u 2016. crowdfundingom prikupili 2,3 milijuna kuna, dvostruko manje nego 2015.

Razloga za takve rezultate ima nekoliko, otkriva mi Hrvoje Hafner, osnivač bloga o grupnom financiranju koji sada već tradicionalno provodi godišnje istraživanje. Prvo, čini se da su pokretači projekata shvatili da iza uspješne kampanje stoji itekako mnogo truda, stoga se teže odlučuju na ovaj način financiranja. Drugo, nemamo “jednoroge”:

Kao i kod startupa, samo rijetki uspiju izaći izvan osrednjosti. Prijašnjih godina statistiku su popravljale računalne igre kojih već drugu godinu za redom nemamo na crowdfundingu iako je ta industrija u Hrvatskoj iznimno jaka. Također ne treba zaboraviti da je u tijeku je kampanja za Scorrers koja će ići u statistiku za 2017. jer kampanja još traje, a već sada ima preko 100.000 funti. Equity kampanje su do sada popravljale domaće rezultate.

Kronično nam nedostaju makeri, kreativci, pokretači

Upravo se to dogodilo 2015. kad je gotovo 300.000 dolara prikupljeno u equity kampanji za Trillenium, a iako kampanja za Scorrers neće ući u statistiku za 2016. godinu, barem je donekle poboljšala njenu sliku na samom kraju, uz nekoliko drugih projekata. No, teško je ponovno ne baciti pogled u susjedstvo, u Sloveniju, gdje je, samo za primjer, pametni aparat za kavu, Gina, iza kojeg stoji ista ekipa kao iza uspješnice Goat Mug, prikupio 500.000 dolara, što je daleko više nego svi naši projekti u cijeloj godini. Što treba nama da imamo jedan takav projekt? Hrvoje kaže:

Smatram da imamo takav projekt. A to je Vitastiq. I Anze iz Goat Storyja i Dean iz Vitastiqa dolaze iz marketinške branše i napravili su odlične kampanje. S druge strane nama kronično nedostaju makeri, kreativci i pokretači. Mi smo imali tek Enfojer, Bagizzmo i Vitastiq, dok Slovenci na mjesečnoj bazi izbacuju proizvode na tržište putem crowdfundinga i svi završavaju na Kickstarteru, za razliku od naših. U Sloveniji čak postoji ekipa koja radi videe za najbolje slovenske kampanje, a zovu se Bright Visuals. Odličan domaći primjer dobre produkcije, a loše izvedbe je cipele Clox koja je bila na Indiegogo.

Na pitanje po kojim kriterijima se odabiru kampanje uključene u istraživanje te zašto u njega nije, primjerice, uvrštena ona koju je pokrenula udruga Naš Hajduk, Hafner pojašnjava:

Fundraising je širi pojam prikupljanja sredstava za realizaciju cilja. Nije svaki fundraising ujedno i crowdfunding u kontekstu u kojem se promatra u industriji. Tri su osnovna uvjeta da nešto nazovemo crowdfundingom, a to su projektna orijentiranost, vremensko ograničenje i neovisno mjesto konverzije, odnosno transparentnost.

Nije Hajdukova kampanja jedina koja je izostavljena iz mog istraživanja. Sommelierka Jelena Šimić Valentić u kampanji na svojoj stranici i Facebooku skupila je 120.000 kuna za pokretanje Vinske škole Pupitres. Ali tu su i mnoge druge humanitarne akcije koje imamo prilike vidjeti u novinama i Facebookovom feedu.

U svijetu – i dalje rast, ali sporiji

Dok je u Hrvatskoj zabilježen negativan trend, na globalnoj razini vidi se sazrijevanje tržišta, a prema izvješću analitičke tvrtke specijalizirane za grupna financiranja CrowdSurfer, u proteklih 12 mjeseci putem različitih modela i platformi grupnog financiranja prikupljeno je čak 22 milijarde dolara u 3 milijuna kampanja. Uz to, raste broj crowdfunding platformi, ali i načina financiranja – tako je Indiegogo krajem godine također omogućio equity crowdfunding, što bi u 2017. moglo biti značajno za startupe.

U ukupnom poretku, među platformama i dalje vodi Kickstarter, koji se fokusira na kreativnu i potrošačku industriju s opreznom ekspanzivnom strategijoma, a do sada je putem njega prikupljeno gotovo 3 milijarde dolara u 120.000 projekata. Slijedi Indiegogo, a na trećem je mjestu GoFundMe, platforma koja zaprima isključivo donacije i dostupna je, barem za sada, samo u Americi.

Hrvati preferiraju Indiegogo (Kickstarter i dalje nije službeno dostupan)

Što se tiče Hrvatske, kako Kickstarter i dalje službeno nije dostupan ovdašnjim pokretačima projekata, oni se većinom obraćaju Indiegogou. Ukupno je na svim platformama pokrenuto 49 projekata, ali samo je njih 12 prikupilo traženi iznos.

Osim kampanja i prikupljenih iznosa, smanjio se i broj podržavatelja – u 2016. godini samo je 6163 osoba podržalo domaće kampanje, što je niže čak i od razine iz 2014., a jednu su kampanju u prosjeku podržale 423 osobe. Kao što je spomenuto, najuspješnija kampanja bila je ona za Vitastiq, koja je prikupila gotovo 200.000 dolara, a podržalo ju je nešto manje od 2000 osoba.

Očekivanja za 2017.

Ipak, 2017. bi mogla donijeti značajno bolje rezultate, posebice kad uzmemo u obzir da uskoro završava equity kampanja za Scorrers. No, ima tu još konja za utrku, a Hafner ističe i druge projekte od kojih mnogo očekuje za ovoj godini (bez pritiska):

Vedran Vukman sa svojim Vyoocamom marljivo i naporno radi na tome. Tu su i Matej Grozdanović s modularnim stolom Modulos, braća Fistrić s klikerom za pse Canelio, potom Unique Travel Set Katarine Džale i Rašeljke Maras te Matija Bogdanović s Elfblocksom. Ali jako me veseli i najavljena skorašnja kampanja Alberta Gajšaka za MAKERbuino. Siguran sam da ćemo ove godine imati i neku koju nismo mogli naslutiti, ali marljivo radi na priremi.

Do tada, bacite oko na infografiku o crowdfundingu u Hrvatskoj za 2016. koju je za Crowdfunding.hr pripremila Maja Benčić Fritula.