Čemu me je naučio ovogodišnji Web Summit koji je posjetilo 53.000 osoba?

Impresivan ambijent Lisabona, grada poznatog po perspektivama, neobičnim efektima svjetla, kontrastu drevnog i futurističkog, te vrlo živahnoj startup sceni koja se razvila proteklih godina idealan je za ovakav spektakl. MEO Arena, multifunkcionalan paviljon sagrađen prije 20-ak godina povodom Svjetske izložbe pruža pravi ambijent za predstavljanje najnovijih kretnji u razvoju našeg svijeta i društva.

Web Summit predstavlja inovaciju samu po sebi, sve vidove inovacije. Iako nerijetko inovaciju povezujemo isključivo s IT sektorom, Web Summit se danas bavi trendovima i inovacijom na području show businessa, vrhunskog sporta, mode, putovanja, zdravstva, financija, marketinga, edukacije, socijalnih službi te vizija budućnosti društva – svako od tih područja  zastupljeno je svojim konferencijama održanima u MEO Areni te još tri dodatna paviljona, od kojih svaki ima površinu veličine nogometnog igrališta. Osim toga, večernja su okupljanja održavana u barovima u poznatim povijesnim gradskim četvrtima Bairro Alto i Cais do Sodre, tada ukrašenima zastavicama Web Summita.

Započnimo sada s pričom o tome što se sve tamo moglo čuti i naučiti – barem djelić toga.

Mijenja se koncept putovanja i turizma

Prvo, startup kultura sama po sebi je pokretač putovanja, turizma i kulture. Osnivači startupa kreću se kako bi predstavili svoj proizvod, u tome im pomažu brojni programi koji čine takva putovanja pristupačnijima. Često su i pozvani da pričaju o nekom aspektu startup poslovanja i o izazovima s kojima se susreću. Samo zbog Web Summita Lisabon je primio barem 30.000 stranih turista. Svaki je ostao barem 4 dana. Budući da se slični i manji spektakli događaju posvuda i da čak i manji gradovi često ugoste natjecanje startupa, trebamo se zapitati – je li turistička zemlja Hrvatska prepoznala ovaj potencijal?

Države mogu odlučiti biti domaćini poduzetnicima

Nadalje, neke su države prepoznale priliku za svoje ekonomije u startup kulturi. Svoje su štandove na Web Summitu imali Malta, Švedska, Estonija, Nizozemska te domaćin Portugal. Cilj je bio privući kreativne timove koji su u dvojbi gdje osnovati svoj startup – postavlja se pitanje tko ima fleksibilnije zakonodavstvo, jednostavniji porezni sustav, manje poreze na nove tvrtke, manja davanja općenito, tko ima bolju infrastrukturu za brzi internet, tko najviše drži do održivog razvoja, a tko nudi odlične i povoljne uvjete stanovanja za nove poduzetnike. Ne trebam niti napominjati da su digitalni nomadi često članovi startup timova ili se uključuju privremeno u startupe koji trebaju njihovu pomoć.

Geekovi vladaju

Uz startup kulturu, suvremene struke i navike tzv. millenials generacije (rođenih približno od 1980. do 1995.) jako je vezana geek kultura – ona nije tek alternativa, već mainstream. Platforma Imgur jedan je od primjera ove kulture, a na Web Summitu sam imala čast poslušati panel raspravu na kojoj je sudjelovao Alan Schaaf, osnivač Imgura. Prema njegovom viđenju, čak oko 60% millenials generacije se smatra geekovima, a definicija geeka je “osoba koja informacije traži kroz velik broj različitih izvora i ima posebnu strast prema zanimljivostima i manje poznatim činjenicama iz neke teme”. Suprotnost tome je praćenje tek izvora informacija koji su dostupni i ne zahtijevaju dodatno pretraživanje – klasični mediji, kao i oslanjanje primjerice na konvencionalni sustav školovanja u profesionalnom razvoja. Millenialsi žele više od toga.

Kako ćemo se umrežavati u budućnosti?

Umrežavanje je važnije nego ikada, a ima i nove mogućnosti! Svaki je sudionik na Web Summitu bio obavezan skinuti mobilnu aplikaciju na kojoj se nalazi popis svih 53.000 sudionika, program svih konferencija te mogućnost skeniranja QR koda – s akreditacije. Iako su posjetnice i dalje omiljene, a ja sam ih i podijelila i sa sobom donijela puno, skeniranje QR koda zabavan je način prikupljanja baze, budući da je svaki sudionik zastupljen s profilom na aplikaciji, a tu je i mogućnost slanja poruka.

Čine li nas tehnologije glupljima?

Ovo je pitanje postavljeno na jednoj panel raspravi na konferenciji Future Societies. Na ovaj je izazov odgovarao David Schneider, glumac, pisac i redatelj te vlasnik londonske agencije That Lot. Prema njegovim riječima, dobro osmišljena tehnička rješenja poboljšavaju svijet. Mogućnosti dodatne edukacije (geek scena, zar ne?), nova dimenzija brige o zdravlju, kao i – digitalizirana kulturna baština – samo su neke od priča koje su se znatiželjnim istraživanjem izlagača i praćenjem konferencija mogle naučiti.

Marketing je izazovniji nego ikada…

Bavljenje marketingom nikada nije bilo kompleksniji i izazovniji zadatak. Velik broj startupa s marketinškim proizvodima dokazuje da se marketing više ni u kojem smislu ne radi ručno, a da se strategije moraju mijenjati svakih par mjeseci. O tome je bilo riječi i na velikoj panel raspravi na kojoj su se između ostalog nalazili predstavnici Facebooka i Forbesa. Iako i mediji i društvene mreže imaju važnost, samo uz jaki Business Intelligence se dolazi do mjerljivih rezultata. Kreiranje sadržaja zahtijeva razmišljanje koje je ponekad izrazito anti intuitivno, i to samo kako bi se izbjegli sve češće korišteni alati za blokiranje oglasa.

Virtualna stvarnost je stvarna.

Puno je riječi bilo o virtualnoj stvarnosti. Spomenula sam anti intuitivne akcije. Iako možemo misliti da virtualna stvarnost zamjenjuje doživljaj uživo, ona zapravo pomaže u prodaji proizvoda. Portugalska avionska kompanija TAP na svom je štandu posjetiteljima ponudila priliku doživljaja letenja business klasom u novoopremljenim avionima za interkontinentalne letove. Osim virtualne stvarnosti, tu je bila i prilika za sjedenje na sjedala u business klasi. Može li se bolje predočiti doživljaj, u dimenziji koja nadilazi riječ, sliku i video?

Puno je toga bilo samo koncept, pa je postalo i stvarnost.

Neki trenuci prolaženja kroz Web Summit, upoznavanja novih startupa, već visokorazvijenih tvrtki proizašlih iz startupa te slušanja konferencija pružaju neugodno iskustvo spoznaje koliko se sve brzo mijenja. Iako to već znamo, ovdje je taj osjećaj gotovo pa prenaglašen. Naime, zadnja panel rasprava u glavnoj dvorani bila je na temu koncepta Hyperloop One. Zasad je riječ samo o mogućoj tehnologiji – hoće li to bili prijevoz koji će se odvijati u kapsulama, na površini zemlje, a koji će imati brzinu zrakoplova? Djeluje nemoguće, ali mnogo je toga donedavno djelovalo nemoguće, pa tako i virtualna stvarnost.

Možemo zaključiti da je svijet inovacija uzbudljiv, a da je održavanje tijeka s inovacijama stvarno dobar osjećaj. Budući da se bavim istraživanjem prakse u muzejima, upoznavanjem različitih kultura te otkrivanjem nepoznatih priča iz kulturne baštine, posebno su mi dragi primjeri inovacije na tim područjima, kojih se pomalo može naći na događanjima kao što je Web Summit.

Web Summit održava se od 2009 godine, kada je započeo kao mali skup za 400 posjetitelja-sudionika u Dublinu. Zbog ubrzanog je porasta popularnosti, broja partnera, izlagača, govornika i posjetitelja 2015. godine donesena odluka o preseljenju u Lisabon, grad koji ponudio veći smještajni kapacitet, bolju logističku podršku te brži internet.