Kako je rok trajanja učinio Snapchat najbrže rastućom društvenom mrežom u Hrvatskoj

Snapchat je proglašen najbrže rastućom društvenom mrežom, a popularnost sadržaja koji traje nekoliko sekundi i poruka koje nestaju nakon što ih pročitaš, predstavljenog od te društvene mreže, sve više jača. Unutar Snapchata pojavljuju se nove i nadograđuju stare funkcionalnosti, a aplikacija svakim danom sve više sazrijeva brojeći sve više starijih korisnika koji migriraju s Facebooka i Instagrama upravo na – Snapchat.

Kako se to dogodilo u takvom kratkom vremenu koje ste sretno proveli u Alpama odmarajući se od cijelog svijeta i za koje vam se čini da je prošlo dok ste rekli keks – pitate se? Što je to, u takvom kratkom vremenu, odvuklo svekoliko pučanstvo, a vi još niste stigli niti objaviti vašu #zen fotku s planine na Fejsu? Kako je ograničeno i kratko vrijeme trajanja sadržaja na Snapchatu pridobilo toliko korisnika – u toliko kratkom vremenu? 🙂

Dobra stara – kvaliteta, a ne kvantiteta

Manje je oduvijek značilo više, a ovakav zaokret u novim medijima nazirao se čekajući da zub vremena oblikuje plodno tlo na kojem može zaživjeti. S vremenom je na internet plasirana velika količina sadržaja u kojoj se, između silnih redaka, počela gubiti – kvaliteta. Uzročno-posljedičnom vezom izgubio se ili drastično smanjio i interes svih konzumenata određenog sadržaja. Manjak kvalitete uzrokovao je zasićenost korisnika koji su svakodnevno postali zatrpani sadržajem koji puno obećava, no rjeđe nego češće ispunjava.

Zanima li nas zaista svih 230 fotki s Alpa u Facebook albumu? Treba li nam za promociju tvrtke zaista video od sedam minuta u kojem detaljno analiziramo svaku pogodnost? Treba li svaki naš Facebook status biti dugačko obraćanje naciji? Koliko nam konzumiranje takvog sadržaja smanjuje slobodno vrijeme da se bavimo nečim drugim ili obavljamo zadatke koje moramo?

“Daj mi ono što je važno i daj mi to odmah!”

Način na koji svijet funkcionira postaje sve brži, uz obveze koje svakodnevno ispunjavaju, korisnici nemaju vremena, strpljenja ili im se jednostavno – ne da potratiti nekoliko minuta života kako bi došli do onog bitnog što ih zanima: “Daj mi ono što je važno i daj mi to odmah!”

Ograničavanje vremenskog okvira sadržaja natjeralo nas je da prestanemo mlatiti oko grma, kako kažu Amerikanci, razvlačiti i okolišati te se bacimo na samu bit problema, u srž stvari te u fokus stavilo – kvalitetu sadržaja, koja sada zahtijeva visoku i dobro promišljenu razinu i nema više vremena za gubljenje. Ograničeni sadržaj limitira nas da u njegovom trajanju prikažemo svoju kvalitetu – samo ono zaista vrijedno naše i tuđe pažnje. U tih nekoliko sekundi trudit ćemo se istaknuti najvažnije. Trudit ćemo se zadobiti sve one koji nas prate s druge strane. Primorani smo potaknuti pratitelje da se vrate po još – tako što ćemo pametno i kvalitetnu iskoristiti svaku sekundu!

Generacija zlatnih ribica

Jedan od razloga zbog kojih više ne pristajemo na okolišanja leži i u činjenici da se attention span prosječne osobe, pojavom pametnih telefona, smanjio na svega osam sekundi, kako pokazuje istraživanje koje je proveo Microsoft. Prema podacima istraživanja, vremenski okvir u kojem možemo zadržati pažnju manji je od onog zlatne ribice – koju smo zbog istog ismijavali stoljećima!

U skladu s tim, ograničeni sadržaj, kakav predstavlja Snapchat, pojavio se kao idealno rješenje koje odgovara na novonastale okolnosti koje je proizveo suvremeni svijet – zadržava nas točno onoliko vremena koje smo spremni posvetiti mu i koje smo psihofizički sposobni izdvojiti. U tih nekoliko sekundi, koliko traje fotka ili video na Snapchatu, sigurni smo da imamo punu pažnju svih koji su kliknuli. S obzirom na to, sigurni smo i da će poruka koju želimo prenijeti uspješno stići do primatelja jer on neće imati vremena svoju pažnju zaokupiti nečim drugim ili će bar misliti da nema, što nas dovodi do….

FOMO

FOMO – Fear of Missing Out. Prevedeno u svakodnevni svijet to bi označavalo onu situaciju, u kojoj ste se vjerujem nekada našli, kada vam se nije dalo otići na određeni događaj/predavanje/bilokakvosocijalnookupljanje, ali ste znali da druge prilike možda neće biti ili da se navedeno odvija samo ovoga puta te ste, povedeni tjeskobnim osjećajem da možda ne propustite nešto važno, ipak otišli i izdvojili vrijeme. Bihevioralni psiholozi pripisuju to kulturalnoj težnji da se istaknemo kao relevantni, usko vezanoj sa željom da ne propustimo priliku za to.

Ono što nam na društvenim mrežama pokazuje da smo relevantni jest – engagement, reakcije naših pratitelja, njihovi komentari, lajkovi i pogledi. Vraćajući se na spomenuto “more” sadržaja kojim smo zatrpani, često se događa da na neki sadržaj uopće ne reagiramo, čak i ako nam se čini zanimljivim jer:

• trenutno nemamo vremena pa ćemo poslije,
• ostavili smo za kasnije pa zaboravili,
• zazvonio nam je telefon i više isti nismo mogli pronaći niti se sjećali gdje smo ga vidjeli,
• nastavi niz.

U ljudskoj prirodi javlja se tendencija prema uzimanju “zdravo za gotovo” svega onog što smatramo uvijek dostupnim. Time najčešće gubimo sami jer dopuštamo da nam promakne zaista kvalitetan sadržaj ili bitna informacija.

Svojim kratkim pričama, koje traju samo 24 sata od objavljivanja, Snapchat stvara osjećaj ažurnosti i ekskluzivnosti – ne pogledamo li sad, sljedeće prilike neće biti! Snapchatov rok trajanja i umjetno ograničavanje vremena rezoniralo je s našom potrebom za relevantnošću i potaknulo nas da impulzivnije i aktivnije sudjelujemo u sadržaju koji nam se dostavio. Zbogom ostavljanju stvari za sutra, današnje vrijeme obilježeno je trendovima kao što su #yolo, #livenow, #noregrets filozofije, u koje se Snapchat savršeno uklopio – sve je prolazno, iskoristi svaku sekundu, iskoristi sve odmah!

Međutim, Snapchat je nedavno uveo i opciju Memories, tako da uspomene ni na njemu više nemaju rok trajanja. U trajnost vjeruje i Bonbon – neiskorišteni megabajti, minute i SMS-ovi sada se sele i u idući mjesec. Kako? Doznajte sami! 😉