Kako su se osječki studenti skućili u SKUC-u

Kako su se studenti skućili u SKUC-u, ideji s Balija realiziranoj u Osijeku

Početkom jeseni stigla je zanimljiva vijest o tome da se u Osijeku otvara jedan ponešto drugačiji smještaj za studente - osim onih uobičajenih smještajnih potreba, u sklopu "Studentske kuće u centru" nudi se i kreativni prostor za druženje u kojemu će se održavati radionice i predavanja, a tu je superbrzi internet te još mnogi drugi detalji osmišljeni za što ugodniji život, rad i osobni razvoj studenata. Konačno smo uspjeli zaviriti u SKUC i porazgovarati sa Sanjom Đuran Žunec koja je sa suprugom Jurjem dobila inspiraciju za ovaj projekt na Baliju, a zajednički su ga realizirali u srcu Slavonije.

chuko_u _sobi

Sanja, grafička dizajnerica koja za sebe ističe kako je i strastvena interijeristica, svoj je zanat ispekla u kreativnoj agenciji I to nije sve. Iako je na tom poslu naučila mnoštvo korisnih stvari, Sanja i njen suprug odlučili su dati otkaze prošle godine i odseliti se na Bali. Naime, tamo su njihovi prijatelji pokretali startup, stoga su im se pridružili s jasnim ciljem – ostavljanje svakodnevice i širenje horizonata i kroz upoznavanje samih sebe i drugih ljudi, kultura, situacija. I tu se rodila ideja o Studentskoj kući u centru (Osijeka).

Iskustva stečena u zadnjih nekoliko godina teško je nabrojati a da štivo ne postane dosadno. Međutim, njihova primjena isprepletat će se što kroz dizajn samog interijera, što kroz filozofiju projekta, kroz predavanja, SKUC talkove, radionice i slično. Na SKUC-u radi tim od dvoje ljudi, a to smo igrom slučaja moj suprug i ja. Iza sebe imamo nekoliko projekata vezanih uz dizajn interijera. Ponekad nije lako odvojiti poslovnu i privatnu stranu našeg partnerstva, ali i to je jedan filter kroz koji puno učimo. Konstantno se nadopunjujemo i u osnovi djelujemo zajedno. Moja je baza dizajn, a Jura je radio na prenošenju životnih znanja na djecu kroz sport i paralelno učio o vođenju projekata od vrhunskih ljudi. Tako da, kad se sve to spoji u jedno, dobiješ SKUC!

Osijek, studentski grad, grad po mjeri

pogled_sa-stepenica

S Balija u Osijek? Sanja tvrdi ono što i mnogi drugi tvrde o ovom slavonskom gradu – da je baš po mjeri. Dovoljno velik da nije premalen, dovoljno mali da neke važne lokacije nisu dislocirane. No, jedan od važnijih faktora predstavljala je Jurjeva obiteljska kuća koja se pokazala kao idealan prostor za SKUC, stoga su uz pomoć s tvrtki Printworks iz Zagreba i Montos iz Osijeka zasukali rukave i bacili se na radove. Rezultati su itekako zanimljivi, a činjenica da je ostala slobodna još samo jedna soba, nazvana Tvrđa po gradskom kvartu, kao i sve ostale, govori o tome da su na dobrom putu.

Ono što ide u prilog SKUC-u je i činjenica da je Osijek pravi studentski grad s oko 20.000 studenata, glavni je grad regije i bilo nam je logično da ideju o predstavimo upravo u ovom gradu. Kako nam je ideja prenositi životna znanja i iskustva te ideje kreativnih mladih ljudi na studente, jedan od uvjeta je bio da je grad u koji dolazimo “studentski”.

jug

Prednosti zajedničkog (su)života

Nije to prvi jedini za studente koji nudi i privatne sobe i zajednički prostor, ali Sanja objašnjava kako su na Baliju na vlastitom primjeru shvatili kako je suživot mladih, kreativnih ljudi koji se bave različitim stvarima kvalitetan način za prošivanje kruga poznanika, a samim time i količine informacija koje kruže.

Na Baliju smo živjeli u vili s petnaestak ljudi. Ekipa je bila šarolika – od lokalaca i Australaca, preko Amerikanaca, Engleza, Francuza, do Srba i Hrvata. Svatko je imao svoju sobu, a ostatak prostora nesebično smo dijelili. Svidjela nam se ideja o dijeljenju zajedničkog prostora upravo zbog te šarene ekipe i količine informacija koja je kolala između nas. Jedno jutro, primjera radi, cimer iz Amerike (Hello, Jordan!) krenuo je raditi stroj za stimulaciju mozga. Mi se budimo, krmeljavi i dočeka nas on za stolom, u gaćama, s raščupanom kosom, kao neki ludi znanstvenik! 😀 Taj moment ne bismo doživjeli da smo živjeli u odmorištu, sami u svom apartmanu.

Poznanstva i prijateljstva su jako bitna tijekom odrastanja i studiranja, a posebno kasnije u poslovnom životu, nastavlja naša sugovornica. Kako je SKUC zamišljen kao kombinacija privatnog prostora, kuće u kojoj studenti žive, i javnog prostora, mjesta na koje studenti mogu poslušati ili napraviti predavanje ili radionicu, to omogućuje stvaranje svojevrsnog huba. Mjesta gdje se studenti mogu upoznati s novim situacijama, ljudima, idejama te razmišljanjima.

jug2

A kakvi su studenti dobrodošli?

Svi oni koji teže znanju, informacijama i koji žele i spremni su se pokrenuti. Naš je stav da živimo u vremenu u kojem fakulteti i obrazovne institucije daju mladim ljudima odličnu podlogu za razvoj, no da je istovremeno krivo očekivati da diploma znači siguran posao i lagodan život kako je to bilo prije svega 30-40 godina, odnosno našim roditeljima. Nemamo check listu koju studenti trebaju zadovoljiti da bi “upali” u SKUC, nego se sa svim zainteresiranima nalazimo – uživo ili na Skypeu – i pričamo. Kroz razgovor je uvijek lakše prenijeti informaciju i dobiti povratnu informaciju. A ako se dogodi da mjesta ne bude za sve, naša je želja sa svima ostati u kontaktu i kroz SKUC pokušati kreirati zajednicu aktivnih studenata koji sudjeluju u događanjima kući i šire.

Cohousing projekti u Hrvatskoj i šire

Možda je nekima sada zazvonila priča o neuspješnim cohousing projektima (preporuka za čitanje – iskrena priča o tome zašto je propao jedan sličan u Zagrebu), a Sanja objašnjava zbog čega vjeruje u uspjeh ovog projekta.

Cilj je stvoriti zajednicu aktivnih, samostalnih mladih ljudi kojima nije problem pokrenuti se. Tijekom samog početka rada SKUC-a i mi ćemo živjeti u kući. Tako ćemo probati prenijeti našu energiju na ekipu u kući, ali i postaviti neka pravila. Na kraju, nije nam želja ponašati se kao šefovi i vlasnici nego kao dio zajednice – puno toga može se pokazati vlastitim primjerom. A SKUC nije čisti cohousing, tako da je i to jedan filter koji nam ide u prilog.

za_kraj_kuca_tabla

Iduće će godine već biti pametniji, smije se, a za sada još uvijek “guraju” probni period. A ako i vi želite pratiti ovu priču – svratite im na kavu u Reisnerovoj ulici u Osijeku ili popratite novosti na Facebooku.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.