Smart hearing aid: Pomagač za bolji učinak slušnih aparatića

Smart hearing aid: Upoznajte hrvatski projekt koji poboljšava učinak slušnih aparatića

Tehnologija sve češće asistira u obavljanju svakodnevnih poslova i može biti pri ruci u situacijama kada je pomoć osobito dobrodošla. Priča o malim pametnim pomagačima ne nedostaje, a jedna takva upravo se probija iz Hrvatske, sa sve većim zamahom projekta na koji će se moći osloniti osobe slabijeg sluha.

Vienna group predstavljanje
Hrvatska ekipa među polufinalistima natjecanja u Beču

Što napraviti ako ste zapazili da čujete slabije i nabavili slušni aparatić, ali niste najsretniji načinom kako funkcionira? Za takve situacije, uskoro bi pri ruci mogao biti Smart hearing aid, koji će pomoći osobama slabijeg sluha da bolje kontroliraju ono što čuju i sami određuju koliko mogu dobiti od svojeg slušnog aparatića.

Umjesto da se ljudi kojima treba slušno pomagalo muče u potrazi za rješenjem, pokušavajući naći čarobni gumb na aparatiću kojim će otkloniti problem, u pripremi je novitet koji će im ponuditi naprednije opcije. Na raspolaganju će biti nešto drugačije – i pametno.

Hrvatska ekipa krenula u akciju

Smart hearing aid je proizvod na kojemu unatrag godinu dana radi hrvatski dvojac, Jelena Herceg i Tomislav Fabeta, a cilj im je tijekom naredna tri mjeseca dovršiti prototip i potom pokrenuti kampanju za grupno financiranje. U razvoju i proizvodnji opreme pomaže riječka tehnološka tvrtka E-glas, poznata po sustavu za kontroliranje vlastitoga doma glasovnim naredbama, trenutno s nazivom Servus.

Poput toga sustava, i pametni slušni pomagač bit će pri ruci ljudima koji traže pomoć. Uređaj će funkcionirati spajanjem slušnog aparatića, ‘bluetootha’ i pametnog telefona, s mogućnošću da korisnik na telefonu kontrolira opcije i pronađe postavke kakve mu trebaju. S obzirom na to da će za napredniji slušni aparatić trebati više opcija, hrvatska ekipa bavi se i softverskim rješenjem koje će dati bolju mogućnost kontrole.

Kako je opisao Tomislav Fabeta, želja je omogućiti da se na slušnom aparatiću filtriraju različiti šumovi ili bolje čuje glas sugovornika, a pripremaju se i druge napredne opcije:

Ovo možete zamisliti kao korištenje photoshopa na slikama. Imate razne filtere, opcije koje su već prethodno gotove te se jednim klikom primjenjuju na sliku. Na taj način planiramo olakšati prilagođavanje slušnog aparatića samoj okolini te dajemo korisniku puno bolje mogućnosti, a samim time i kvalitetu. Današnji slušni aparatići nemaju previše opcija te za svako kalibriranje trebamo otići kod doktora, što nam uzrokuje i troškove.

Nakon što prototip bude dovršen, prilika za financiranje tražit će se u ‘crowdfunding’ kampanji, ali to nije sve.

Nastup u Beču i priprema za Bruxelles

Kako bi proširili glas o projektu kojim se bave, hrvatska ekipa se s pametnim slušnim pomagačem prijavila za natjecanje EU Social Innovation Competition, na kojemu su se našli u krugu polufinalista, među odabranih 30 od više od 1400 projekata. Nadaju se ulasku u krug 10 finalista koji će se u studenom u Bruxellesu boriti za prva tri mjesta, od kojih svako donosi novčanu nagradu od 50.000 eura.

Hrvatska ekipa u međuvremenu je prošla mentorsku akademiju u Beču, na kojoj su, prisjetio se Fabeta, imali puno posla, ali i iskoristili priliku koja im se pružila:

Samo mentoriranje u Beču bilo je veliko i veoma poučno iskustvo za nas. Organizacija je bila puno bolja nego što smo očekivali, po cijele dane bili smo okupirani radionicama i prezentacijama koje su nas pripremale za sve što kasnije slijedi pa tako i sam pitch koji je trajao 90 sekundi.

Poslije bečkog predstavljanja, slijedi odabir 10 finalista koji još nisu objavljeni, a bez obzira na to prođe li u završnu rundu, hrvatski projekt bit će u Belgiji. Na završnicu natjecanja pozvani su svi polufinalisti, koji će imati priliku za još jedno predstavljanje na međunarodnoj sceni.

Nastavljajući svoj put, hrvatska ekipa ondje će tražiti nove kontakte i moguće ulagače u projekt kojim se bave.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.