Nakon Zagreba, Hrvati postavili bitcoin bankomat u Grčkoj: Uskoro i na Jadranu

Vedran Kajić iz BSpenda, koji je postavio spomenute bankomate, ali i nekolicinu drugih po svijetu, objašnjava zašto su se odlučili baš za Grčku:

Tamošnja situacija trenutno je vrlo represivna, nametnuta su financijska ograničenja, te je praktički nemoguće prenijeti novac izvan zemlje. Bitcoin tu odlično sluzi kao tehnologija koja omogućuje pojedincu slobodno raspolaganje vlastitim novcem. Od kad smo postavili bankomat, interes je ogroman, promet brzo raste, a medijska pokrivenost je izvrsna.

Što će biti s Grčkom, u ovome je trenutku neizvjesno, ali Vedran i njegov tim se fokusiraju poprilično i na Hrvatsku. Nakon prvog bankomata, koji je postavljen u kafiću History u Tkalčićevoj u Zagrebu, u planu je nekolicina njih na hrvatskoj obali. Iako tamo ne očekuju promet kao u Zagrebu, pogotovo nakon turističke sezone, razmatraju postavljanje u Rijeci, Splitu ili Dubrovniku.

Od prvih bitcoina 2010. do prvih bankomata 2014.

Zanimljivo je i kako je došlo do postavljanja samog automata. Vedran se u svijet kriptovaluta upustio nakon čitanja članka u magazinu IEEE, nakon čega ga je cijeli koncept oduševio – i s tehničke i s ideološke strane. 2012. je kupio prve bitcoine, kada im je cijena bila ispod 10 dolara (usporedbe radi, trenutno je oko 260 dolara). Od tada valutu koristi gdje god i kada god može, tvrdi, a pokrenuo je i BSpend, stranicu na kojoj se mogu kupovati artikli bitcoinima, ali i pronaći razne dodatne usluge vezane uz ovu kriptovalutu poput karte koja prikazuje mjesta na kojima se mogu koristiti bitcoini. No, put u Dansku bio je presudan da se upusti i u postavljanje prvih bankomata zajedno s Ivanom Šimurinom.

Kada sam bio u Danskoj imao sam ideju živjeti što duže koristeći samo BTC te sam upoznao jednog Danca koji je tamo imao bankomat. Glavni mi je fokus bio BSpend, ali mi je ovo bio zgodan projekt sa strane. Koristan je ljudima koji žele brzo kupiti BTC bez da moraju prolaziti dugotrajnu verifikaciju identiteta na online mjenjačnicama, bankovne prijenose i slično. Jednostavno ubace gotovinu i dobiju BTC. Bankomat je dvosmjeran tako da mogu i prodati BTC i dobiti kune.

Hrvati: Znaju za bitcoin, ne znaju što je točno

Nije ulazio u točne iznose, ali ističe da je zadovoljan prometom koji ostvaruje zagrebački bankomat. Na upit kakav je stav Hrvatske narodne banke prema njima, ističe da je pozitivan – bitcoin ne podlaže PDV-u i smatra se legalnim bez neke dodatne regulacije.

To je odlična atmosfera za tehnološke inovacije, a nadam se da će tako i ostati. Što se tiče upućenosti Hrvata, puno je ljudi čulo za BTC, ali većina ne zna što je to zapravo, iako broj korisnika polako raste. Možemo to usporediti s fazom u kojoj je internet bio ranih devedesetih – većina je ljudi tada čula za njega, ali još ne znaju koje su sve prednosti te tehnologije.

Kao što je spomenuto, jedan bitcoin u trenutku pisanja ovog teksta vrijedan je 263 dolara, a Vedran predviđa da će se na srednji do duži rok rast vjerojatno nastaviti. Međutim, smatra kako bi se korisnici trebali više koncentrirati na korist bitcoina kao platnog sredstva, a ne samo kao sredstvo spekuliranja, dok ga naviše veseli stabilna cijena.

Ima i savjete za one koji se tek upuštaju u svijet bitcoina – na YouTubeu se može pronaći mnoštvo tutorijala, a potom je potrebno instalirati BTC novčanik iliti wallet na pametni telefon. Bitcoini se, osim na bankomatima, mogu kupiti u online mjenjačnicama, a kao glavnu prednost naš sugovornik ističe jednostavnost plaćanja. Sve više trgovina nudi mogućnost plaćanja kriptovalutama, a čini se kako ćemo na karti uskoro vidjeti i sve više bankomata oko nas – u Srbiji i Sloveniji već ih ima.