Predavanje Ivice Puljka "Otkriće i mjerenje Higgsovog bozona"

Predavanje Ivice Puljka “Otkriće i mjerenje Higgsovog bozona”

Predavanje "Otkriće i mjerenje Higgsovog bozona" održat će Ivica Puljak u četvrtak, 23. 5. 2019., u 16.00 sati, u prostoriji D1 na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), Unska 3, Zagreb.

U CERN-u je 2012. godine, nakon skoro 50 godina potrage, otkriven Higgsov bozon, estica koja je posljedica takozvanog mehanizma spontanog lomljenja elektroslabe simetrije Standardnog modela fizike elementarnih estica i njihovih interakcija. Otkrie Higgsovog bozona predstavlja kulminaciju dugogodišnjeg rada velikog broja znanstvenika iz cijelog svijeta, ujedinjenih u dvije velike međunarodne kolaboracije sa sjedištem u CERN-u u Ženevi. Kroz ovo predavanje predstavit e se dizajn i konstrukcija jednog od najveih znanstvenih eksperimenata u povijesti, Velikog sudaraa hadrona (LHC) i pripadajuih detektora, samo otkrie Higgsovog bozona, mjerenje njegovih svojstava te daljnji planovi za istraživanja na LHC-u.

U 2010. godini LHC (veliki hadronski sudarač) počeo je provoditi sudaranje čestica u novoj domeni visoke energije, što je konačno 2012. godine dovelo do otkrića Higgsova bozona – dugo tražene čestice povezane s mehanizmima koja osnovnim česticama daju masu. Preostaje puno toga još za otkriti o Higgsovu bozonu, ali i o tome kako je i zašto materija u svemiru postavljena na način na koji jeste. O tome svemu imat će te priliku poslušati na predavanju Ivice Puljka na FER-u.

Znatiželja je stara koliko i čovjek, a ujedno je i glavna svrha CERN-a. Od početka laboratorija, struktura materije bila je misterija. Danas znamo da je cjelokupna vidljiva materija Svemira sačinjena od izuzetno malog broja čestica, čije ponašanje definiraju četiri različite sile. CERN je odigrao vodeću ulogu upravo u razumijevanju ove prirode materije.

CERN-ova su glavna misija fundamentalna istraživanja, ali također igra i glavnu ulogu i razvoju budućih tehnologija. Od znanosti materijala do računarstva, fizika čestica zahtijeva krajnje performanse tehnologije što CERN čini i značajnim industrijskim istraživačkim poligonom otvarajući tako, uz fiziku, mjesta za doprinos raznim primijenjenim strukama i područjima u kojima CERN zapošljava deset puta više inženjera i tehničara za područja: radiofrekvencijske šupljine, elektromagnetska polja, energetika, stohastičko hlađenje, kriogenički sustavi i hlađenje, kruženje u vakuumu i ultra-visokom vakuumu, pohrana zadržane antimaterije.