Fintech startupa u Hrvatskoj nema dovoljno i slabo su financirani, ne samo u odnosu na globalne i zapadnoeuropske, nego i u odnosu na usporedive zemlje iz istočne i srednje Europe. Razloge za takvo stanje te moguće prilike za napredak izložio je u uvodnom predavanju Netokracijine Fin&Tech konferencije Božidar Pavlović.
S 20 godina iskustva na vodećim pozicijama u bankarstvu pa onda i u domaćem fintech startupu te trenutnim angažmanom na domaćoj startup sceni kroz mentorstva, savjetovanje ili angel investicije, Pavlović itekako dobro poznaje scenu, a mogao si je na Netokracijinoj konferenciji Fin&Tech dopustiti biti i bez dlake na jeziku.
Bankarska spirala smrti: zastarjeli core banking sustav sprječava inovaciju, tjera zaposlenike i korisnike
Prema njemu, odgovor na pitanje gdje je zapeo domaći fintech sektor krije se u kombinaciji nekoliko faktora:
- Banke, koje su nekad itekako predvodile tehnološku inovaciju, prestale su ulagati u tehnologiju prije 5–6 godina i umjesto naprijed, krenule u tehnološku spiralu smrti.
- Hrvatsko tržište premalo je da bi bilo isplativo i inspiriralo stvaranje inovativnih fintech startupa.
- Nepostojeća ili iznimno rijetka suradnja banaka i startupa.
Pavlović je, za početak, podsjetio da su do prije nekoliko godina upravo banke bile predvodnice tehnoloških inovacija jer su imale resursa za to, slušale su želje korisnika i imale su snagu iznijeti inovativne projekte. Kao primjer je naveo činjenicu da je Hrvatska u to doba imala vjerojatno najbolje kartične proizvode. Kako su se tehnološke promjene ubrzavale, banke su gubile korak:
Problem svake banke i izvor tehnološke i inovacijske spirale smrti je njezin core banking sustav. Koji je zastario i treba ga mijenjati, što je skupo, komplicirano i dugotrajno, a rijetko koji direktor u banci će žrtvovati svoj bonus i sljedeći mandat ulaskom u takav projekt. Tajna uspješne karijere u banci je na 90% zahtjeva za inovacijom odgovoriti – ne!
Takvo je stanje, dodao je, neodrživo i zato ga naziva spiralom smrti. Bankama je sve teže naći zaposlenike koji žele raditi sa zastarjelim tehnologijama, a stare im i klijenti jer oni mlađi, tehnološki pismeni i navikli na kvalitetno korisničko iskustvo za sve što mogu koriste inovativne globalne fintech proizvode.
Izlazak iz bankarske spirale smrti Pavlović vidi u neizbježnoj suradnji sa startupima:
Veliki i tromi tanker zvan banka sve je sporiji, samo je pitanje kad će se zaustaviti. Da se to ne dogodi banke se trebaju fokusirati na ono što znaju raditi – bankarenje, a tehnologiju prepustiti fintech startupima koji poznaju tehnologiju.
B2C pobjednik: aircash, B2B: Fonoa i Microblink
U pregledu domaće fintech scene Pavlović je naveo nekoliko pozitivnih domaćih primjera, ali i nekoliko fintech proizvoda za koje je rekao da se vidi da iza njih stoje “nezainteresirani, indolentni i birokratizirani timovi”.
Apsolutnim prvakom domaće fintech scene u proizvodima koji servisiraju krajnje korisnike smatra aircash:
To je naš prvi pravi B2C fintech proizvod, pravi inovativni proizvod jednog startupa. Svaka čast KeksPayu, ali iza njega ipak stoji banka. Aircash je pravi izazivač u tom segmentu, odlično im ide, a šire se i na druga tržišta.
Popis uspješnih domaćih fintech i srodnih startupa u B2B sektoru nešto je duži jer su svi oni orijentirani i na strana tržišta. Među njima je Pavlović izdvojio Fonou, proizvod hrvatskih suosnivača koji kompanijama olakšava upravljanje porezima na različitim tržištima i dobro poznati Microblink, koji su, prema njegom predviđanju, uz aircash, budući svjetski fintech nositelji Made in Croatia.
Tu su još i domaći pothvati u području kriptovaluta, odnosno web3 branši, koji su više ili manje vezani uz fintech, ali svakako vuku sektor naprijed. Iako na tom polju zaostajemo u usporedbi s, primjerice, Srbijom, domaća kripto i web3 scena je živahna i sve aktivnija što pokazuju primjeri Electrocoina, AMPneta, RMRK-a, NodeFactoryja i sličnih.
Hall of Shame: proizvodi koji su skupi, neintuitivni ili sami sebi svrha
Na popisu loših primjera našla se Finina usluga Frendi (izravan prijenos novca s računa na račun za čije pokretanje je potrebno ispuniti tonu papirologije!), sličan pothvat Zagrebačke banke Izi Pay koji je skoro pa nepoznat široj javnosti, prijenos novca putem mobilne aplikacije Hrvatske pošte PostCash uz izuzetno velike naknade (kasnije na konferenciji smo čuli da je to usluga koja se najviše koristi za međudržavno slanje novca u državama regije i da je naknada manja ili slična kao kod sličnih usluga), ali i niz institucionalnih pokušaja izdavanja raznih kartica s pogodnostima (Hrvatske turističke zajednice, Središnjeg državnog ureda za demografiju i slično) kod kojih se postavlja pitanje zašto se takve institucije uopće upuštaju u izdavanje kartica.
Svjetlo na kraju tunela: euro, više investicija, fintech hubovi i kripto!
Za kraj je Pavlović zavirio u kristalnu kuglu, odnosno dao svoje predviđanje budućnosti domaćeg fintech sektora. Svjetla na kraju tunela ima, a to svjetlo donijet će…
- Uvođenjem eura prestajemo biti “malo kunsko tržište” i otvara se prilika za domaće startupe da razvijaju internacionalnije proizvode;
- strane tvrtke koje otvaraju fintech hubove u HR privlačit će talente i tako istovremeno povećavati količinu znanja i iskustva na tržištu, ali i primorati starosjedioce da se mijenjaju ako ne žele izgubiti ljude;
- sve je više inkubatora, VC i PE investitora prisutnih i zainteresiranih za hrvatsko tržište;
- ulazak kriptovaluta u mainstream potaknut će inovaciju u tom dijelu fintech sektora;
- spoznaja banaka da je suradnja sa startupima neizbježna prisilit će ih da se pokrenu.
Prilika za rast je i činjenica da je, prema procjenama, čak i globalno trenutno pokriveno tek 1 posto prilika za fintech inovacije. Što znači da itekako postoji prostor za inovacije, razvoj novih proizvoda i osvajanje novih tržišta.
Za one koji nisu uspjeli uloviti ulaznicu za Netokracijinu konferenciju, preporučujemo pogledati snimku predavanja: