Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.
Krenimo ipak ispočetka – odgovorom na pitanja koje ste se sigurno pitali.
Za domaće korisnike Calibra i Libra znače nekoliko stvari, a najvažnije pitanje koje se ističe je: hoćemo li uz njih dobiti efikasniji, jeftiniji i brži način plaćanja bez fragmentacije po bankama, telekomima i njihovim aplikacijama? Da, vjerojatno hoćemo.
No, općenito, nisam siguran da smo još uvijek svjesni koje tektonske promjene ovo može donijeti. Naravno, kada kažem promjene mislim i na probleme.
Korisnicima će ovo sigurno donijeti hrpetinu dobrih stvari u početku, jednostavnije i jeftinije plaćanje preko interneta, bez muka koje smo morali prolaziti s PayPalom i sličnim alatima. Ali, sjetimo se da je to ipak Facebook, ogromna korporacija koja odgovara samo svojim dioničarima i vrhovnom vođi Zuckebergu, a koja je ne baš tako davno, upala u poprilično volatilni vrtlog negativnih vijesti vezanih uz privatnost, neautorizirano iskorištavanje privatnih podataka i, na trenutke, poprilično okrutan način eksperimentiranja na korisnicima. Fake news je fenomen koji je gotovo vlastoručno nastao na i zbog Facebooka. Track record im nije baš najbolji. Ali…
Stvaranje Calibre i Libre se definitivno može gledati kao početak masovnog širenja kripto valuta u mainstream, u svim sferama poslovnog života. Do sada su blockchain i kriptovalute bile gotovo isključivo u sferi PR vježbi korporacijama koje su se željele prikazati inovativnima ili u koraku s vremenom, ili pak rijetkim znatiželjnicima koji su zaista pokušavali napraviti proizvode i platforme bazirane na njima. No uglavnom se sve odvijalo u sferama par desetaka milijuna entuzijasta, a bome i špekulanata. Sad se pak stvari mijenjaju – jedna od najvećih kompanija na svijetu odlučila je lansirati svoj vlastiti blockchain i kriptovalutu! No…
Libra nije pravi blockchain – ni prava kriptovaluta
Libra će biti stablecoin ili bolje rečeno pegged coin, što znači da će coin imati fiksnu vrijednost i neće biti podložan značajnim promjenama cijene kao što je to trenutno kod većine ostalih kriptovaluta. Upravo zato možemo reći i da Libra nije “pravi blockchain”, a niti prava kriptovaluta – što to točno znači?
Blockchain po definiciji mora imati nekoliko bitnih svojstava – to jest mora biti ‘open, public, trustless, permissionless, borderless, neutral, censorship resistant‘. U slučaju Libre samo prvo svojstvo je uvjetno ispunjeno, dok se u početnim materijalima spominje tranzicija u permissionless. Ostatak uvjeta Libra nikada neće moći ispuniti zbog regulative i zakona s kojima se mora slagati. Na primjer – mogu se s velikom sigurnošću okladiti da Facebook (odnosno Libra Associacion) neće dozvoljavati nikakve transakcije prema pravnim i privatnim osobama u Iranu ili bilo kojim drugim “nepodobnim” državama ili osobama. Dakle nikada neće biti: neutral ili borderless. Tako da bi Libru mogli nazvati digitalnim novcem ili tokenom, ali ne i kriptovalutom.
Ako Libru uspoređujemo s PayPalom ili nekom valutom poput dolara – ona jest kriptovaluta, ali usporedno s Bitcoinom, DAI-em ili aeternityem – nije ni blizu. S druge strane blockchain i digitalni asseti imaju toliko različitih atributa da je teško govoriti o košer kriptovalutama. Libra je samo fork i pokušaj starog svijeta da na svoj način implementira ideju koja se kuha zadnjih deset godina. No i dalje ima mjesta za ‘permissionless, trustless, neutral and censorship resistant’ kriptovalute. Možda sada i više nego prije.
Ali će itekako imati utjecaja kada su u pitanju transakcije kakve poznajemo
Ono što trebamo uzeti u obzir jest činjenica da će Facebook praktički “preko noći” postati vlasnik najveće platne mreže na svijetu, koja će kontrolirati milijarde dolara dnevno te ćemo vjerojatno za par godina Librom kupovati kavu, žvake, karte za tramvaj, Uber i još hrpu stvari. Nešto slično onome što su Alibaba i Wechat napravili sa Alipayom u Aziji.
Facebook će definitivno pokušati postati novi Amazon kroz monetizaciju Instagrama, WhatsAppa i ostalih svojih proizvoda, a ne bih se čudio da se polako, ali sigurno, reklamiranje na platformi počne plaćati isključivo u Libri. Mene malo plaši situacija u kojoj kompanija kao što je Facebook – s preko 2 milijarde korisnika i OGROMNOM količinom detaljnih podataka o svakom svojem korisniku – sad odjednom počne procesirati i analizirati milijarde transakcija tih korisnika.
Složit ćete se da je ovo daleko ozbiljnije nego podaci o osobnim preferencijama ili političkom uvjerenju. Ako ikada Libra postane globalna i temeljna platna mreža, prostor za ozbiljnu zloupotrebu je zapanjujuć. Ovo je definitivno jedna od najvećih nepoznanica u cijeloj ovoj priči i mogu se okladiti da će se Facebook jako potruditi oko naglašavanja da Facebook nije Libra i obratno te da su oni samo jedan od stotine dioničara.
Za prosječnog čovjeka ništa značajno, za ljude koji su osjetljivi oko privatnosti ovo je vjerojatno najgora noćna mora.
Što će sada učiniti banke?
Ovo je prvenstveno udar na banke i SWIFT i USD. Facebookov stablecoin putem kojeg je moguće poslati netrivijalnu količinu vrijednosti (novca) s jednog kraja svijeta na drugi, a sve putem najveće svjetske mreže korisnika. Nema sumnje da će banke Libru osjetiti. Može se reći da će Facebook iduće godine postati ekvivalent centralne banke koja ima preko dvije milijarde korisnika.
Uz to, zanimljivo je primijetiti kako među inicijalnim partnerima nema niti jedne banke. Tu su Visa, Mastercard, Paypal i Coinbase, ali nema niti jedne banke. Možda je još prerano nagađati jer Libra neće biti operativna još godinu dana, ali ako je suditi po prvim najavama, situacija neće biti bajna za njih.
Ovo što Facebook pokušava napraviti s Librom je puno više od samo platnog prometa; ovo uključuje kredite, štednju, zajmove i poveću količinu financijskih proizvoda koji su do sada bili rezervirani isključivo za bankarski sektor. Možda najzanimljivija stvar u cijeloj priči je da je Libra, između ostalog, i smart contract platforma – što sa sobom donosi značajne napredne mogućnosti na koje tradicionalne banke i financijske institucije još nisu spremne (barem ne na ovoj razini). Aplikacije i startupi kao što su Transferwise, Revolut, Kekspay i slični, također su u debelim problemima, čisto da se ne fokusiramo u ovom razgovoru isključivo na banke. Najzanimljivija stvar je to što Libra kao stablecoin vrlo vjerojatno neće biti vezana uz USD i mislim da će se oko ovoga još lomiti koplja. Amerika baš i ne voli da im netko dira u financijsku hegemoniju dolara, bio on digitalan ili ne. 🙂
Dobre vijesti za blockchain startupe?
Što se tiče drugih kriptovaluta i nemogućnosti njihovog oglašavanja na Facebooku, mislim da je to potpuno irelevantno u ovom kontekstu. U isto vrijeme mislim da će drugim platformama i protokolima biti značajno lakše jer će blockchain i DLT izaći iz sfere kriptoanarhista, špekulanata i par desetaka milijuna entuzijasta i možda napokon skinuti stigmu “scama” te će napokon u većoj mjeri velike kompanije početi gledati i praktične aplikacije blockchain tehnologije i kriptovaluta te će one polako, ali sigurno, početi transformirati svijet oko nas.
Definitivno će se puno više pažnje posvetiti praktičnim korisničkim slučajevima i kako iz te nove tehnologije izvući maksimum. To bi moglo pokrenuti novi val startupa i inovacija koje mogu biti slične magnitude kao internet ili mobilna revolucija. Ovo je po mom mišljenju najveći iskorak prema DeFi-ju (Decentralized Finance) u zadnjih 10 godina. Nikola Škorić je u jednoj raspravi to fino ilustrirao:
Ako nas posluži sreća za godinu dana ćemo imati potpuno otvorenu financijsku infrastrukturu povezanu direktno, duboko u srce legacy financijske infrastrukture. I to sve izgrađeno na uvjetno rečeno open blockchainu. To je PDS2 na kvadrat.
Vjerujem kako će za par godina Libra biti vjerojatno prvo platežno sredstvo većine mlađih ljudi, slično kao Alipay, a za 5 godina i velike većine ljudi. Ali ono što definitivno čeka i Facebook i Libru u 2020. je ozbiljna borba sa svjetskim regulatorima i centralnim bankama. Nekako nemam osjećaj da će se oni predati bez borbe.