U kojem smjeru ide digitalna transformacija banaka? Kako tehnologija može osigurati veću konkurentnost financijske industrije i mogu li joj u tome pomoći startupi? Bile su to neke od tema panel rasprave Digitalna era u financijskog industriji, održane u sklopu Combisove konferencije u Umagu, a na kojoj su sudjelovali predstavnici vodećih banaka u Hrvatskoj.
Na panelu su sudjelovali Dijana Hrastović (Zagrebačka banka), Igor Strejček (Erste & Steiermärkische Bank), Vesna Valić (Raiffeisen Bank), Damir Horvat (Combis), a raspravu je moderirao Ivan Maglić (Gartner). Između ostalog, raspravljali su o tome što korisnici danas žele od bankarskih usluga, odvijaju li se promjene dovoljno brzo, kakve oblike komunikacije korisnici preferiraju, korištenju Big Data te ulozi startupa u procesima digitalne transformacije banaka.
Digitalna transformacija banaka ima tri faze; kroz prvu se stvarao elektronički novac, zatim slijedi faza tranzicije od analognih do digitalnih poslovnih procesa i uvođenje online bankarstva. Treća faza odnosi se na digitalni poslovni model koji povezuje sustave i ljude, mjesta i stvari te potiče na promjene, rekao je Maglić u uvodu.
Dijana Hrastović, članica Uprave Zagrebačke banke, naglasila je kako s velikim optimizmom gledaju na budućnost.
Što se tiče suradnje sa startupima, mislim da ćemo tu vidjeti pomaganje gdje je bankama teško da same naprave iskorak. Generalno je vizija da sve što se danas radi u poslovnici, da sutra bude moguće odraditi remotely. Ovo ljeto smo predstavili napredni elektronički potpis, tu smo riješili i pitanje gotovinskih kredita, dakle svega onoga što je zbog regulativa zahtijevalo dolazak u fizičku poslovnicu. Kroz to očekujemo i da naša e-poslovnica zaživi punim jedrima.
Teško do promjena bez startupa
Igor Strejček, direktor Sektora digitalnih kanala Erste banke, istaknuo je kako se bankari sami i možda ne bi brzo mijenjali, ali u suradnji sa startupima, ne nužno fintech, imaju šanse. Iskustvo Erste banke je pozitivno zahvaljujući primjerice Microblinku i Infinumu, s kojima su razvijali rješenja poput Slikaj i plati ili eWalleta, dodao je.
U Europskoj uniji, od ukupnog broja svih vrsta transakcija, 90 posto se i dalje odvija u gotovini. Naravno, ako govorimo o broju, a ne volumenu transakcija, gdje je broj puno manji i iznosi svega 8 posto. To je ogroman prostor koji mi, koji se bavimo bankarstvom, nismo uspjeli iskoristiti u dovoljnoj mjeri. Gledamo to kao odličnu priliku, jer želimo surađivati s tvrtkama koje imaju super ideje.
Govoreći o korištenju velikih podataka, Damir Horvat, voditelj prodaje u Combisu za hrvatsko i inozemno tržište, istaknuo je kako na to gledaju iz dva aspekta. Prvi je da pokušavaju pronaći slučajeve upotrebe koji donose dodanu vrijednost – potpuni, “360” pogled na korisnika kroz njegovu povijest i trenutno ponašanje, a ne na CRM način. Sljedeći korak je korelacija podataka iz različitih izvora, telekoma, javnih podataka i drugo.
Spomenuo je i Combisovo rješenje, Husky – Big Data platformu, koja korisnicima omogućava da sigurno monetiziraju različite velike količine podataka. Primjene takvih podataka su brojne, a mogu se prezentirati u formi heat mapa, dashboardova i izvještaja, a samo rješenje je usklađeno s EU legislativom za zaštitu prava i privatnosti potrošača, dodao je.
Digitalizacija nije zadatak samo jedne osobe
Kad je riječ o tome kako se pripremiti za digitalnu transformaciju, Vesna Valić, direktorica IT-ja Raiffeisen banke, naglasila je kako na digitalizaciju ne gledaju kao na nešto orijentirano isključivo na klijente i vanjske usluge, nego i na interne procese koje automatiziraju i optimiziraju.
Tu je još jedan segment – promjena kulture, načina razmišljanja i ponašanja ljudi unutar organizacija. Ljudi jednostavno svojom promjenom moraju odgovoriti na izazove digitalizacije, bilo da je riječ o internim ili eksternim procesima.
Za kraj, panelisti su zaključili kako digitalizacija može uspjeti jedino ako je cijela uprava posvećena tom cilju i ne može biti samo stvar jedne osobe, već svi segmenti banke moraju sudjelovati u procesima.