Višegodišnje iskustvo rada u IT odjelima financijskog sektora na različitim pozicijama donijelo je Ivanu Knezoviću bogatu perspektivu o digitalnim proizvodima i organizacijskoj kulturi usmjerenoj ka digitalizaciji, kako novi IT direktor RBA planira time upravljati?
Sa zavidnom bankarskom karijerom iza sebe, Ivan Knezović postao je novi izvršni direktor za informacijske tehnologije u banci Raiffeisen. Prije nego je pristigao u RBA bio je na poziciji šefa odjela za Unix, mrežne sustave i sustave za pohranu u banci Erste, a proveo je i nešto manje od 12 godina u hrvatskom ogranku ruske banke Sberbank. Povodom prelaska porazgovarali smo s njim o poziciji IT-ja u bankama u Hrvatskoj, tržištu digitalnim proizvodima i suradnji sa startupima…
Ivan je do novog imenovanja bio direktor za razvoj softvera i upravljanje aplikacijama u RBA. Za početak, zanimalo nas je po čemu će se novo radno mjesto razlikovati od starog:
Nova pozicija traži širi pogled na naše cjelokupno poslovanje. To znači i preuzimanje više odgovornosti, dublje razumijevanje i rad na strategiji, planiranju i usuglašavanju svih procesa. Imam sreću što je i prije mog dolaska RBA prihvatila, stručno rečeno, plitku agilnu strukturu.
Fokus stavljamo na konkretne isporuke, unaprjeđivanje procesa, a standardno korporativno upravljanje je manje prisutno. Isto tako, od prvog dana imam maksimalno povjerenje top menadžmenta što mi puno znači.
Velike kompanije trebaju biti spremnije na rizike
Iskustvo rada u bankarskoj industriji, posebice iz perspektive RBA, pokazalo mu je kako je IT uspješno prešao granicu servisa unutar banaka.
Polako, ali sigurno IT se definitivno pokazao kao partner u svim važnim životnim procesima jedne financijske organizacije.
Na IT menadžmentu unutar banaka je da pokaže da se transformacija može napraviti, da se na izazove može odgovoriti i to u srednjoročnim vremenskim okvirima, uz kontinuirano donošenje i kratkoročnih vrijednosti.
U RBA smo stavili fokus upravo na tu vrstu transformacije. Koristeći alate kao što je strangler pattern, provodimo transformaciju i to, mogu reći, uspješno!
Kao prostor za poboljšanje u svim velikim kompanijama vidi veće prihvaćanje proračunatih rizika.
Važno ih je ukalkulirati kroz projektne aktivnosti koje na principima istraživanja i razvoja definiraju MVP i time osiguravaju optimalna ulaganja. Osim toga, oni garantiraju da projekti koji se samo započnu ili brzo propadnu, uz minimalna ulaganja ili u drugu ruku, donesu vrlo brzo kompaniji povrat uloženog.
Za primjenu ovih principa je iznimno bitno da korporativna kultura prihvati neuspjeh kao sastavni dio poslovanja te priliku za učenje, uvjeren je Ivan.
Učiti iz tuđih (ne)uspjeha
Također, kada se na početku svakog projekta s namjerom gomila tehnički dug kako bi se što prije donijela poslovna vrijednost, vrlo je bitno da kompanija ima cilj koji služi kao korektivni faktor u rješavanju tehničkog duga, objašnjava Ivan:
Tako se izbjegava da s vremenom servisiranje tehničkog duga postaje uteg koji eliminira mogućnost organizacije da kontinuirano mijenja način rada i uskladi se s potrebama klijenata.
U vrlo bliskoj prošlosti možemo naći primjere korporacija koje zbog raznih razloga nisu uspjele provesti transformaciju kako su zamislile. Trebamo učiti iz tuđih uspjeha, ali i neuspjeha. Na meni i mom timu je da IT bude slika i prilika transformacije kakva može poslužiti drugima kao primjer.
Prilika za fintech tržište je u suradnji s bankama
Zasad, domaće tržište digitalnih proizvoda, osim par iznimki koje su stekle svjetski glas, Ivan vidi kao nerazvijeno i ovisno o investicijskom kapitalu:
Dosta mojih kolega su pokušali progurati dobre ideje kroz razne startupe, a neki su čak primili i više krugova financiranja. No, na žalost, još nisam vidio domaći fintech digitalni proizvod koji je našao ključ za stabilne prihode.
To se, dodao je, vidi i sada, u ovim kriznim vremenima. Dobar dio startupa ne uspijeva osigurati nove investicije dok im poslovni model ne osigurava egzistenciju i pokrivanje bazičnih troškova. I onda, na kraju to završi s naprasnim gašenjem proizvoda.
Po mom mišljenju, razni fintech startupi vide banke kao konkurenciju protiv koje se bore. Volio bih vidjeti promjenu toga, mislim da se trebaju okrenuti prema financijskom sektoru kako bi kao partneri razvijali svoje proizvode. Takav stav bi im bio od velike pomoći na putu ostvarenja njihovih ciljeva. Taj trend je vidljiv na svjetskom tržištu i pokazao se kao odličan! Vani mnoge fintech kompanije mijenjaju strategiju i kroz razne white label proizvode, koje nude financijskim institucijama, osiguravaju stabilne prihode i mogućnost daljnjeg razvoja svojih proizvoda.
Digitalni proizvodi – za ljude
Na to se nadovezuje i Ivanov stav o razvoju digitalnih proizvoda koji trebaju biti rađeni po mjeri čovjeka, a njihovo korištenje lagano i intuitivno. Pritom dodaje kako treba uzeti u obzir razne dobne skupine koje imaju različite potrebe i dati im proizvode koji će im olakšati život. Time su se i sami u RBA nastojali voditi pri razvoju fotonaloga u aplikaciji mojaRBA.
S druge strane, izrazito je bitna strateška državna usmjerenost na digitalizaciju, kako u digitalizaciji državnih servisa, tako i u odgovarajućim zakonodavnim okvirima koja će omogućiti klimu pogodnu za inoviranje:
Dobra strategija utemeljena na jednostavnosti procesa temelj je za brži razvoj. Primjerice, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju napravili smo ogroman pomak kroz PSD2 i GDPR. Jasno se vidi značaj digitalnih usluga u pojednostavljivanju stvari!
Na razini države još malo kaskamo u jednostavnim rješenjima ovog tipa što se vidi npr. kod digitalnog potpisa koji, iako se provodi, nema stručnu pozadinu.
Evo, recimo, digitalni potpisni certifikat na osobnim iskaznicama. Odlična ideja, ali slabo prihvaćena. Zašto? Zato što nije pojednostavljena! Traži još nekoliko „offline“ koraka, fizički čitač kartice… Znate li vi nekoga tko ga ima? Veliki je tu raskorak između ideje i implementacije.
Da se imaju na koga ugledati
Što se tiče pak njegovih ciljeva na novoj poziciji, najveću priliku vidi u mogućnosti izravnog utjecaja na uspješnu promjenu organizacijske kulture jer takva promjena, uvjeren je Ivan, pozitivno utječe na zaposlenike, a sretni i zadovoljni zaposlenici su preduvjet sretnih i zadovoljnih klijenata.
IT odjel, kao jedan od nositelja razvoja, ima priliku duboko se transformirati i u zadnje tri godine smo daleko došli po tom pitanju. Tu su ključni transparentnost, agilni duh i partnerski odnos sa svim kolegama. To je naš način rada.
Puno je velikih izazova s kojima se svaka kompanija susreće na putu promjene. One su u načinu rada stvarno potrebne, zapravo neophodne, dodaje Ivan. RBA je već duboko zagazila u taj novi način rada te ističe kako nema stagnacije:
Treba uskladiti metodologiju kod više od 12 aktivnih timova. Principi iterativnog pristupa rješavanju problema – da nešto što kreiramo, stalno i testiramo – već su postali stvarnost i to me čini iznimno sretnim. Nisu to samo teorija i velike riječi već se to vidi i u rješavanju dnevnih izazova. Već sada smo drastično skratili vrijeme potrebno za evaluaciju upravo kroz iterativno unaprijeđenje i brzu prilagodbu.
Moja je uloga u svemu ovome biti „role model“ onoga što tražim od svojih ljudi, omogućiti kontinuiranu transformaciju, stvarati povoljne uvjete te izvrsno timsko okruženje.
Vrijeme je za nove načine upravljanja
Veseli ga što ima priliku raditi u okruženju koje potiče kontinuirano učenje i rad na projektima koji mijenjaju stvari na bolje za krajnjeg korisnika. No, neizostavni dio brzog napretka u današnje vrijeme je agilni način rada i adaptivna organizacijska kultura:
Za razliku od većine kompanija, RBA se uhvatila u koštac s agilizacijom i krenula širom organizacije u njenu primjenu, a ne samo u IT-ju. Smatram da je ta – uska fokusiranost na IT boljka mnogih transformacija tako da je moj savjet za uspješnu digitalizaciju i transformaciju široka primjena i uključenost od prvog do zadnjeg čovjeka.
Nakon što je Enkelejd Zotaj, njihov dosadašnji izvršni direktor, postao CIO jedne od najvećih članica grupacije bilo je važno nastaviti transformaciju koja podrazumijeva re-inženjering dubinskih poslovnih procesa. Ivanu ne nedostaje ambicija da to ostvari:
Sretan sam što je prepoznata moja predanost i velika želja da doprinesem tome, a ja ću se fokusirati na ostvarenje strateških ciljeva kompanije koji pomiču granice i približavaju nas još više klijentima.
Top-down pristup upravljanja kompanijama smatra zastarjelim pa će se fokusirati na zapošljavanje vrhunskih stručnjaka, ljudi koji se ne boje slobodno razmišljati i izazvati neke stare, ustaljene i tradicionalne načine poslovanja, kao i na otklanjanje prepreka koje otežavaju ili čak onemogućavaju da se uspješno ostvare željene promjene.
