Polovica hrvatskih SaaS tvrtki iz istraživanja postoji manje od 5 godina, otprilike jednako toliko ih ima manje od 1 milijun eura ponavljajućeg godišnjeg prihoda (ARR), a 80 % njih ima manje od 50 zaposlenih.
Preliminarni su to podaci Netokracijinog istraživanja o domaćim SaaS tvrtkama koje smo premijerno predstavili na nedavno održanoj konferenciji SaaStanak, gdje smo još jednom pozvali osnivače, voditelje i zaposlenike u hrvatskim SaaSovima da sudjeluju u istraživanju.
Kao što sam rekla predstavljajući istraživanje i prve rezultate – transformaciju hrvatske industrije iz servisne u proizvodnu (i to uglavnom u SaaS proizvode) svi primjećujemo, međutim, trenutno nitko ne zna koliko bi takvih tvrtki uopće moglo biti u Hrvatskoj, kako i koliko rastu, što prodaju i kome, koji ih izazovi najviše muče…
A, kao što znaju svi u SaaS biznisu, bez podataka se ne može ništa!
Prikupljanje podataka bilo je ključno za pretvaranje Estonije u “startup naciju” (10 jednoroga u zemlji od 1,35 milijuna stanovnika), otkrila je svojedobno i u Zagrebu predsjednica udruge Startup Estonia Eve Peeterson.
Jer, bez podataka o tome koliko startupa ima – koliko prihoda i zaposlenika imaju, na koje prepreke nailaze… ne možete mijenjati stvari, odnosno, tražiti od političara, institucija ili regulatora da nešto promijene. To možete tek ako pred njih dođete s konkretnim zahtjevima i argumentirate ih brojkama.
Naše istraživanje hrvatskog SaaS ekosustava nema ambiciju biti početak i kraj informacija o SaaS tvrtkama u Hrvatskoj, ali želimo pokrenuti temu. Na kraju, Netokracija se u člancima, podcastima i na događanjima bavi temama vezanim uz SaaS poslovanje, i nas zanima što domaću SaaS zajednicu okupira!
Bolna točka – prodaja
Za sad smo saznali da ih najviše muči prodaja, a i kod zapošljavanja, najteže im je zaposliti stručnjake za prodaju i razvoj poslovanja.
Njih 44% kaže da im nedostaje mreža iskusnih osnivača te da bi im savjeti osnivača i iskusnih stručnjaka najviše pomogli u rastu tvrtke.
Zanimljivi su i podaci o tome koliko tvrtki je dobilo (i uopće tražilo) investiciju, a koliko njih su bootstrapped te koliko su EU fondovi prisutni u financiranju hrvatskih SaaSova. Kao karakterističan za Hrvatsku iskače i podatak da je 60% ispitanika označilo svoju tvrtku kao profitabilnu.
Zanimljivo je i da domaći SaaS alati pokrivaju vrlo širok spektar industrija – da, većina njih (31%) jesu IT alati, ali slijede softveri za turizam i ugostiteljstvo te fintech alati, a i domaćih HR alata, a i onih namijenjenih zdravstvu tu je već moćna gomilica.
Ciljani klijenti su im uglavnom srednje velike i enterprise tvrtke do kojih dolaze kombinacijom prodaje i product led growtha.
Uključite se i vi!
Anketa je otvorena do kraja lipnja i tko još nije, neka svakako sudjeluje (traje samo nekoliko minuta). Nakon toga očekujte detaljniji izvještaj, a do tada – hvala onima koji se o hrvatskom SaaSu informiraju na Netokraciji!
