U kriznim situacijama internet i društvene mreže mogu imati presudnu ulogu u informiranju, ali i dezinformiranju, stoga ih treba koristiti s oprezom i odgovornošću. U ovom je trenutku nemoguće nabrojati kolikim se osobama pomoglo na područjima koje su zahvaćene poplavom, zahvaljujući pravim informacijama koje su se dijelile putem interneta. No, kako bi se društvene mreže koristile na učinkovit način, jer je krizna situacija daleko od završene, i kako se ne bi širile dezinformacije (što se i događalo), imajte na umu nekoliko stvari!
U kriznim situacijama internet i društvene mreže mogu imati presudnu ulogu u informiranju, ali i dezinformiranju, stoga ih treba koristiti s oprezom i odgovornošću. U ovom je trenutku nemoguće nabrojati kolikim se osobama pomoglo na područjima koje su zahvaćene poplavom, zahvaljujući pravim informacijama koje su se dijelile putem interneta. No, kako bi se društvene mreže koristile na učinkovit način, jer je krizna situacija daleko od završene, i kako se ne bi širile dezinformacije (što se i događalo), imajte na umu nekoliko stvari!
Dobar dio ovih savjeta proizašao je iz same zajednice, a mi ih prenosimo i nadopunjavamo:
- U Srbiji je glavni izvor informacija o poplavama Twitter, a čini se da se u Hrvatskoj više koristi Facebook. Ako i vi radije koristite ovu drugu društvenu mrežu, stavite svoje postove da budu vidljivi svima, kako bi se mogli dijeliti dalje. Ako ne znate kako – kliknite na ikonu ispod posta i promijenite privatnost na Public. Imajte na umu da će svi idući vaši postovi isto biti javno vidljivi, pa ako pišete o nekim drugim temama, koje su namijenjene isključivo “očima” vaših prijatelja, ponovno promijenite postavke privatnosti.
- Retvitanje, odnosno dijeljenje tuđih informacija, u ovom je slučaju daleko važnije od lajkanja i favoriziranja. Izreka sharing is caring nikad nije bila istinitija!
- Hashtagovi! Da bi se mogla pratiti situacija, jer informacije dolaze s raznih strana, bitno je da ih koristite. Općeniti su hashtagovi, primjerice, #poplave i #poplave2014, po zemljama tu su #CroatiaFloods, #SerbiaFloods, #BosniaFloods… Dodajte i specifičnu lokaciju ako o njoj govorite, kao što je #Gunja, ili temu, poput #smjestaj. Nemojte pretjerivati s tagovima, budite konkretni i informativni.
- Ispeci pa reci, odnosno Think before you speak – Google before you Tweet. Prativši stanje u Srbiji moglo se vidjeti da u pojedinim slučajevima dolazi do dezinformacija, pa su se tako tražile osobe koje su već pronađene, pozivali volonteri na lokacije gdje ih već dovoljno ima. Nemojte panično dijeliti neprovjerene stvari, pokušajte prvo potvrditi informaciju prije no što ju proširite dalje.
ne pišu ljudi bezveze stalno da se brišu tvitovi kad se osoba pronađe, kad volonteri nisu potrebni, čitajte ljudi ne stvarajte gužvu
— BANE (@DolceGabanaBane) May 19, 2014
- Nastavno na prošlu točku, pokušajte staviti točno vrijeme uz informaciju koju dijelite, ako nije jasno iz konteksta. Nemojte napisati “prije sat vremena” – imajte na umu da se tekstovi često dijele kao slike (screenshot), tako da nije jasno kad su nastali. Pokušajte to izbjegavati, dijelite originalne postove.
- Ako je neka akcija gotova, objavite to – na Facebooku editirajte status, na Twitteru objavite novi tvit. Po mogućnosti obrišite stare tvitove vezane uz tu temu, kako se ne bi dijelili dalje, ako više nema potrebe za time.
- Ako mislite da je neka informacija vrijedna dijeljenja, napišite to u postu, pozovite na akciju! Na Twitteru zamolite pratitelje da retvitaju, na Facebooku da dijele dalje.
- Pratite službene kanale komunikacije – u Hrvatskoj su to, primjerice, Hrvatski Crveni križ (Facebook), Hrvatska gorska služba spašavanja (Facebook, Twitter), pa i sama Vlada Republike Hrvatske (Facebook, Twitter). Oni će dati službena priopćenja i provjerene informacije, a možete im se na ove načine i direktno obratiti.
- Uključite se u lokalne Facebook grupe i pratite lokalne Facebook stranice, kao što je Podrška Slavoniji! Lokalni mediji imaju vjerojatno više konkretnijih informacija od nacionalnih i svjetskih, stoga svoja pitanja, apele i upute radije konkretizirajte i uputite njima, umjesto da općenito očajavate.
- Pratite pojedince koje dijele provjerene i relevantne informacije. Primjerice, za informacije o poplavama u Hrvatskoj pratite Mateja Mišića ili Kentaura, a tu su i reporteri koji često izvještavaju direktno s mjesta događaja, kao što je Marin Ćurić sa Slavonske televizije jučer dijelio nevjerojatne prizore iz Gunje.
Evakuacija djeda iz kuce. #Gunja pic.twitter.com/ELDoRXkJeI
— Marin Curic® (@marincuric) May 18, 2014
- Omogućite drugima pristup internetu! Budite dobar susjed i otvorite svoj WiFi, uklonite lozinku tako da se internetom mogu koristiti i oni oko vas.
- Pokušajte informacije objediniti na jedno mjesto – uz društvene mreže, iz zajednice su proizašli servisi kao što su poplave.rs i poplave.hr. Koristite ih!
- Naravno, djelovanje je važno kao i dijeljenje informacija, ako ne i važnije. Ako ništa drugo, uplatite nešto novca za pomoć stradalima – nijedan iznos nije premali. Nemojmo biti samo internetski aktivisti koji dižu buku, a nisu ništa konkretno napravili.
Ako želite nešto dodati ovom popisu, javite nam da uredimo tekst. Društvene mreže brz su medij, ali samim time nude i velik broj informacija u kratkom vremenu, stoga može doći do zagušenja i dezinformiranja. Pazite na to, jer točne i pravovremene informacije mogu činiti veliku razliku u kriznim situacijama!