Porezne olakšice za zapošljavanje donedavnih paušalaca, jasan test samostalnosti... Što Hrvatska može naučiti iz srpskog primjera, komentiramo u novoj epizodi Netokracijinog podcasta.
Novi tjedan, nova tema vezana uz paušalne obrte. Nakon što smo u prethodnoj epizodi podcasta pretresli situaciju u Hrvatskoj, vrijeme je da zavirimo u susjedstvo, da ne kažem – komšiluk.
Obje države od 1. 1. 2020. čekaju porezne promjene vezane uz paušalne obrte, no dok u Hrvatskoj još nije točno jasno kako će izgledati izmjene Općeg poreznog zakona, u Srbiji, osim što su predstavljena nova zakonska rješenja, ujedno su predstavljene i porezne olakšice za zapošljavanje osoba koje nisu bile u radnom odnosu u određenom periodu tijekom 2019. godine, pod uvjetom da poslodavac uvećava broj trenutno zaposlenih.
Porezne olakšice i test samostalnosti
U prijevodu, oni koji zaposle donedavne paušalne obrtnike, dobit će poprilične porezne olakšice – bit će oslobođeni plaćanja čak 70% poreza na dohodak i doprinosa za mirovinsko osiguranje u 2020. godini, 65% tijekom 2021. i 60% tijekom 2022. godine.
Time će tvrtke, koje surađuju s paušalnim obrtnicima, dobiti prijelazno razdoblje kako njihov angažman, odnosno zapošljavanje, ne bi imao negativan utjecaj na poslovanje tvrtke. A da bi bilo jasno jesu li u prekršaju ili ne, kad angažiraju paušalnog obrtnika, tu je i test samostalnosti, odnosno kriteriji po kojima se određuje je li angažman paušalnog obrtnika zapravo prikriveni rad.
Kriterija ima devet, a uključuju, primjerice, korištenje opreme i radnog prostora klijenta, broj sati i postotak prihoda koji se ostvaruju kod jednog klijenta ili postojanje zabrane natjecanja, a ako se ispunjava pet kriterija od devet, ocjenjuje se da je riječ o prikrivenom radu.
Imamo gosta!
Iako ovo iz hrvatske perspektive zvuči dobro, to ne znači da je scena reagirala pozitivno. Tim povodom, u trećoj epizodi Netokracijinog podcasta, ugostili smo direktora Netokracije Srbije, Marka Mudrinića, kako bi pobliže objasnio što se to događa u Srbiji, kako je IT scena reagirala te vidjeli što Hrvatska može naučiti iz tog primjera.
Slušajte nas putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.
