Jedna od najvećih zabluda prilikom kreiranja internetskih stranica, bilo da je riječ o korporativnima ili web shopu, jest da se, nakon što one ugledaju svjetlost dana, ne trebate više baviti njima. Projekt Laboss, iza kojeg stoje Studio Revolucija, tvrtka Respons i Ipsos Puls, zna da stvari stoje drugačije - završetkom web stranica priča tek počinje kroz nadogradnju i optimizaciju. Zbog čega je to bitno, otkrili su nam u razgovoru Damir Plejić i Vladimir Končar.

Sve pretpostavke koje vlasnici web stranica imaju potrebno je provjeriti i potvrditi na živom uzorku, kaže Vladimir, UX stručnjak na projektu koji je krenuo kao usluga postojećim klijentima, a sada se nudi svima koji žele provjeriti i optimirati svoja postojeća poslovna rješenja ili izraditi nova. Damir se nadovezuje riječima da klijenti ovako dobivaju objektivno stanje i percepciju web stranica.
Na toj osnovi se aktivno radi dalje, mi definiramo što i kako treba mijenjati. Važno je reći da možemo ponuditi u nastavku i proces optimizacije konverzije, izradu novog dizajna ili izradu novog weba. Mislimo da je to jedini ispravan put, alternativa je metoda pokušaja i pogrešaka koja je na dugi rok daleko skuplja i neefikasnija.
Laboss nudi sustavno preispitivanje kroz korisničko testiranje i stručnu analizu, a iza njega stoji deset godina iskustva u stvaranju digitalnih rješenja i iz Revolucije i iz Responsa. A sve s korisnikom na prvom mjestu, kaže Damir:
Kao što sam pojam UX kaže, radi se o korisnicima. Nedovoljno je samo da dizajner ili vlasnik stranice misle što bi bilo bolje, daleko je važnije ono što krajnji korisnik misli o svemu. Laboss brine o tome da to mišljenje bude ispravno ispitano i valorizirano. Stoga se kod nas radi o rigoroznoj metodi koja jedina jamči da se na rezultate možemo osloniti.
UX i UI presudni za ostvarivanje rezultata
Računica je jednostavna i već dobro poznata – dobro korisničko iskustvo (UX) i dobar dizajn (UI) najvažniji su za ostvarivanje dobrih rezultata, kaže Vladimir.
UX je danas ključan pojam koji podrazumijeva sinergiju između dobro osmišljenog i izvedenog korisničkog sučelja (UI) te same komunikacije prema posjetiteljima stranice. Sam pojam je nastao još 1995. u Appleovim laboratorijima, a tek zadnjih par godina prepoznat je kao zasebna specijalizirana praksa koja obuhvaća širok raspon znanja koje vode prema jednom cilju, a to je optimizacija korisničkog iskustva. Za dobre rezultate ključan je upravo način na koji usmjeravate posjetitelje prema cilju koji ste zacrtali. Sve više klijenata je svjesno koliko je ustvari bitno uložiti u dobar UX stranice jer se to u konačnici uvijek vrati.
No, UX nije presudan samo na web stranici – Damir tvrdi da za njih UX znači ukupno korisničko iskustvo s brendom, bez obzira koji medij, kanal komunikacije ili uređaj koriste. No, loše korisničko iskustvo na webu narušava imidž cijelog brenda – primjerice, kako se može nuditi luksuzan smještaj na web stranicama koje je gotovo nemoguće koristiti na mobilnim uređajima? S druge strane, dobar dizajn i dobro korisničko iskustvo potiču posjetitelje stranice da se više aktiviraju, kupuju…
Raspored elemenata, struktura informacija, uporaba boja i tekst utječu na više poziva, više kupovina, pretplata na newsletter (…), ovisno o poslovnom modelu stranice. Razlike mogu biti dramatične, ali ukratko – prilagodba stranica donosi više novca bez povećanja troškova oglašavanja. Također, nužan “nusprodukt” istraživanja je bolje upoznavanje tržišta, što onda može poslužiti za prilagodbu proizvoda i usluga.
Bez dobrog dizajna nema ni aktivacije korisnika, a bez dobrog UX nemoguće je ostvariti puni potencijal projekta, zaključuje Vladimir.
Proces testiranja
A kako izgleda proces testiranja u “laboratoriju” Labossa? Razlikuje se od slučaja do slučaja jer nije isto testirati korporativnu stranicu i web shop. No, metodologija je uvijek ista:
- Definicija ciljane skupine i regrutacija – ako je web napravljen za umirovljenike, oni ga trebaju i testirati. Pritom to ne mogu biti roditelji i prijatelji jer će rezultati biti nepouzdani, a upravo tu nastupa Ipsos Puls.
- Izrada protokola testiranja sa zadacima – ono što se želi ispitati treba se pretvoriti u razumljiv i jednostavan zadatak. Postoje ograničenja vrste i trajanja zadatka jer se ne može istovremeno testirati i prvi dojam i iskustvo registriranog korisnika jer se radi o međusobno isključivim kriterijima.
- Provedba testiranja – ovaj se dio radi po Norman Nielsen metodologiji. Svaka greška u provedbi može značiti da ste korisnika naveli na neki zaključak ili da se ponaša neprirodno, namjerno traži greške kako bi zadovoljio očekivanja i slično
- Analiza, valorizacija i interpretacija – ovo je proces razumijevanja i interpretacije podataka dobivenih istraživanjem. Bez stručnog znanja i iskustva testiranje nema smisla.
- Reporting – izrada dokumentacije s definicijom problema na stranicama i načinom njihova rješavanja.
Razlika između testiranja i stručne analize
Postoji i razlika između testiranja i stručne analize, a Vladimir objašnjava i koja je:
Prvenstveno je razlika u tome što ispitivanjem “običnih” korisnika možete uočiti problem koji možda stručnom analizom ne možete, a u kombinaciji jednoga i drugog većina problema se vrlo lako uoči. Često se u procesu izrade odluči pratiti neki od postojećih UI/UX trendova što nužno nije dobro jer ima za pretpostavku da su svi vaši korisnici digitalno pismeni. Stvarnost je dijametralno suprotna i bez obzira na vaš cool feature koji ste prekopirali s vaše omiljene stranice imate problem kojega niste ni svjesni. Upravo je kombinacija testiranja, analize dizajna i UX-a najvažnija za dugoročne projekte koji imaju jasan poslovni cilj.
Sami “obični” korisnici mogu pokazati uzorak problema koji se javljaju, temeljem čega se mogu napraviti prioriteti i predložiti rješenja. To je sve moguće samo uz dosta znanja iz područja dizajna, web UX-a, optimizacije konverzije i psihologije, a ovaj tim ima sve to – uz značajno iskustvo.